Idejni projekt će predstaviti akademik, arhitekt i urbanist Nikola Bašić sa suradnicima.

S obzirom da je Nikola Bašić jedan od najuglednijih stručnjaka s područja prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj i šire, dobitnik najviših strukovnih nagrada i priznanja, očekuju se vizije koje mogu doprinijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju.

Objava NAJAVA: Prezentacija idejnog rješenja vidikovca Ramskog jezera pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ovom prigodom svim pripadnicima HVO-a čestitamo 33. obljetnicu HVO-a”, poručili su ranije iz Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Prozor-Rama.

Hrvatsko vijeće obrane ili HVO bilo je najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata na ovim prostorima.

Osnovano je 8. travnja 1992. godine, što se i obilježava kao Dan utemeljenja HVO.

Nakon Daytonskog sporazuma HVO je definiran kao hrvatska komponenta u vojsci Federacije BiH, a od 2005. godine kao Prva pješačka (gardijska) pukovnija, točnije kao jedna od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Objava PROZOR-RAMA: Obilježena 34. obljetnica utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon što se vijeće osvrnulo na zapisnik s prethodne 15. sjednice, razmatralo je Prijedlog Odluke o donošenju i provođenju izmjena i dopuna Regulacijskog plana Centar Prozor.

Izmjene i dopune Regulacijskog plana Centar Prozor odnose se na tri lokacije: prostor pored poslovnog objekta “Dekorativa” d.o.o., prostor pored lokaliteta „Putnik“ te parcelu sadašnje zgrade ŠUP-a. Vijeće je prijedlog usvojilo s 11 glasova ZA, 4 glasa PROTIV i 3 glasa SUZDRŽAN.

Nove komunalne naknade za zajedničku komunalnu potrošnju

Pred vijeće je danas stavljen i Prijedlog Odluke o komunalnoj naknadi. Ovom Odlukom uvodi se obveza plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata, uređaja i usluga iz komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje na području općine Prozor-Rama. Ova naknada uključuje brojne aktivnosti koje obavlja lokalno komunalno poduzeće, a obveznici plaćanja naknade su fizičke i pravne osobe vlasnici, odnosno korisnici.

Komunalna naknada se naplaćuje na cijelom području općine Prozor Rama, i to u četiri zone s naseljenim mjestima te dvije gospodarske zone. Razlog za donošenje nove Odluke je potreba osiguranja stabilnih prihoda za financiranje djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje, kao i usklađivanje visine naknade s realnim troškovima istih.

Prva Odluka o komunalnoj naknadi na području Općine donesena je 2007. godine. Od njenog donošenja do danas visina komunalne naknade nije mijenjana. Koeficijenti zone i koeficijenti namjene tako su ovom prilikom povećani ili izmijenjeni. Došlo je do značajnog rasta troškova koji se financiraju iz ove namjene te dosadašnja vrijednost boda više ne osigurava dostatna sredstva za financiranje troškova zajedničke komunalne potrošnje.

U međuvremenu je došlo do višestrukog povećanja cijena poslovanja, a između ostalog uvećan je iznos zakonom propisane minimalne plaće, što je uzrokovalo i rast bruto troškova zaposlenika.

PRIJEDLOG ODLUKE O KOMUNALNOJ NAKNADI

Upravo je prijedlog ove odluke okupio veliki broj gospodarstvenika u zgradi Općine koji su izrazili nezadovoljstvo novim obračunavanjem komunalne naknade za zajedničku komunalnu potrošnju, ali vijeću su mogli prisustvovati samo oni koji su svoj dolazak prethodno i najavili.

Vijećnici Ante Pavličević i Mario Tomić tražili su uklanjanje ove točke dnevnog reda, ali prijedlozi nisu dobili potrebnu većinu. Vijećnicima se na današnjoj sjednici obratio i predsjednik udruge gospodarstvenika u Prozor-Rami, Tomislav Markešić. Markešić tvrdi da su koeficijenti naknada kreirani za gospodarstvenike selektivno. Točnije, nekima pogoduju, a neke pogađaju toliko da može dođi do smanjenja broja zaposlenih, gašenja djelatnosti i slično.

Na dokument prijedloga odluke upućeni su brojni prijedlozi vijećnika.

Prijedlozi iz kluba RNS-a, od strane vijećnika Ivice Ivića i Marije Bešker, bili su da se Varvara i Kovačevo polje svrstaju u Zonu II, da se koeficijent za gospodarske zone Bare i Izlaz izjednači, točnije da se onaj za Bare od 0.09 umanji na 0.015. Također, da se koeficijent namjene za eksploataciju prirodnih resursa umanji s 1 na 0.8, da se u članku 27. koji govori o poduzetniku koji upošljava radnike u proizvodnom sektoru može se odobriti olakšica u vidu smanjenja ili ukidanja komunalne naknade, umjesto onoga koji donosi odluku o olakšici, u ovom slučaju načelnika, navede Općinsko vijeće.

Vijećnik Pero Kovačević iz kluba HDZ 1990 uputio je nekoliko prijedloga, između ostaloga da se ukinu komunalne naknade da one vlasnike ili korisnike koji imaju korisne površine, ali nemaju trenutnu djelatnost na njima te da se Prijedlog Odluke povuče s dnevnog reda. Prijedlozi nisu dobili potrebnu većinu.

Vijeće je današnji prijedlog s izmjenama usvojilo s 11 glasova ZA i 7 glasova PROTIV.

Vijeće je danas glasalo i za prijedlog odluke o upravnim pristojbama s pripadajućim tarifama uz napomenu da su u oblasti katastra propisane su posebne naknade te se ne mogu naplaćivati upravne pristojbe.

TARIFE upravnih pristojbi

Vijeće je prijedlog usvojilo jednoglasno s 11 glasova ZA.

Vijeće je danas razmatralo i Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Statut JP Radio Rama d.o.o., a također i na Prijedlog Rješenja o razrješenju članova Skupštine JP Radio Rama. Dužnosti se ovim prijedlogom razrješuju članovi Skupštine i to: Almir Muminović, Antonija Glibo, Tomo Miličević, Fahira Dželilović i Dario Brekalo.

Vijeće je prijedlog usvojilo s 11 glasova ZA.

Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JU Centar za prevenciju, rehabilitaciju i edukaciju Općine Prozor-Rama također se našao na današnjoj sjednici općinskog vijeća.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi HNŽ-a suglasnost na pravilnik ustanova socijalne skrbi daje Osnivač.

Vijeće je prijedlog usvojilo s 11 glasova ZA.

Pred vijeće je stavljeno i izvješće o izvršenju proračuna za 2025. godinu uz izvješće o korištenju sredstava pričuve.

U izvještajnom razdoblju prihodi i primici su ostvareni u iznosu od 24.442.944,00 KM ili 99,58% u odnosu na planiranih 24.546.658,00 KM. Rashodi i izdaci su izvršeni u iznosu od 21.983.475,00 KM ili 85,11% u odnosu na planiranih 25.830.504,00 KM. Ukupan financijski rezultat tekuće godine je suficit 2.459.469,00 KM.

U izvještajnom razdoblju ostvareni porezni prihodi su 4.022.439,00 KM, a neporezni 11.618.885,00 KM.

Porezni prihodi su ostvareni u iznosu od 4.022.439,00 KM ili 105,58% u odnosu na plan. Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima je 23,89%. Neporezni prihodi ostvareni su u iznosu od 11.618.885,00 KM odnosno 101,03% u odnosu na plan. Udio neporeznih prihoda u ukupnim prihodima je 69,00%.

Tekući transferi i donacije ostvareni su u iznosu od 941.515,00 KM, ili 80,67% planiranih. Udio tekućih transfera u ukupnim prihodima je 5,59%. Kapitalni transferi i donacije ostvareni su u iznosu od 256.946,00 KM ili 55,17% u odnosu na plan. Udio u ukupnim prihodima je 1,52%.

Primici su evidentirani u iznosu od 7.603.159,00 KM i odnose se na primitke od financijske imovine i primitke od domaćeg zaduživanja, odnosno primitak za povrat EIB-a.

Ukupni rashodi i izdaci planirani u Proračunu Općine Prozor-Rama za 2025. godinu su 25.830.504,00 KM, od čega je do 31.12.2025. godine izvršeno 21.983.475,00 KM što je 85,11% u odnosu na planirano.

U Proračunu za 2025. godinu za bruto plaće i naknade troškova zaposlenih predviđeno je 3.780.900,00 KM, a ostvareno 3.761.891,00 KM, odnosno 99,50 % za Općinu Prozor-Rama i Općinsko javno pravobraniteljstvo.

Proračunom Općine Prozor-Rama za 2025. godinu predviđena su sredstva tekuće pričuve u iznosu od 400.000,00 KM od čega je realizirano 284.474,00 KM ili 71,12%.

Kapitalni transferi

Kapitalni transferi su izvršeni u iznosu od 39.800,00 KM, odnosno 57,60% u odnosu na plan. Odnose se na kapitalne transfere pojedincima i neprofitnim organizacijama.

Kapitalni izdaci čine 33% ukupnih rashoda i izdataka. Od planiranih 10.329.104,00 KM realizirano je 7.318.808,00 KM što je 70,86%.

Značajan dio kapitalnih izdataka odnosi se na izgradnju i održavanje lokalnih putova, 706.651,00 KM što je izvršenje od 68,24% planiranog. Na ovom kontu knjižili su se rashodi nastali za asfaltiranje dionica puta u selu Here s prilazima, asfaltiranje puta u mjestu Dole s prilazima, krpljenje udarnih rupa na mostu Ustirama, postavljanje odbojne zaštitne ograde na području općine, sanacija, čišćenje, probijanje i nasipanje lokalnih makadamskih putova u mjestima Komin, Banjalučica, Donja Vratna Gora-Rolje, Duge- Donji Krančići, Ustirama, Uzdol, Papci, Ploča.

Lokalna cesta u Jaklićima, lokalni put Gmići (okončana situacija), betoniranje podloge za autobusno stajalište, radovi u mjestu Ploča, cesta prema Čuljcima, prema Goričici; rad bagera na putu Tošćanica-Grevići, Ponir, Donji Višnjani; put Donji Višnjani, čišćenje deponije na Izlazu, kod tvornice GS-RAMA, nasipanje puta Ploča-Mluša; tampon Ploča-Gorčica, nasipanje puta; nabava tampona i prijevoz na put Paljike-Marići (Borovnica); nasipanje i uređenje ceste u mjestu Varvara. Ugradnja gabiona u mjestu Šćipe-Izlaz; autobusno stajalište u Podboru; postavljanje ograde, prijevoz i čišćenje ograde od hrđe na mostu u Podbor, sanacija puta Mednik-Rike-Dobro polje…

Izvješće o dugu, zaduživanju i jamstvima Općine Prozor-Rama za IV. kvartal 2025. godine i za 2025. godinu također se našlo na današnjem vijeću. Većina općina u HNŽ, pa tako i Općina Prozor-Rama, ima kontrolirane i planirane dugove kroz proračune, tipično su to infrastrukturni krediti.

Unutarnji dug Općine Prozor-Rama tako se na početku godine sastojao se od kredita prema Intesa SanPaolo banci i NLB banci. Kao vanjski dug navode se kreditna zaduženja prema Razvojnoj banci ili pak Europskoj investicijskoj banci (EIB).

Kredit ugovoren s Intesom tijekom 2025. godine je u potpunosti vraćen. Također, tijekom 2025. godine Općina Prozor-Rama je sklopila i Ugovor o dugoročnom kreditiranju sa NLB bankom d.d. Sarajevo 14.2.2025. godine na razdoblje od četiri godine. Kredit je podignut u svrhu restrukturiranja tj. zatvaranje duga po kratkoročnom overdraft kreditu i plaćanje duga prema Proračunu Federacije BiH prema instrukciji od Federalnog ministarstva financija. Kredit je ugovoren u iznosu od 2.603.159,31 KM s fiksnom kamatnom stopom od 5%.

Općina je u srpnju 2025. godine Ugovor o dugoročnom kreditiranju s BBI bankom d.d. Sarajevo u svrhu dugoročnog financiranja kapitalnih investicija na 4 (četiri) godine. Kredit je ugovoren na iznos od 3.000.000,00 KM s fiksnom kamatnom stopom od 4,75%.

Općinsko vijeće je u lipnju donijelo i Odluku o davanju suglasnosti na kreditno zaduženje JKP Vodograd d.o.o. u svrhu kapitalnog ulaganja u okviru Eko parka na iznos od 2.000.000,00 KM na razdoblje od 4 godine. Općina je na temelju pisanog zahtjeva dobila prethodno odobrenje Federalnog ministarstva financija za izdavanje jamstva.

“Struktura neotplaćenog duga pokazuje da je 42,57% unutarnjeg duga, a 57,43% vanjskog duga. U strukturi ukupnog neotplaćenog duga 81,85% duga se odnosi na financiranje kapitalnih investicija. Kapitalna ulaganja predstavljaju važan instrument razvoja lokalne zajednice jer su usmjerena na izgradnju i unaprijeđenje komunalne, prometne i druge javne infrastrukture. Realizacijom takvih projekata stvaraju se dugoročne pretpostavke za gospodarski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj poduzetništva i turizma te podizanje kvalitete života stanovništva. Sredstva uložena u kapitalne projekte stvaraju trajnu vrijednost za općinu zbog čega se zaduženje usmjereno u razvojne projekte smatra opravdanim i usmjerenim na dugoročni napredak lokalne zajednice”, stoji u izvješću.

Vijeću je na današnjoj sjednici dostavljeno i godišnje izvješće o radu načelnika, službi za upravu i drugih službi u Općini.

Godisnje Izvjesce o radu Opc. nacelnika i sluzbi za upravu za 2025. (1)

Pred vijeće je danas dostavljeno i Izvješće o stanju rješavanja upravnih stvari u upravnom postupku za 2025. godinu.

Izvješće o izvršenim procjenama prometne vrijednosti nekretnina i prava u 2025. god. i naplati poreza bilo je tema 11. točke dnevnog reda, a povjerenstvo u sastavu: Ivo Zane, dipl. ecc., Branka Beljo, dipl.iur., Ivica Tomić, dipl. ing. građ., Dragana Uložnik, dipl. ing. građ, Anica Burić, inž. geod., Ankica Zelenika, geod.teh. i Admir Gvozden, dipl.iur., tijekom protekle godine je zaprimilo 132 predmeta, od kojih su svi riješeni, i to: četiri predmeta pravnih osoba (tvrtke, općina, ustanove, banke,) te 128 predmeta fizičkih osoba.

Vijeću je danas dostavljena i informacija o stanju naplate koncesijske naknade u općini Prozor-Rama u 2025. godini. Sredstva ostvarena od koncesijske naknade prihod su općine na čijem se području nalazi predmet koncesije u iznosu od 55%, a prihod Županije u iznosu od 45%.

Pregled koncesionara i stanja naplate u 2025. godini:

Objava Općinsko vijeće Prozor-Rama održalo redovnu 16. sjednicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kobašlija je rođen u Jugoslaviji, točnije Banjoj Luci 1975. godine. Zemlju napušta u ratu, a zatim privremeno boravi u njemačkom izbjegličkom kampu da bi 1997. godine emigrirao u Jacksonville, Florida. Potom je diplomirao slikarstvo na Državnom sveučilištu Montclair.

“37 pogleda na Ramu” do sada je mogla vidjeti publika u Zagrebu, a Kobašlija je najavio i izložbe u Ljubuškom i Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.

“Općini Prozor – Rama, na čelu sa načelnikom dr. Jozom Ivančevićem, kao izraz iskrenog poštovanja prema narodu Rame, darujem svoja djela –  trideset umjetničkih slika po popisu koji je sastavni dio ove darovnice. Neka ova djela ukazuju na moju veliku ljubav prema prirodi i svim ljepotama Rame, posebno Ramskog jezera, prema narodu Rame koji me prihvatio kao rođenog u Rami, a napose i na moje poštovanje prema načelniku općine Prozor – Rama, dr. Jozi Ivančeviću, i njegovim suradnicima.” , stoji u Kobašlijinoj Darovnici.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

“Ovo što sam radio prihvaćeno je dobro i korektno i ima smisla da te slike ostanu ovdje, da budu tu. One će kada Prozor-Rama dobije galeriju biti dio likovne zbirke”, kazao je Kobašlija za Ramski Vjesnik.

Načelnik Općine Prozor-Rama dr. Jozo Ivančević osvrnuo se na vrijedu donaciju

“Zahvaljujem gospodinu Ameru Kabašliji osobno i u ime Općine Prozor-Rama na ovom nesebičnom i vrijednom daru, jer na taj način pomaže Ramu i njezino promicanje u kulturnom i svim drugim segmentima.  Vrijedna donacija slika umjetnika Amera Kobašlije je neobičan i neočekivan događaj.  Sve je došlo spontano preko našeg sugrađanina Luke Markešića koji je bio domaćin Ameru Kobašliji tijekom posjeta Rami. Izrazio je želju darovati nekoliko slika koje su nastale u vrijme boravka u Rami. Sve to nas je zainteresiralo te smo upoznali Kobašlijin rad. Dogovorili smo sastanak i uvidjeli veliku iskrenost i dobronamjernost. Tada je izrazio svoje divljenje prizorima Ramskog jezera i prirode oko njega, a narod koji je upoznao i s njim razgovarao ostavio je ugodan dojam.  da je narod s kojim se susretao ostavio na njega ugodan dojam. Rekao je da neće darovati nekolicinu slika, darovat će Općini i narodu Rame svih dvadeset pet slika koje do tada naslikao ovdje u Rami, pa i još poneku koju je otpočeo raditi. Pojasnio je da ne želi nikakav novac, ali da bi mu značilo da napravimo izložbu njegovih slika u našoj općini i u drugim mjestima. Bili smo ugodno iznenađeni tim stavom”, kazao je.

Uskoro izložba u Rami

Načelnik Ivančević je također dodao da je organizirana izložba u Zagrebu koja je nazvana “37 pogleda na Ramu” i bila je vrlo uspješna i gledana. Otvaranju je prisustvovala i veleposlanica BIH u Hrvatskoj, kao i veleposlanik Japana, odakle dolazi Kobašlijina supruga.

Nakon te izložbe slike su vraćene u Općinu te su  dobile  inventurne brojeve i popisane su kao vlasništvo Općine.

“Planiramo napraviti izložbu u Prozor-Rami čim budemo imali odgovarajući prostor. Do tada ćemo tijekom 2026.  godine organizirati izložbu u Sarajevu. Slike su vrijedne i s njima smo obogatili naš dosadašnji zavidan fundus”, kazao je dr. Jozo Ivančević, načelnik Općine Prozor-Rama.

Izložbu u Zagrebu popratio je katalog koji su obogatili i tekstovi likovnog kritičara Feđe Gavrilovića i književnika Miljenka Jergovića.

“Oni, naravno, imaju drugačije pristupe, jedan kao književnik, jedan kao kritičar. Znam da su me oba teksta dirnula. Projekt je prihvaćen jako lijepo, što od njih dvojice, a nadalje gdje je izložba bila zabilježena u publikacijama u Hrvatskoj i BiH”, dodao je Kobašlija.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Vizualna upečatljivost

“Osjećam neku jaku sponu s ovim krajem koja se formirala možda igrom slučaja. Ja kao čovjek iz ovih krajeva, otišao sam kao dijete tih ružnih 90-ih. Da bih otkrio Ramu sa svojom curicom prije par godina kad sam tu zalutao i primijetio tu prelijepu vodu. Naučio više o toj vodi koja se povlači i vraća. Kad se povuče, kao da izrone duhovi prošlosti koji polariziraju ova naša, ionako odveć turbulentna vremena. To je meni bilo jako interesantno, kada je u pitanju kontekst i simbolizam, a vizualno jaku upečatljivo. Vidio sam tu neke veze između samog sebe, svog odrastanja, života negdje vani. Odlaski-dolasci, kako mene kao pojedinca tako i ovog cijelog društva i naroda, naša sudbina je takva”, pojasnio je Kobašlija te istaknuo kako je uvijek zatečen ljepotom i bogatstvom kojeg nema na mnogo prostora.

“To treba biti cijenjeno i voljeno”, zaključio je.

S akademskim slikarom svjetskog glasa razgovarali smo još u siječnju ove godine, a intervju pročitajte u nastavku:

Bosanskohercegovačko-američki slikar Amer Kobašlija u posjetu Rami

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Foto: Amer Kobašlija, M.T.

Objava Amer Kobašlija darovao 30 umjetničkih slika Općini Prozor-Rama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Rama” tako nastavlja s nastupima u ligi Košarkaškog saveza Herceg-Bosne uz nekoliko promjena u rosteru uključujući i novog trenera. Na mjesto glavnog dolazi Mijo Knježević, dok će Ivica Vukoja nastaviti s ulogom pomoćnog trenera kao i predsjednika kluba.

Josip Pažin iz Čapljine i Anes Dedović iz Zenice su nova pojačanja HKK “Rama”.

Objava Seniori HKK „Rama” ulaze u novu sezonu uz pojačanja i novog trenera pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U okviru događaja bit će prezentacija istraživanja koje je realizirao dipl. biolog Saudin Merdan. Istraživanje je posebno značajno jer se bavi zaštićenom vrstom u BiH. Organizator je Aarhus centar u BiH, a moderatorica Emina Veljović, izvršna direktorica centra.

Iz Aarhus centra pozivaju sve žitelje da prisustvuju ovom događaju i sudjeluju u diskusiji.

Objava NAJAVA: Okrugli stol na temu “Diverzitet rakova (Decapoda) i fizičko-hemijske karakteristike vode rijeke Volujak” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tema koju istražujemo glasi “Na koji način nam prošlost Ramskog jezera govori o zajedništvu?” Zanima nas kako je potapanje i stvaranje Ramskog jezera utjecalo na vaše živote, vaše
porodice i zajednicu. Tražimo osobne priče, predmete, fotografije i sjećanja iz perioda prije i tijekom potapanja doline Rame. Svaki detalj, ma koliko vam se činio malen ili nevažan, može biti dragocjen dio zajedničke prošlosti koju želimo sačuvati i prenijeti budućim generacijama, poručuju mladi.

Projekt ima za cilj ne samo dokumentirati povijesne događaje već i otkriti kako su se ljudi tada povezivali, pomagali jedni drugima i nosili se s velikim promjenama – kako je tadašnje iskustvo potaknulo zajedništvo u našoj sredini.

Ako vi ili vaši bližnji posjedujete bilo kakve uspomene (usmene ili materijalne) koje biste željeli podijeliti s nama, možete se javiti na poziv.

“Možete nam se jednostavno javiti popunjavanjem upitnika na ovom LINKU ili kontaktom na broj telefona: +387 63 125 987″, pojašnjavaju mladi u javnom pozivu.

“Zajedno možemo ispričati jednu od najvažnijih priča naše zajednice – iz vaših riječi, vaših fotografija i vaših sjećanja. Možete dodati i fotografije ili druge uspomene direktno u upitniku!”, kaže tim mladih istraživača.

“Unaprijed zahvaljujemo svima koji će se odazvati. Rok je do 20. rujna 2025. godine”, poručuju mladi.

FURAJ MIR je dvogodišnji projekt za mlade od 15 do 29 godina koji kroz kreativnost i umjetnost žele postati lideri promjena u BiH. Projekt pruža priliku mladima za razvijanje vještina
istraživanja i stvaranja muzejskih kolekcija, te produkciju izložbi. Projekat podržava Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF).

Objava POZIV ŽITELJIMA PROZOR-RAME: Podijelite svoju priču o Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

• mHE “Volujak” (Prozor-Rama)
• mHE na rijeci Ljutoj (Konjic)
• Pet mHE na rijeci Rami (Prozor-Rama)

U svim slučajevima radovi nisu započeti ni završeni u zakonskim rokovima, a koncesionari nisu ispunili obaveze poput izrade Studije o utjecaju na okoliš ili pribavljanja energetske dozvole.

Također, projekti nailaze na ogroman otpor lokalnog stanovništva, jer prijete zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima naših rijeka.

Na osnovi Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o koncesijama HNŽ jasno je da je vrijeme za raskid ugovora!

“Mi stojimo uz naše rijeke!”, poručuju iz Aarhusa.

#aarhuscentarubih #stopmhe #Volujak #Ljuta #Rama

Objava Upućen zahtjev za raskidanje koncesija za šest malih hidroelektrana u Rami pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovo je samo jedan od koraka koji će veslački sport vratiti na Plivsko jezero, a “Pliva” bi uskoro pod vodstvom Brnjaka trebala raditi na sastavljanju stručnog stožera i pokretanju škole veslanja.

“Veslački klub ‘Rama’ već dugo ima inicijativu da pokrene još veslačkih klubova u BiH, tako da proširimo ovaj sport u državi. S veslačkim klubom ‘Ustirama’ smo to već uspjeli, gdje klub djeluje već 5-6 godina i ima redovne natjecatelje. Sad smo stupili u kontakt i prijateljimai  Jajca i već neko vrijeme dogovaramo na koji način da im pomognemo, da i oni naprave neki korak prema okupljanju djece i da imamo žive klubove koji imaju redovne treninge i djecu sposobnu za natjecanje”, pojašnjava za Ramski vjesnik predsjednik VK “Rama”, Filip Šimunović.

Oprema koju je VK “Rama” ustupio VK “Pliva” ovom će klubu pružiti mogućnost organiziranja škole veslanja

Objava Veslački klub “Rama” posjetio prijateljski klub u Jajcu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Foto: Župna crkva u Gračacu 

Svetom Anti hodočaste mnogi, svatko sa nekom svojom nakanom, sa svojim zavjetom. Umorni, razočarani, srcem punim čežnje, oni zdravi i nagrižena zdravlja, slomljena srca uslijed gubitka voljene osobe, ali i oni puni radosti koji mu jednostavno dolaze zahvaliti, govorio je danas fra Nikola u propovijedi u Gračacu.

Kada boravite negdje daleko, a roditelji su vam rođeni u Rami, ta se ljubav često prenese na djecu. Rado dolaze u ramski kraj, nauživaju se ljepote i mira među dragim ljudima. Kada spojite zavjet svetom Anti, ljubav prema rodnom kraju, a potom i ljubav prema biciklizmu – rezultat je neobični poduhvat hodočašćenja svetom Anti iz Zagreba, točnije Sesveta, u Ramu.

Matijas Tolj je s dvojicom prijatelja, Goranom Grgićem i Marinkom Radićem, jučer iz Sesveta krenuo put Rame, nakon noćenja u Jajcu, trojac je nastavio put do svog cilja – župa Gračac u Rami. Ekipa je vidno umorna stigla do župne crkve, ali iako na izmogu snage ostala je još kratka vožnja do Bilila u Trišćanima, zaseoka Gračaca. Matijas u šali kaže kako se taj dio morao odvoziti. Obitelj Tolj je u proteklih nekoliko godina upravo tu na temeljima stare kamene obiteljske kuće izgradila pravu malu oazu mira među ramskim šumama i brjegovima.

Foto: Bililo, Rama

Ono što ovo hodočašće čini još zanimljivijim jest da Matijas i njegovi prijatelji nisu profesionalni sportaši ili vozači, pa je ovaj poduhvat itekako hvale vrijedan. Dokaz je i velikodušan doček obitelji i prijatelja ispred župne crkve u Gračacu i čestitke koje su se orile župnim dvorištem. A kako su biciklisti dočekani pogađate,upravo tako, hladnom domaćom ramskom šljivom.

Današnjoj vožnji od gotovo 400 kilometara prethodile su neke kraće dionice i pripreme za Ramu.

“Ideja se rodila tako da je Goran nekoliko godina vozio sam, točnije dvije ili tri godine. Onda je s njim počeo voziti i Marinko. Prošle godine su išli u Podmilačje svetom Ivi. Ove godine sam se priključio i ja. Prije dva tjedna smo bili u Odžaku na obljetnici pada Odžaka u Drugom svjetskom ratu, a onda smo dogovorili da idemo tu kod mene u Gračac”, pojašnjava nam Matijas.

Ekipa duže vožnje u ovom trenutku ne planira, onih kraćih do 100 kilometara će biti, ali ih više i ne računaju.

“Većina puta je mogu reći lijepa, 90 posto puta uživaš. Postoje neki trenuci gdje je malo teško, uđeš u neku krizu, ali onda bodrimo jadan drugoga. Uglavnom, iz svega se na kraju izvučemo”, dodaje Matijas.

Putovanje je trajalo dva dana, prvi dan 260 kilometara do Jajca, a drugi dio do Rame otprilike 100 kilometara. Ekipa je zbog ugodnijeg doživljaja ovo putovanje podijelila u dva dijela radi što manjeg umora. Matijas kaže kako srećom većih nezgoda nije bilo, tek poneka puknuta guma.

Iako nije nikada živio u Rami, Matijas kaže kako u Ramu voli dolaziti, nekada i par puta godišnje.

“Volim dolaziti u Ramu, ove godine ponovno dolazim u osmom mjesecu, kad ću biti desetak dana. Vjerojatno volim ovaj kraj zbog roditelja, zato što oni toliko vole, kad vidim koliko to njima znači. U pravilu sam prvo dolazio samo na neke fešte, zadržavao se dan-dva, ali poslije kad sam vidio koliko njima znači, sam se svake godine sve više zadržavao, a i meni je lijepo. Imam tu i društvo, dolazim tu od malih nogu, tako da mi bude lijepo”, zaključio je naš razgovor Matijas.

Marinko, inače rodom iz Odžaka, u posljednje je vrijeme kao novi izazov prihvatio upravo biciklizam na duge staze.

“Vožnja je bila naporna, ali je većina toga u glavi, kao i u životu. Ako je čovjek spreman u glavi, ima neki cilj i sve se to pređe. Najgori je bio Makljen, vruće je, ne poznajemo teren, uzbrdica je. Nisam nikada dolazio biciklom, iako već par godina dolazim u Ramu kod prijatelja”, kratko je komentirao vožnju Marinko.

“U Ramu sam došao zbog dobrih ljudi i dobre rakije”, u šali nam govori Goran.

“Imao sam veliku volju i put me nosio. Ovo je najduža etapa koju sam vozio, u početku je djelovalo malo strašno. Većinom sam vozio do 270 kilometara te duže etape, evo sad otprilike nekih 370 kilometara. Hvala dragom Bogu i svetom Anti da je sve dobro prošlo”, dodaje Goran.

“Krajolik je bio fantastičan, nešto slično mom rodnom kraju. Lijepo je bilo za voziti, ponekad i naporno, ali kad znaš da ideš među dobre ljude, dobre Ramljane, mogu noge otpadati, ali ide se dalje i dalje”, zaključio je Goran, inače rodom iz Kotor Varoši.

Objava Iz Zagreba svetom Anti u Ramu – na biciklima! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.