Tako je za 2023. godinu izdala prigodni kalendar na kojem su fotografije Ramskog Vjesnika,  dizajn je odrađen u grafičkom studiju “Diva Design”, a tisak u “Ramas” d.o.o.

Ovo je već postala tradicija da se i na taj način promoviraju ljepote Rame ne samo objavama na našem portalu i Facebook stranici nego i u ovakvom prigodnom tiskanom obliku. Inače fotografije Ramskog Vjesnika nađu se često i u drugim knjigama koje se tiču Rame. Upravo te fotografije su čest motiv i umjetnicima za njihove slike.

Objava Općina Prozor-Rama izdala prigodni kalendar za 2023. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Uspostavljena suradnja Ramskog Vjesnika i bečkih novina i portala Heute (www.heute.at) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svaki članak je opremljen izuzetno dobrim fotografijama i one se broje u tisućama. Tu su još  desetine članaka koji su vezani za općinu Prozor-Rama, a nisu postavljeni u kategoriju Rama. Svi su oni jednako značajni.  Ramskom Vjesniku je satisfakcija da je postao portal koji najviše objavljuje autorskih članaka iz Rame i da su to čitatelji prepoznali.

Pokušali smo izdvojiti ono što je najviše čitano te što je bilo posebno zanimljivo našim čitateljima i pratiteljima tijekom 2021. godine

U vrijeme još uvijek sveprisutnog  virusa Covid-19 i stalne informacije o stanju sa zarazom na području općine Prozor-Rama, Bosni i Hercegovini, ali i u svijetu, pojavili su se događaji koji su s pravom zasjenili i koronu i mnoge druge događaje.

Jadan od tih je projekt tvornice metalskih proizvoda  u Rami s njemačkim poduzećem GS Holding GmbH iz Regensburga, Njemačka. Pregovori su se vodili skoro godinu dana. S direktoricom gospođom Snježanom Köpruner postignut je dogovor o ulaganju u izgradnju potpuno nove tvornice  koja će vršiti obradu metala i proizvoditi razne proizvode, u konačnici i dijelove za elektro bicikla i elektro vozila. Tu će se izrađivati dijelovi za tvornicu građevinskih strojeva Liebherr u Njemačkoj. Radi se o novim suvremenim tehnologijama, o  njemačkoj organizaciji posla i o dobrom odnosu prema uposlenicima. Ulaganja u cijeli projekt biti će oko deset milijuna eura.  Općina Prozor-Rama je odlučila dati potporu u visini od  oko 1 milijun eura.

U Dom zdravlja „Rama“ kroz 2021. godinu testirano je antigenskim testom 11310 osoba, PCR testom 7533, a od toga je pozitivnih bilo 338 osoba. Prvo cjepivo protiv koronavirusa stiglo je 30.03.2021. i to COMIRNATY (Pfizer). Do kraja godine cijepljena je 1641 osoba. Uz drugu dozu pacijenti su dosta zainteresirani i za treću booster dozu koja se prima 6 mjeseci nakon druge doze. Dom zdravlja „Rama“ trenutno  na stanju ima Pfizer (Comirnaty) , Sinopharm. Moderna uskoro stiže.  CIJEPI SE SVOJOM VOLJOM RADI SEBE I DRUGIH.

Ponir je nekada bio sinonim za odlagalište kojekakvog otpada. Upravo u Poniru općina Prozor-Rama gradi Ekopark gdje je već izgrađena sortirnica otpada, a nastavljeno je s izgradnjom kompostane i kolektora otpadnih voda. Vrijednost projekta je više od 6 milijuna KM. Završeni su radovi na gradskoj mrtvačnici i ona je u funkciji. Započela je izgradnja dječjeg vrtića u Prozoru.

Na prijedlog načelnika dr. Joze Ivančevića Općinsko vijeće je donijelo odluku o subvencioniranju rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji. Prvu potporu do deset tisuća KM dobilo je 15 obitelji, a za 2022. godinu planiran je duplo veći iznos.

Nastavljena je igra „gluhih telefona“ između općine Prozor-Rama i Kuće mira Franjevačkog samostana Rama – Šćit. Općinsko vijeće je u više navrata raspravljalo o Domu za stare i nemoćne na Šćitu te tražilo rješenja kako bi Dom bio stavljen u funkciju Na sjednice su bili pozivani članovi Skupštine Kuće mira i fra Andrija Jozić, predsjednik Kuće mira i gvardijan samostana, no, nije se odazivao. I u 2021. godini pokazalo se da nema rješenja na vidiku, jer je džaba ćoravu namigivati. Sve su izgledniji sudski procesi unutar Kuće mira zbog falsifikacije potpisa i Skupštine te humanitarne udruge. Tko će materijalno i moralno odgovarati što Dom propada vrijeme će pokazati. Zasigurno onaj tko ignorira sve ono što je do sada urađeno i sluša političke nalogodavce.

Uz brojne poticaje mladima od rođenja pa sve do odrađivanja pripravničkog staža treba izdvojiti dodjelu 200 stipendija za redovne studente druge i viših godina od po 1500 KM kroz deset mjeseci u akademskoj 2020./2021. godini.

Ramski vjesnik je započeo rad na monografiji o tradicionalnom tetoviranju u Rami. To je bio i povod da fotografije ramskih žena s tetovažama budu na izložbi u Briselu.

U 2021. čekala se i konačna presuda Enveru Buzi za zločine koje je počinila Armija BiH 14. rujna 1993. nad hrvatskim civilima Uzdola. Prvostupanjska presuda kojom je Buza kao v.d. komandanta Prozorskog bataljona po komandnoj odgovornosti osuđen na 12 godina zatvora i proglašen krivim za zločin u Uzdolu, gdje je 14. rujna 1993. ubijeno 27 hrvatskih civila, propustivši da kazni podređene, je ranije poništena. Sud BiH je izrekao konačnu presudu bez prava žalbe 4. lipnja 2021. godine  te Envera Buzu osudio na 8 godina zatvora koju još nije počeo izdržavati.

Navijač HNK Rama Mile Tadić nije propustio nijednu domaću utakmicu u zadnjih dvadesetak godina. I kada je bilo zabranjeno publici na tribine pandemijskim mjerama on bi se uvijek snašao i podržavao svoj klub.

Ramski kraj je bio  i sigurno će biti područje šljive i najbolje šljivovice u regiji. Općina Prozor-Rama preko udruge „Eko plod“ poticajima novih  i revitalizaciju nasada šljive uporno pomaže da se taj epitet ne samo zadrži nego i pojača. U 2021. godini dodijeljeno je osam i pol  tisuća novih sadnica šljiva.

Osim po šljivi i rakiji Rama je poznata i po svojim hidro-akumulacijama te cjelokupnom krajoliku. Stoga ne čudi da privlači fotografe i filmske producente. U Prozoru, na Šćitu i Ramskom jezeru sniman je dio scena za BiH film „Umri prije smrti“.  U dijelu scena sudjelovale su Mažoretkinje Rama i domaći statisti, a sve je to zabilježio objektiv Ramskog Vjesnika.

Ima još nešto u Rami, privlačno za neka poduzeća iz Mostara. Tako je poduzeće Šume Hercegovačko-neretvanske započelo sa sječom šume u Vranu. Iako je odmah Općina stala u zaštitu šuma, digli su se i mještani u podnožju Vrana, a uključio se i Federalni pravobranitelje, no,  bespravna sječa šume uz blagoslov politike iz Mostara je nastavljena.

Svatko se bori na svoj način za opstanak uz ljudski i zakonski dopuštena sredstva. Netko je ostao i trudi se organizirati sebi  život kako zna i umije, netko je otišao u „obećanu zemlju“ Njemačku ili Austriju. Ivan Pajić Ćeko sa svojim rođakom Radom Vidovićem odlučio se za nešto sasvim drugo. Organizirali su OPG, a Ćeko se s farmom goveda vratio u razrušeno selo Pajiće nakon 28 godina. Poduhvat za svaku podršku i pohvalu.  Što je lakše? Ostati i boriti se ili otići?

Pale – Uzdol: Na svijetu samo jedno mjesto se zove Dom. Srce vuče rodnom kraju i što bivamo stariji to je težnja sve veća. Još kada se nove generacije nauče i osjete da je to i njihovo onda je srce  veliko kao kuća.

Da se rad isplati pokazali su Ahmetovići s Gračanice koji svakodnevno svoje proizvode prodaju uz magistralnu cestu M 16-2.  Šaha i njezin suprug Šaban Ahmetović iz Gračanice jedni su od rijetkih na području općine Prozor-Rama koji svoje domaće proizvode nude uz cestu. Njihova je izjava jednostavna „Svaki rad se isplati“.

Pokušavajući iskoristiti ramske osobitosti započeli smo i uradili jedan serijal turističke priče „Gdje za vikend ili zašto posjetiti Ramu“. Ramski vjesnik će nastaviti s ovim te pripremiti prigodni turistički vodič kako bismo široj javnosti pokazali zašto je dobro i lijepo doći u Ramu te što se može vidjeti, koja hrana kušati i kako osjetiti Ramu na pravi način.

Tijekom ljeta Ramski vjesnik je krenuo u fotopatrolu te je napravljeno nekoliko zanimljivih reportaža o nastojanju stanovništva da iskoriste domaće turističke kapacitete i pomalo se bave turizmom. Tako smo posjetili atraktivne drvene vikendice Ivane i Luke Bešker, kuća za odmor „Jana“ Tomislava Ostojića, Bruše i vikendicu obitelji Ante i Ivane Bešker, Pansion Renata Mirka Baketarića, a na Zahumu je restoran „Zaum“. Zaplovili smo Ramskim jezerom s Matejom Burečićem, a Jablaničkim jezerom otisnuli smo se s Ustirame. Bili smo u gostima i kod obitelji Markešić na Šćitu. U Ljubuncima smo posjetili „Mlin Jurić“ zanimljiv eko ambijent s vodenicom. U Donjoj Rami smo posjetili Bililo gdje Toljevi na pradjedovskim temeljima obnavljaju oazu mira. Kod Buce na Gračacu smo zabilježili lijep smještaj i plovidbu Jablaničkim jezerom.

Kroz cijelu godinu smo pratili aktivnosti svih sportskih klubova. U fokusu je često bio Veslački centar “Rama” s VK “Rama” i VK “Ustirama”. Rama je dobila i prvog nogometnog suca u Federalnoj ligi Andriju Dolića. Mladi ramski košarkaši su uspjeli osvojiti drugo i treće mjesto na razini BiH. Stolnotenisači su se plasirali u Federalnu ligu.

HKK “Rama” je organizirao još jedan odličan „Streetball Rama 2021“ na kojem su sudjelovali košarkaši čak i iz Švedske.

HNK “Rama” je bio organizator malonogometnog turnira u povodu Dana općine Prozor-Rama, 8. rujna (Mala Gospa).

Učenici Srednje škole Prozor izdali su zanimljiv školski list Diva. U njemu su predstavili svoju školu, iznijeli razmišljanja, spoznaje, predstavili svoje kolege sportaše i maturante, pokazali su umjetničke talente.

Ljetna suša je dovodila u probleme domove s čatrnjama i one obitelji koje se bave stočarstvom. Tu su bili uvijek na pomoći ramski vatrogasci koji su dostavljali vodu gdje god je trebalo uz gašenje požara i to uglavnom na račun općine Prozor-Rama. Dostavili su tijekom godine više od 100 cisterni.

U 2021. godini započela je s radom Udruga „Ramska tradicija“ koja okuplja mlade koji kroz različite radionice sa starijim članovima uče o ramskoj tradiciji; uče o običajima, nošnji, napjevima, uče o svemu što je vezano za ramsku tradiciju.

Bilo je lijepo posjetiti i brojnu obitelj Križanac u Donjoj Vasti. Obitelj je radost, obitelj je sve.

U Rumbocima je blagoslovljena novouređena župna crkva svetog Franje Asiškog.

Zabilježili smo i završno polaganje asfalta na rekonstrukciji  prve dionice puta Ripci – Šćit, odnosno, od Ripaca do Nasipa.  Iako je bilo skeptika, loše težnje se nisu ostvarile.

Ljubav prema korijenima, ali i njegovoj izabranici potakla je Filipa Markešića da biciklom pedala od Bjelovara do Rame.

Za mlade umjetnike i glumce održane su likovne i glumačke radionice u Kulturno-sportskog centra Prozor-Rama. Djeca su pokazala svoje umjetničke i glumačke talente.

Ustramljani su održali svoj peti susret. Da to ne bude samo susret, nego i više od toga pobrinuli su se iz Mjesne zajednice te su organizirali darivanje kriv kada je prikupljeno 25  doza krvi. Pri svakoj akciji, kao simboličnu zahvalu, Crveni križ višestrukim dobrovoljnim davaocima krvi dodjeljuje priznanja, zahvalnice. U zadnjih 9 godina evidencije akcija darivanija krvi na području naše Općine prikupljeno je 2057 doza krvi.

U Prozoru je završena nova zgrada općine koja je svečano otvorena 6. rujna 2021. godine nakon svečane sjednice Općinskog vijeća i izvještaja kroz desetominutni film o tome što se uradilo u zadnje vrijeme. Ispred nove zgrade postavljen je spomenik kralju Tvrtku rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, dok je u unutrašnjosti zgrade postavljena ploča s originalnim uklesanim tekstom povelje prvog bosanskog kralja Tvrtka rad akademskog kipara Petra Dolića.

Pored nove zgrade uklonjen je stari Hotel „Rama“. Nakon što je u rujnu 2021. godine objavljen Natječaj za izradu Idejnog rješenja za uređenje “Ramskog trga” u Prozoru i zgrade Kulturno-umjetničkog centra pristigle su dvije ponude Idejnih rješenja iz dva arhitektonska ureda, Ledić Arhitektura d.o.o. Travnik i AP – Projekt d.o.o. Dubrovnik. Predstavljanje je održanu 3. prosinca u općinskog vijećnici Povjerenstvu za provođenje Natječaja za izradu Idejnog rješenja.  U 2022. godini očekuje se izgradnja tog važnog projekta u čijem će sadržaju biti ne samo trg, nego i prostor za muzejsku zbirku, izložbe i gradska kavana.

Fra Tomislava Brković je pripremio knjigu „Orašac u Rami“ koja je predstavljena u rujnu iako je bila ranije završena, no, odgađalo se predstavljanje zbog pandemijskih okolnosti.

Općina Prozor-Rama izdala je opsežnu Monografiju koja je javnosti predstavljena 3. prosinca 2021.  U njoj je sadržana povijest, geografija, flora i fauna, tradicija, kultura, stanovništvo, sakralni objekti, umjetnost, udruge, sportska društva i puno, puno dobrih fotografija koje su prikupljene s kraja 19 stoljeća pa sve do samog tiska Monografije.

Na brdu Gradac započela je nova faza arheoloških iskapanja. Izvršena je konzervacija sakralnog objekta odnosno crkve iz 5 stoljeća. Sve se odvijalo pod nadzorom prof. dr. Snježane Vasilj, financijsku podršku općine Prozor-Rama uz dopuštenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture HNŽ-a. Tijekom posjeta Rami i samom nalazištu poznati hrvatski arheolog dr. Vladimir Sokol je kazao: “Rama je krunska zemlja, kralj i kruna ovdje moraju biti prisutni.”

Da Rama ima mnoge talente potvrdilo je sudjelovanje Lucije Šarčević u finalu Supertalenta Nove TV Hrvatska koja je svojim glasom i glazbenim izvedbama očarala ne samo žiri u studiju nego i pratitelje pred malim ekranima.

Marko Bošnjak je kao najmlađi postao sudionik finala Dore 2022. Što možemo od Marka očekivati nego sudjelovanje na Eurosongu 2022.

Mažoretkinje Rama su pravi ukras Rame i zato nisu slučajno ostavljene na kraju. Šećer baš dolazi na kraju. One su ne samo plesačice, nego su prije svega prijateljice, a to su pokazale organizacijom još jednog koncerta „Katarinina Božićna bajka“ te su iskazale podršku svojoj članici Katarini Franjušić. One su ukras skoro svakog događaja u općini Prozor-Rama, tako su bile i dio Božićnog malonogometnog turnira koji je organizirao HNK Rama u Sportskoj dvorani u Prozoru.

Tijekom Adventa održavane su različite kulturne manifestacije u ramskim župama i školama. Mladi su na Gračacu,  u Rumbocima i  Prozoru pripremili više različitih sadržaja; od glume, plesa i pjesme. Na Gračacu su sve svoje adventske aktivnosti usmjerili u humanitarne svrhe. U Prozoru je u organizaciji KSC Prozor-Rama održan sajam. A cijeli adventsko-božićni program završio je predstavom „Najljepše je biti zajedno“ dječjeg ansambla pri Kulturno-sportskom centru Prozor-Rama.

Na kraju! Želimo Vam još jednom sretnu i uspješnu 2022. godinu u zdravlju, miru i veselju, bez koronavirusa i različitih ograničenja. I naravno, pratite i čitajte Ramski Vjesnik, vaš izvor informacija. Ako imate vijest ili neki prijedlog javite se na e-mail rv.ramskivjesnik@gmail.com ili porukom na službenu Facebook stranicu.

Objava Što je objavljeno na Ramskom Vjesniku tijekom 2021. godine i što se najviše čitalo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Sretan i blagoslovljen Uskrs želi vam Ramski Vjesnik! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sretnu, uspješnu i prije svega zdravu Novu 2021. godinu!

Objava Novogodišnja čestitka uredništva Ramskog Vjesnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Četvrta svijeća se još naziva i anđeoskom, njenim se paljenjem prisjeća svih onih koji su prvi objavili rođenje Mesije cijelom svijetu. Također se smatra da njeno paljenje donosi ljubav!

Ramski Vjesnik je prije mjesec dana obilježio desetu obljetnicu rada kao web portal. Kroz to razbolje objavljene članke pregledalo je više od deset milijuna čitatelja.  Ramski Vjesnik svakodnevno donosi najnovije vijesti iz općine Prozor-Rama i okruženja. Naravno, uz svakodnevne vijesti objavljivane su lijepe priče, zanimljivosti, fotografije i video zabilješke.

„Vi slušate Hrvatski radio – Radio postaju Rama”

Riječi su ovo kojima se 8. lipnja 1993. godine ovaj medij prvi put oglasio na frekvenciji 88,8 MHz. Ovu povijesnu rečenicu izgovorio je Tihomir Begić koji je sa svojim kolegama sa Radio Posušja dao stručnu pomoć kolegama na novoosnovanoj radio postaji.

U veljači 1993. godine Hrvatsko vijeće obrane donijelo je Odluku o osnivanju lokalne radio postaje. Za realizaciju ove Odluke bio je zadužen općinski Ured za društvene djelatnosti koji je nakon obavljenih konzultacija, izrade dokumentacije i ostalih pripremnih radnji doveo projekt do konačne realizacije.

Radio Rama danas djeluje kao Javno poduzeće čiji je vlasnik općina Prozor – Rama. Program emitira svakim radnim danom od 8:00 do 18:00 sati, a subotom od 08:00 do 13:00 sati na frekvenciji 88,8 MHz FM stereo, odašiljačem snage 1kW koji je smješten na Makljenu.

Hvala vam na praćenju i dalje nastavite čitati Ramski Vjesnik, vaš izvor informacija!

Objava Četvrtu adventsku svijeću upalili medijski djelatnici Radio Rame i Ramskog Vjesnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon što su u Prozoru uređene ulice: K. Tomislava, Splitska, Dive Grabovčeve, dio Sinjske i pojedini dijelovi drugih ulica, stalna su pitanja bila kada će doći na red i druge ulice.

Ovih dana općina Prozor-Rama raspisala je javni natječaj za izgradnju kanalizacijskih kolektora i rekonstrukciju vodovodne mreže ulica; Vitomira Lukića, Zagrebačke i Ćire Truhelke u Prozoru.

Objava Općina Prozor – Rama raspisala javni natječaj za uređenje ulica u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na polasku je učenike ispratila ravnateljica Škole Anđa Mlakić. Tijekom boravka u Travniku učenici će biti smješteni u Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić“. Ova praksa učenika odvija se pod pokroviteljstvom općine Prozor-Rama. Ramski vjesnik će svakako posjetiti učenike tijekom prakse.

GS – Tvornica mašina Travnik (TMT)

Vlasnica GS-Tvornice mašina Travnik je Zadranka Snježana Köpruner koja je generalna direktorica. Ova žilava Dalmatinka njemačkih manira voli književnost, posebice Ivu Andrića te ga često citira. „Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo”, jedan je od citata Andrićevog Ex ponta. Snježana je magistrirala strojarstvo, a ranije se okušala i kao znanstvena asistentica u Zagrebu i Rijeci.
Köpruner 1991. godine odlazi u Njemačku, gdje do 2000. radi kao savjetnica na projektima analize tržišta i troškova u kompaniji Global Sourcing GmbH, da bi do 2010. godine bila direktorica ove kompanije u Regensburgu, čiji je TMT danas ravnopravni dio.

Proizvodi ove tvornice se nalaze u bagerima firme LIEBHERR, Siemensovim brzim vlakovima, obradnim centrima i transfer-linijama kompanije GROB, linijama za ‘offset’ i flekso-tisak firme Windmöller & Hölscher, proizvodnim linijama za tisak papirne ambalaže firme BOBST, liniji za zavarivanje automobile Mercedes – koji se proizvode i u Bremenu s firmom FFT, transportnim sistemima za rezače metala firme Messer Cutting & Welding, modernim prešama firme Salvagnini itd.

Objava Praksa za učenike Srednje škole Prozor strojarske struke, bravari i CNC operateri, u tvornici GS TMT Travnik pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iskustvo iz djetinjstva

Kad sam išao u osnovnu školi iz Donje Vasti na Cer na Uzdolu prolazio sam kroz nisko raslinje, kukrike, preko Rata, i uvijek sam se pitao što znače tolike gromile po zemlji a nema vrtače ni livade s koje bi se čistilo. Legenda je bila da na tom prostoru nekad u godini plamti vatra. Svaki dan sam od kuće gledao u Malu i Veliku gradinu, na Kuku iznad Volujaka, kraj Marića ograde,  nisam vidio građevinu, a ljudi su pričali da je tamo bila kula, oko nje razbacane krhotine keramike,  i da su se ljude nekad u nju skupljali i branili od neprijatelja. A potok preko kojeg sam u vrijeme oluje prelazio, a teče ispod Strašnog Dolca pun je crvenkastog pijeska i komada željezne rude hematita.

Neke sam komade uzeo sa sobom da obilježim knjigu kad čitam. Te pojave su me zanimale i dovele do ovog malog istraživanja o stanovnicima koji su u prethistoriji  ovdje i u Rami živjeli, gradili gradine i ukapali se ispod gromila. Danas nam je znano da su ti stanovnici bili Iliri i da su živjeli na ovim prostorima oko tisuću godina, od 8. st. pr. Kr. do 7. st. po Kr. kad su se asimilirali u seobi naroda sa doseljenim Hrvatima.

Istraživanje o Ilirima u BiH i Rami

Poznati arheolog Đuro Basler tvrdi „BiH puna je lokaliteta s nazivom gradina a i s izmijenjenim varijantama istog toponima: grad, gradac, gradište ili kulina, kula i sl. To su sve ostaci materijalne kulture  prethistorijskih stanovnika u prvom redu starih Ilira.“ (Prethistorijske gradine 1957: 87). Ta njegova tvrdnja privukla je u Bosnu brojne arheologe istraživače nakon pada Osmanskog carstva 1878. godine. Sistematska arheološka prepoznavanja nalazišta, iskapanja i snimanja izvodila su se u Bosni i Hercegovini između 1890. i 1900. godine.

Rezultati su bili  skromni ali prepoznata su neka nalazišta, iskopana, snimana i dokumentirana kao na pr. Velika gradina u Varvari 1905., Glasinac kraj Sokolca i dr. Zaslužni za izučavanje su arheolozi Vaclav Radimsky, Franjo Fiala, Ćiro Truhelka, Vejsil Ćurić, D. Mandića, a u novije vrijeme Alojz Benac, Đuro Basler, Pavao Anđelić, Ivo Bojanovski i dr. Iz tog područja su objavljena kapitalna djela: Arheološki leksikon Bi H u tri sveska, ANBiH, Sarajevo 1988, Alojz Benac- Đ. Basler-B. Ćović-E. Pašalić- N. Miletić-P. Anđelić: „Kulturna historija BiH“ Sarajevo 1966. Bojanovski Ivo: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Sarajevo 1988.

Objava Iliri u Rami (I) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ove godine će grad na Neretvi posjetiti devet umjetnika iz svijeta stripa: Lana Šator, Milorad Vicanovic-Maza, Ismet Erdić-Erda, Midhat Kapetanović, Filip Andronik, Zdravko Cvjetković,Osman Hajdarević, Zoran Herceg i Berin Tuzlić

Zbog pojave globalne pandemije koronavirusa (COVID-19) realizacija ovogodišnjeg festivala održavat će se uz pridržavanje svih propisanih mjera prevencije širenja virusa.

Mostarski strip 2020

Ovogodišnji Mostarski strip vikend će se održati na otvorenom prostoru ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače. U slučaju lošijh vremenskih prilika kao alternativu ćemo pripemiti i mogućnost održavanja u prostorijama unutar doma sa maksimalnim pridržavanjem propisanih mjera.

Strip vikend će biti fokusiran maksimalno na domaću strip scenu i svi gosti će biti domaći autori iz Bosne i Hercegovine.

Kao i prošlih godina, na strip vikendu će biti postavljena izložba radova gostujućih autora. Tijekom cijele manifestacije bit će nezaobilazno crtanje i potpisivanje gostujućih autora za posjetitelje, druženje s maskotom festivala i još dosta zanimljivih stvari.

“Iza nas je već nekoliko uspiješnih projekata, do sada smo organizovali četiri strip vikenda u Mostaru, veliki broj radionica za mlade. Svojim djelovanjem smo, sudeći po reakciji javnosti, definitivno uspjeli animirati okolinu za kulturu stripa. Nošeni pozitivnim kritikama, kroz dosadašnje godine, odlučili smo da se festival održi i ove godine, iako je dosta sličnih događaja otkazano zbog situacije uzrokovane pandemijom. Od pokretanja festivala broj gostiju je svake godine rastao. Ove godine primorani smo ograničiti taj broj ali smo sretni što će se tradicija održavanja strip vikenda nastaviti i kroz ovu godinu“, izjavili su iz kluba Mostrip.

Iz Kluba ističu da je cilj druženja i manifestacije promocija i popularizacija strip-kulture s naglaskom na mlađu generaciju.

“Što se tiče gostiju moramo spomenuti i činjenicu da će i ove godine kao što je bilo  i za prethodne četiri, svi naši specijalni gosti  uraditi  plakate sa motivom grada Mostara. Time ćemo još jednom staviti Mostar i Bosnu i Hercegovinu na mapu strip događanja u svijetu”, saopćeno je iz kluba Mostrip.

Službena stranica MOSTRIP kluba.

Objava NAJAVA: Manifestacija Mostarski strip vikend pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.