Tema koju istražujemo glasi “Na koji način nam prošlost Ramskog jezera govori o zajedništvu?” Zanima nas kako je potapanje i stvaranje Ramskog jezera utjecalo na vaše živote, vaše
porodice i zajednicu. Tražimo osobne priče, predmete, fotografije i sjećanja iz perioda prije i tijekom potapanja doline Rame. Svaki detalj, ma koliko vam se činio malen ili nevažan, može biti dragocjen dio zajedničke prošlosti koju želimo sačuvati i prenijeti budućim generacijama, poručuju mladi.

Projekt ima za cilj ne samo dokumentirati povijesne događaje već i otkriti kako su se ljudi tada povezivali, pomagali jedni drugima i nosili se s velikim promjenama – kako je tadašnje iskustvo potaknulo zajedništvo u našoj sredini.

Ako vi ili vaši bližnji posjedujete bilo kakve uspomene (usmene ili materijalne) koje biste željeli podijeliti s nama, možete se javiti na poziv.

“Možete nam se jednostavno javiti popunjavanjem upitnika na ovom LINKU ili kontaktom na broj telefona: +387 63 125 987″, pojašnjavaju mladi u javnom pozivu.

“Zajedno možemo ispričati jednu od najvažnijih priča naše zajednice – iz vaših riječi, vaših fotografija i vaših sjećanja. Možete dodati i fotografije ili druge uspomene direktno u upitniku!”, kaže tim mladih istraživača.

“Unaprijed zahvaljujemo svima koji će se odazvati. Rok je do 20. rujna 2025. godine”, poručuju mladi.

FURAJ MIR je dvogodišnji projekt za mlade od 15 do 29 godina koji kroz kreativnost i umjetnost žele postati lideri promjena u BiH. Projekt pruža priliku mladima za razvijanje vještina
istraživanja i stvaranja muzejskih kolekcija, te produkciju izložbi. Projekat podržava Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF).

Objava POZIV ŽITELJIMA PROZOR-RAME: Podijelite svoju priču o Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je proteklih godina broj ležaja porastao, posebno uslijed pandemije korona virusa, kada su Ramsko jezero preplavili turisti iz BiH, tako se pojavio i novi sadržaj. U porastu su posebno odlično opremljeni i uređeni kampovi koji na stranicama za iznajmljivanje prikupljaju u velikoj većini iznimno pozitivne ocjene.

Smješteni u prekrasnom ambijentu Ramskoga jezera, nude sve potrebno, privatnost, kuhinje, mokre čvorove i slično. Većina gostiju kao i uvijek do sada ističe gostoprimstvo vlasnika apartmana i kampova, a neizostavno iskustvo je i blizina privatnih vrtova iz kojih gosti često dobiju ili kupe svježe i zdrave proizvode.

Prema informacijama dostupnima na internetu pronašli smo nekoliko kampova: Kamp Markešić i Kamp Tune na potezu od Ripaca do Šćita, Auto Camping Grubeša – Šćit, Camp Tommy – Jaklići, Autokamp “Ooaza mira” Ripci, Camp “Rex Ramae” Ploča i Camping Bošnjak – Matkovići.

Nakon što obiđu neki od obližnjih planinskih vrhova, okupaju se u nekoj od uvala Ramskoga jezera, obiđu etnografski muzej i slično, gostima ostaje dobro se i nahraniti. Većina restorana u Rami nudi standardnu ponudu jela, ali koja su vrlo dobro pripremljena te uz pristojne porcije. Ako u Ramu dolazite iz grada, već tu možete pronaći neke od restorana kao što je restoran Motela Rama, Njam Njam, Matanovi dvori, Grill Mango, San Marko ili pak Mondeo.

Za one koji uživati uz kakvo dobro jelo, čašu vina ili piva, uživati na Ramskom jezeru, u ponudi je restoran “Mediteran”, restoran “Ramsko jezero”, konoba “Gaj”, “Mirakul”, “Laguna Club” restoran i svadbeni salon, dok se Rama već nekoliko godina može pohvaliti i prvim restoranom na nešto višoj nadmorskoj visini, točnije restoranom “Zaum” na Zahumu.

Ako se vaše putešestvije nastave istočnim ili donjim krajevima Rame, okrijepiti se možete u restoranu Etno sela “Menjik” na 15-ak minuta vožnje od Prozora na samoj granici s Gornjim Vakufom-Uskopljem ili pak u novootvorenom restoranu na magistralnoj cesti prema Jablanici nazvanom “Donja Rama”.

Kako je Ramsko jezero bivalo sve popularnije tako je rastao i broj smještajnog kapaciteta, prema dostupnim informacijama Rama danas broji više od 300 ležajeva. Osim u motelu “Rama” i nekoliko apartmana u Prozoru, većina smještajnog kapaciteta u neposrednoj je blizini jezera. Redovno nude savršene oaze mira za odmor i uživanje.

Prema dostupnim informacijama na internet stranicama za iznajmljivanje smještaja ili društvenim mrežama u Rami možete odsjesti u nekom od sljedećih objekata:

Seoska kuća “Vidikovac” – Rumboci – 5 ležajeva, Apartman Lucija – Rumboci – 7 ležajeva, Vikendice Ramsko jezero – Rumboci Jelašac – 18 ležajeva, Bosnian Hobbiton – Kovačevo Polje – 5 ležajeva, Vikendica Bruše – 9 ležajeva, Amani – Kovačevo Polje – 5 ležajeva, Apartmani Markešić – 7 ležajeva, Apartmani Tune 8 ležajeva, Pansion Renata – Rumboci – 10 ležajeva, Apartmani Gaj – Šćit, Apartmani Mediteran – Jaklići – 17 ležajeva, Apartmani Ivana – 3 ležaja, Apartmani Manov – 5 ležajeva, Apartmani Venecija – Jaklići – 10 ležajeva, Sobe i apartmani Jozić – 11 ležajeva, Apartmani Mia – Matkovići – 8 ležajeva, Apartman Konak – Varvara – 3 ležaja, Apartmani i sobe Tadić – Jaklići – 10 ležajeva, Stari javor – Klanac – 10 ležajeva, Vikendica Bošnjak – 8 ležajeva, Vodenica Jurić – Ljubunci – 12 ležajeva, Lake House Jana – Rumboci – 5 ležajeva, Kuća za odmor Šarčević – Rumboci – 7 ležajeva, Planinska kuća za odmor Perić – Draševo – 5 ležajeva, Kuća za odmor Ravančić – Podbor – 5 ležajeva, Apartman Bošnjak – Podbor – 7 ležajeva, Kuća za odmor Jeličić – Mluša – 6 ležajeva, Kuća za odmor Bilić – Podbor – 7 ležajeva, Sportsko rekreativni centar Makljen – 15 ležajeva, Apartmani Šćit – 21 ležaj, Etno selo Menjik – 30 ležajeva, Prenoćište “Kod Buce” – 7 ležajeva, Planinski mir – Draševo – 7 ležajeva, Motel Rama – Prozor, Apartmani Mirakul – Podbor – 6 ležajeva, Kuća za odmor “Vladić” – Sopot – 5 ležajeva.

Ukoliko je netko od ugostitelja izostavljen ili je potrebno ažurirati broj ležajeva, molimo javite nam se u inbox na našoj službenoj Facebook stranici!

Uživajte u Rami!

GDJE ZA VIKEND: Ultimativni vodič kroz Ramu

Objava Rama spremna za još jednu turističku sezonu, raste broj apartmana i kampova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako je i sa samohranom majkom Julijom Weidmann iz Švicarske koja se s malenim 2,5-godišnjim Alexom na biciklu otisnula na daleki izazovni put od Švicarske sve do Grče i tu ne namjerava stati. Ugodni razgovor vodimo u kampu obitelji Markešić, a otkriva nam ambiciozne planove, priča nam o Turskoj i Dalekom istoku.

Gdje su autići, tu je dom

Julia je prije Alexovog rođenja putovala sama, bila nomad, avanturist i istraživač, baš u vrijeme globalne pandemije koronavirusa. Jednom je prilikom kada je Alex imao tek godinu i pol povela i njega. Kada je na jednoj od lokacija vidjela koliko uživa u putovanju, odlučila je da biciklom s malenom prikolicom i dvije putne torbe zamijeni četiri zida stana u Švicarskoj. Već godinu dana od kampa do kampa putuju od Švicarske, preko Austrije, Mađarske, Slovenije i Italije do Rame, a u šali kaže: “Naš dom je sada na biciklu, a Alexu je njegova kuća svako mjesto gdje spusti svoje autiće.”   

Kuća putujuća

Prvih godinu i pol dana Alexovog života za Juliju je bio uobičajen proces majčinstva, postala je svjesna da na ovome svijetu sada ima još nekoga, ali je uvijek u mislima imala plan da će svoje putešestvije biciklom nastaviti s djetetom.

U sedmom mjesecu prošle godine započela je svoje dugo putovanje, bicikl s malenom prikolicom i dvije putne torbe sa svim njihovim stvarima postao je njihov dom. “Morala sam doći do tog trenutka da shvatim i budem sigurna da mogu svome djetetu predstavljati sigurnost i dom koje mu treba. Da je u redu putovati biciklom bez da imaš kuću sa zidovima i krovom”, priča nam Julia.

Iako među opremom Julia i Aleks imaju sve što im treba za putovanje u ljetnim i zimskim mjesecima, manje ipak putuju zimi. Tako nešto hladniji period provode smješteni kod prijatelja ili poznanika. Njihovo proputovanje kroz Austriju trajalo je gotovo tri mjeseca.

Jednogodišnje putovanje, najprije prateći Dunav, pa potom i Alpe Andria do Jadranskog mora bilo je prepuno lijepih trenutaka, a Julia kaže: “Za mene je zaista bio poseban trenutak kada smo došli do mora. Bilo je nevjerojatno emotivno za nas da smo kroz sve planinske lance uspjeli doći do mora.”

Promet najveći strah na putovanjima

Juliju pitamo kako je uopće proći tolike kilometre s djetetom, koji su bili njezini izazovi, strahovi, što ju je činilo sretnom na putovanju.

“Za mene je je svakako najveći strah promet. Recimo, dionica od Mostara do Jablaničkog jezera je bila zaista strašna, sa svim tim kamionima, velikim autobusima, koji jednostavno voze i ne razmišljaju previše o biciklistima. Nije me samo strah kada prestižu pa prolaze jako blizu pored nas, nego kada nas i zaobilaze guraju nas vjetrom koji se stvara. Tada zaista moramo držati ravnotežu. Ali, prešli smo puno kilometara i mogu reći da sam sad sasvim sigurna za volanom”, priča nam Julia.

Veliki izazovi su veliki usponi, ali i strmine, jer Julia ne vozi hibridni ili električni bicikl nego sasvim obični. “Zna biti jako teško, ali nekada surađuje i Alex. Zna izaći iz prikolice da bicikl bude lakši, ponekad guram bicikl uz sebe, a ponekad mi i Alex pomogne s guranjem, što je jako lijepo”, govori Julia. Poteškoće dolaze i na šljunkovitim terenima koji imaju uspon ili pad, kada prikolica zna gurati bicikl.

Pronaći ljepotu u svakoj zemlji koju posjetiš

Fascinirani brojem kilometara, upornošću i snagom ovog zanimljivog dvojca, pitamo im što im je najljepše na putovanju.

“Najljepša je priroda, a zatim i povezivanje s ljudima koje susrećemo na putovanju. Ovdje u Bosni i Hercegovini smo upoznali tako prekrasne i srdačne ljude uz cestu ili u kampovima poput ovog gdje se sada nalazimo. Teško je usporediti gdje je priroda najljepša u zemljama kroz koje smo prošli, jer se trudimo u svakoj zemlji pronaći ljepotu u onome što ona nudi. Svugde je drugačije, ali ne bih rekla da je negdje ljepše ili ružnije. Osobno samo mogu reći da preferiram mjesta koja su tiša i s manje ljudi. Kroz Hrvatsku smo putovali po otocima i obalom, gdje je bilo malo napučenije, ali ipak nismo išli u planinske krajeve. Ljude koje smo tamo sretali u kampovima su također bili ljubazni”, govori nam Julia.

Iako je Julia osjetila da je dolaskom u Bosnu i Hercegovina zakoračila na vrata istinskog Balkana, ipak kaže da je prati osjećaj srdačnosti, otvorenosti i gostoprimstva domaćina. Nakon stotina i stotina kilometara pitamo Juliju kako je zapravo došla do Ramskog jezera. Za nju je to isto jedna posebna priča.

Stanovnici Rame njezini najbolji ambasadori

“Prvog dana kada smo došli u Bosnu i Hercegovinu preko granice kod Imotskog, vidjeli smo mali natpis Camp na Google Maps u Grudama. Zapravo je to jedna vrsta besplatnog kampa gdje smo došli do jednog kafića gdje su nam odmah donijeli osvježavajuće piće i sladoled, što je bilo najbolje u tim vrućim ljetnim danima. Kasnije je došla jedna Marina, koja nam je poželjela dobrodošlicu. Oprala nam je odjeću, razgovarali smo. Ujutro smo zajedno doručkovali i razgovarali. Pozvali su nas i bili smo preplavljeni njihovim gostoprimstvom. Pitala sam Marinu odakle je, a ona mi je rekla da je iz Rame i pokazala fotografije. Pomislila sam: ‘O, Bože, kako je prekrasno, moramo tamo otići.’ Učinilo mi se da je Rama okružena planinama i nisam bila sigurna hoću li uspjeti, ali nakon dva dana vožnje od Mostara, uspjeli smo se maknuti od vreve glavne ceste u Ramu”, priča nam Julia.

Kada je u pitanju smještaj, Julia kaže da jednostavno idu od kampa do kampa, jer je najpovoljnije, ali ipak neki kampovi su preskupi, kao oni u Hrvatskoj, ističe Julia. Cijene variraju od 10 eura do 43 eura.

“Poslala sam Marini poruku s fotografijama da smo stigli u Ramu. Nakon što je vidjela fotografije, nakon nekog vremena se jednostavno pojavila tu u kampu da pozdravi, jer zapravo poznaje obitelj Markešić. Nisam planirala unaprijed gdje ću noćiti, ali prolazila sam cestom i vidjela znak za kamp, učinilo mi se prekrasnim mjestom bez previše gužve, pa smo došli tu. Bilo je lijepo vidjeti Marinu ponovno”, govori nam Julia.

Julia i Alex već su danas nakon par dana provedenih u Rami nastavili svoje putovanje ka dalekoj Grčkoj, koja će u zimskim mjesecima postati njihov tom. Dalje tko zna što će ovim pustolovima život i cesta donijeti, neki novi posao, upis u školu, Daleki istok i neke nove prijatelje.

Foto: Posljednje jutro u Rami, privatni album, Julia Weidmann  

Objava SVAKI ČOVJEK JE PRIČA: Biciklom od Švicarske do Grčke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovom smo prilikom prvi put vidjeli da u dvorištu nema automobila sa stranim tablicama, kamp kućica ili motora. Odmah dajemo žmigavac i skrećemo u dvorište. Njihove smo apartmane imali priliku snimiti neposredno nakon samog službenog otvorenja 2020. godine, a iz godine u godinu ponuda sadržaja se samo širila. U dvorištu nas dočekuju ljubazni domaćini u pospremanju apartmana i dvorišta nakon odlaska gostiju, a dočekao nas je i novi član ove male oaze stvorene za odmor, labrador retriver Bonny.

U šali pitamo domaćine jesmo li još u Ripcima ili smo već na Šćitu, a oni nam sa smiješkom odgovaraju da smo sada u “svojoj kući”. Tako se odnose i prema gostima koji dolaze iz svih dijelova svijeta. Od zemalja iz regije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Mađarske, preko Njemačke, Austrije i Engleske, sve do daleke Amerike, Mexica, Japana i Hong Konga.

Pohvale za domaće i strane posjetitelje

Markešići su se na ugostiteljstvo odlučili kada su turisti u Rami sve češće završavali u njihovom dvorištu tražeći smještaj kojeg tada u obiteljskoj kući nije bilo. U jeku pandemije za goste uređuju i otvaraju dva apartmana s kupaonicama i zajedničkom kuhinjom. Među gostima je bilo dosta motorista i kampera, pa Markešići uskoro dolaze na ideju o otvaranju kampa kojeg na jesen planiraju proširivati.

“Te 2020. godine, na naše iznenađenje, imali smo pune apartmane. Razlog je što su dolazili domaći gosti iz Bosne i Hercegovine, od Sarajeva, Tuzle, Zenice, pa do Bihaća. Razlog je što domaći ljudi nisu mogli ići u druge države, odlučili su obilaziti BiH. (…) Što se tiče gostiju, domaćih i stranih, prezadovoljni smo. Nikada nismo imali problema. Gosti iz BiH su kulturni i zahvalni”, govore nam Markešići.

Gosti se sada mogu smjestiti na jednu od pet platformi, a dostupni su im kuhinja, kompletno opremljene kupaonice s muškim i ženskim toaletom, perilica rublja i vanjski solarni tuš. Kada vrijeme odluče provoditi na vodi ili obližnjoj prekrasnoj ramskoj prirodi, gostima su dostupna bicikla, kajaci, SUP daske i splav za plovidbu Ramskim jezerom.

Obitelj je u međuvremenu proširila i unutrašnje kapacitete još jednim, trećim, apartmanom. Gostima su dostupni voda i struja, kao i internet. U neposrednoj blizini kampa i apartmana Markešići imaju baštu, gdje gosti slobodno mogu uzeti neko od sezonskog povrća ili pak voća.

“Gosti kada dođu na naše imanje, sve im je dostupno, sve im je na raspolaganju. Kao i mi, ako im treba bilo što pomoći, bilo kakve informacije ili nešto”, govore nam domaćini, a za goste ističu kako ih, kada je Rama u pitanju, najviše oduševljava priroda i mir.

Mir i odmor

“Svi su oduševljeni kada dođu i osjete taj mir. Vjerojatno svi dolaze iz većih gradova, pa mislim da najviše dolaze zbog ljepote Ramskog jezera, okolnih planina i mirnoće koju ovdje dožive”, govore Markešići.

Gosti u Apartmanima&Camp-u Markešić često osim rame obilaze i okolne atrakcije, a na spavanju su u Rami. Planinare na Raduši ili Vranu, odlaze u Jajce, Hajdučka vrata ili na Kravicu.

Rama se smjestila na svojevrsnoj tromeđi između dosta lokacija koje su poznate u okruženju. U blizini je zračnih luka Split, Sarajevo i Mostar, što odgovara svima. “Sad imamo Čehe motoriste koji su tu tri dana i svaki dan odlaze negdje. Jučer su bili na Prokoškom jezeru, danas već na drugoj lokaciji. Vozaju se po planinama i vraćaju se u Ramu”, dodaju Markešići.

Markešići su mišljenja da zbog onoga zbog čega turisti dolaze u Ramu, ovdje to i pronalaze. Dodaju kako je česta situacija da se u ljetnim mjesecima traži krevet više.

“Naravno da nedostaje restorana, vjerojatno i hotelski smještaj, ali uglavnom što traže, turisti to i dobiju. Oni koji ovdje dolaze ne očekuju, primjera radi, noćni život i slično”, mišljenja su Markešići.

Obiteljski posao

Turizam u Rami se laganim koracima uobličuje, dobiva svoju prepoznatljivost, gosti prije svega hvale ljepotu prirode, mirnoću, dobru hranu i ljude. Rama im je prije svega dobro mjesto za odmor.

Mnogi su odlučili gostima ponuditi smještaj i dodatni sadržaj, sve je više apartmana s uređenim vrtovima, a tako je i kod Markešića. Ne postoji kutak dvorišta, a da svoj dom nije pronašlo kakvo cvijeće ili neka druga biljka. Uređenje dvorišta, čišćenje apartmana obično je obiteljski posao, a tako je i kod Markešića. “Sve radimo zajedno obiteljski. Održavamo sve koliko možemo i planiramo proširenje i uređenje kampa. Ove godine ćemo vidjeti koje su potrebe kampera, što traže, što im sve treba, pa ćemo se dogodine istinski spremiti za sezonu”, zaključuju Markešići.

Objava PROMO: Malena oaza stvorena za odmor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naša foto patrola ovih dana je posjetila jednu zanimljivu lokaciju uz Ramsko jezeru u vrijeme pred ove praznike kada se intenzivno radilo na uređenju odmorišta i postavljanju pečenjare.

Prije 5-6 godina mještani naselja Ploča na Ramskom jezeru pokrenuli su akciju za izgradnju ugodnog odmorišta. Ishodili su potrebne suglasnosti od Elektroprivrede HZ HB da mogu koristiti obalu Ramskog jezera kako bi priredili mjesto za izlete i okupljanja.

Kako reče Žarko Pločkinić, jedan od inicijatora izgradnje odmorišta ideja se rodila iz potrebe za okupljanjem mještana. Kroz poduzete aktivnosti ideja se širila i prostor je postao sve uređeniji. Tako na odmorištu MONOP posjetitelji mogu koristiti roštiljnicu, šetnicu, stolove, ljuljačke, malo i veliko nogometno igralište. Dovedena je voda, izgrađen WC te doveden asfaltni put do ulaza u odmorište.

„Do sada je bilo više od 200 različitih podupiratelja koji su sudjelovali u izgradnji na bilo koji način, radovima i donacijama od deset maraka pa naviše. Najviše je pomogla općina Prozor-Rama koja nam je osigurala strojeve za rad i asfaltirala pristupni put do MNOP-a“, kazao je Žarko.

Više detalja o MONOP-u možete poslušati i pogledati u video prilogu:

MONOP je dobio naziv od početnih slova “Mini Odmorište Naše Ognjište Ploča”. Ovaj prekrasni poluotok jednostavno mami da se osjeti mir, ljepota Rame i Ramskog jezera, uživa s obitelji ili ekipom.

Odmorište je otvoreno za sve uz prethodno dogovor s mještanima Ploče koji su izgradili i uredili odmorište te za sve one koji će za sobom ostaviti ovo mjesto urednim i čistim. Tko jednom dođe ponovno će se vratiti.

Za sve informacije i dogovore na raspolaganju su: Žarko Pločkinjić 063383022, Zoran Uložnik 063414807, Ivan Ino Sičaja 063279092, Dane Uložnik 063-587724 , Slavko Čuljak 063438730, Ante Sičaja 063587724.

Objava MONOP: Izuzetno i ugodno Mini odmorište „Naše ognjište“ Ploča na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Luka Markešić i njegova supruga pet godina uspješno upravljaju obiteljskim turizmom na području Ramskog jezera. Supruga se brine o apartmanima, iznajmljivanju i čišćenju, dok je umirovljenik Luka Markešić, kako sam kaže, uključen kao pomoćni radnik.

“Turisti prije svega dolaze zbog Ramskog jezera. Međutim, znaju se smjestiti u apartmane i onda obilaziti planine oko jezera. Postoji i nekoliko obilježenih biciklističkih staza koje turisti često koriste. Čak se znaju ovdje smjestiti i na deset dana, a na jedan dan odu u Jajce, Visoko, Kravice i slično. Moguće da razlog leži u tomu jer je ovdje smještaj jeftiniji u odnosu na jadransku obalu i druge destinacije”, rekao je Markešić FENI.

Prisjetio se prve godine njihovog rada u turizmu kada je u tijeku bila pandemija koronavirusa. Tada su ih, kako je rekao, uglavnom posjećivali turisti iz BiH, a sezona je bila iznimno uspješna što nitko nije očekivao.

“Mi smo te godine sredili apartmane i nismo očekivali turiste jer je bila pandemija. Međutim, to ljeto bili smo puni. Dolazili su najčešće građani BiH, dok sada više dolaze strani turisti”, istaknuo je on.

Ljeti se traži krevet više

Kako Markešić dodaje, sada češće stižu turisti iz udaljenih zemalja poput Japana, Kine i Sudana, te iz europskih zemalja poput Slovenije, Njemačke, Mađarske, Austrije, Hrvatske i Srbije. Prvih godina turisti su se zadržavali jedan dan ili bi eventualno došli na produženi vikend, dok sada ostaju i do deset dana, a uglavnom im se vraćaju stari gosti.

Markešić napominje da turistička sezona u Rami kreće početkom svibnja

“U svibnju i lipnju uglavnom su popunjeni vikendi. Završetkom školske godine, odnosno od polovine lipnja do polovine rujna sve je puno. U srpnju i kolovozu, posebno ako je neko zbivanje, a ima ih često, ne može se naći smještaj”, pojasnio je on.

Turističkog kapaciteta sigurno ima, smatra Markešić, ali naglašava potrebu za poboljšanjem infrastrukture, posebno kanalizacijskog sustava.

Turistički centar na Ramskom jezeru

Da je u proteklih nekoliko godina vidno povećan broj turističkih dolazaka potvrdio je i pomoćnik načelnika Prozor-Rame Josip Juričić, a posebno u prošloj godini kada je Ramsko jezero tijekom cijelog ljeta bilo puno.

“Sve ono što radimo pomalo se odražava na turizam. Imamo destinacija koje su na neki način u korištenju, a imamo one koje su potencijalne i na koje računamo da će u idućem razdoblju biti puno više posjećene”, dodao je on.

Kao potencijalnu destinaciju posebno je istaknuo arheološko nalazište Gradac, odredište koje plijeni pažnju povjesničara, ali i turista. Ovo nalazište, napominje Juričić, nisu puno promovirali da ne bi stvarali gužvu zbog daljnjih arheološka istraživanja, ali ne odbijaju posjete.

Opredjeljenje općine za daljnji razvoj turizma pokazuje i Strategija razvoja u kojoj, među ostalim, stoji i izgradnja turističkog centra na Ramskom jezeru, zajedno s privatnim partnerima.

“Još je to u fazi ideje, ali približili smo se realizaciji. Mislimo da će naše zamisli biti ostvarive u razdoblju do 2027. godine, odnosno do kada nam je kreirana Strategija. Dio tih nastojanja je i promidžba, a radimo je vrlo dobro putem medija i društvenih mreža”, pojasnio je Juričić.

Nedostatak smještajnih kapaciteta

Povećanjem turističkih dolazaka, pojavio se problem i nedovoljnog smještajnog kapaciteta, ali je vidljivo pozitivno opredjeljenje žitelja, posebno onih uz Ramsko jezero, da sudjeluju u turističkoj ponudi ovoga kraja.

“Postoji solidna ponuda apartmana, kuća za odmor, brvnara i svega što privlači turiste na duže vrijeme. Međutim, nije to dovoljno. Kada dođu manifestacije, kao što su vjerske, traži se mjesto više i teško se nalazi. Čak i kada imamo sajam Dani šljive, koji je također postao mali turistički brend naše općine, ni tada nema smještaja u okolnim mjestima”, istaknuo je.

Juričić stoga naglašava potrebu za regulacijom i registracijom smještajnih objekata kako bi se zadovoljile potrebe rastućeg turističkog interesa.

Objava VIDEO: Neočekivani turistički uspon u Rami, ljeti se traži krevet više pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Lidija Čulo, Punkufer.hr

Ramsko jezero akumulacijsko je jezero na rijeci Rami. Nalazi se u općini Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini, okruženo planinskim masivima Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana.

Jezero je napravljeno 1968. godine. Duljine 12 kilometara i najveće dubine 95 metara, njegove vode mogu oscilirati i oko 50 metara.

Posebnu ljepotu daju mu njegovi otoci i poluotoci, a najpoznatiji je poluotok Šćit, koji mnoge svojim oblikom podsjeća na gitaru.

Na Šćitu se nalazi franjevački samostan, a tu je i popularna konoba Gaj. Na terasi se možete prepustiti prekrasnom pogledu i domaćim specijalitetima. Najpopularniji su domaća pita, janjetina, teletina, sir i pastrva, uz nezaobilaznu čašicu ramske šljivovice.

Voda čuva uspomenu na prošli život

Kulturna baština i tradicionalan način života ovjekovječeni su ovdje u skulpturama ramskog Križa, Posljednje večere, ramske majke u nošnji i Dive Grabovčeve, a tu su i muzejski prikaz tradicionalne kuće s otvorenim ognjištem, stolarskom radionicom te ostalim sjećanjima na život u ramskom kraju.

Prije nekoliko godina lokalni mediji izvještavali su o vrlo niskoj razini vode u jezeru zbog suhe jeseni i oštre zime, ali i izrazite potrošnje vode zbog proizvodnje električne energije. Dolina je izgledala pustinjski prazno, površine nalik Marsu.

No presušeno jezero otkrilo je neke bizarne i zanimljive ostatke: tragove nekadašnjih stabala, groblja, i naselja starog više od 500 godina. Preostali bake i djedovi sjećaju se svoga nekadašnjeg kraja iz kojeg su se iselili 1968. godine, kada je ta udolina pretvorena u jezero.

Destinacija u usponu

Voda je čista i bistra, a jezero bogato ribom. Podsjetnik je to na činjenicu da je BiH jedna od malobrojnih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve pitke vode. Kako bi se dodatno istaknula važnost njezina očuvanja, ove je godine uoči Svjetskog dana voda Ramsko jezero dobilo svoje počasno mjesto na poštanskim markicama HP Mostara. Razglednica s jezera s markicom jezera – nema izlike da vaši prijatelji zaborave gdje ste bili.

Utjecaj mediteranske klime čini jezero ugodnom i osvježavajućom destinacijom za izlet, naročito u preostalim ljetnim danima kada još želimo iskoristiti zadnje dane tišine i mira od gradske vreve.

Možete ga istraživati čamcem i uživati u kupanju, kampiranju ili pikniku na travi.

Ljubitelji aktivnijeg odmora mogu se okušati u planinarenju ili posjetiti centar za sport i rekreaciju koji, kako kaže, ”povezuje stanovnike s obje strane granice i potiče socijalizaciju utemeljenu na pozitivnim vrijednostima: zabavi, rekreaciji i uživanju u prirodi”.

Jezero je idealno za sportski ribolov. Okušate li se u njemu, možda se proslavite ulovom kao ribolovac Dragan Kozina, koji je prije dvije godine ulovio šarana od čak 28 kila.

U blizini jezera postoje smještajni kapaciteti, a naša je preporuka prekrasna seoska kuća Vidikovac na proplanku jezera, odakle se pruža prekrasan pogled na jezero. Samo gledajući slike, već čujemo cvrkut ptica i osjetimo miris prave domaće hrane.

Odlučite li pričekati zimu, za lijepog vremena dočekat će vas zimska idila: plavo nebo, bijeli masivi i osunčano jezero koje se ponekad u plićim dijelovima i zaledi.

Godišnje jezero posjeti više od 10 tisuća posjetitelja. Zahvaljujući investiranju u turizam i dodatne sadržaje taj broj raste pa vam preporučujemo da ga posjetite prije nego što svi navale.

Ramsko jezero nalazi se u blizini Parka prirode Blidinje, nedaleko od gradova Prozor, Tomislavgrad, Bugojno i Jablanica, a prilaz jezeru je asfaltiran.

Objava Sve popularnija destinacija: Ramsko jezero kao idealno mjesto za pravi odmor u prirodi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jezero najveće dubine čak 95 metara koje se prostire na 12 kilometara dužine smjestilo se blizu Parka prirode Blidinje, odnosno neposredno do Prozora. Dakle otprilike 70 kilometara sjeverno od Mostara ili 110 kilometara zapadno od Sarajeva.

Kako nam Boris priča zatekao je priličan broj stranih turista u okolici jezera, pretežno u kampovima i na plažama, a kaže kako mu su zbog ambijenta i mirisa raslinja na trenutak činilo kao da se nalazi na moru.

Ovo akumulacijsko jezero često se svrstava među najljepša jezera u Europi. Okolica jezera idealna je za izletnike i kampiranje, a oduševljava i bogata gastronomska ponuda. Ramsko jezero posebno je zbog svojih brojnih otoka i poluotoka, a najpoznatiji je Šćit. Na tom se poluotoku nalazi franjevački samostan Rama-Šćit koji je podignut u 15. stoljeću, a u sklopu kojeg se nalazi i etnografski muzej.

Objava Nevjerojatno Ramsko jezero na kojem bi vam se moglo činiti kao da ste na moru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Marinović je uspješni kondicijski trener mnogih poznatih hrvatskih sportaša, ranije je također gostovao na regati “Lake to lake”, a Veslački klub “Rama” ove ga je godine odlučio pozvati kako bi predavanjem osvijestio mlade, i djelatnike u sportu, kao veliki trener i stručnjak.

“Treneri su regulatori, odnosno uvijek se onaj koji je voditelj posla može postaviti kao regulator. Što mi reguliramo, reguliramo neku pojavu koju vidimo kada nam čovjek dođe prvi put u klub”, kazao je profesor Marinović na samom početku predavanja te istaknuo kako sve kreće od inicijalnog stanja te osobe.

Predavanje je ovo od iznimne važnosti i koristi trenera i ljudi koji rade sa sportašima, načinjeno je od niza znanstveno stručnih istraživanja sportaša, od osnovnih podataka i mjerenja poput visine, težine, indeksa tjelesne mase, pulsa, pa sve do analize krvi, pulsa, pH, laktata, kisika itd. Sva ova ispitivanja profesoru Marinoviću bila su jasni pokazatelji koliko je sportaš predodređen za sport kojim se bavi, ali i za ono važnije, kako i na koji način prilagoditi trening za postizanje boljih rezultata.

Valjano doziranje

Profesor Marinović ne na kraju izlaganja zaključio: “U svrhu adekvatnog programiranja opterećenja neophodno je izvršiti individualni pristup dijagnosticiranja treniranosti mladih sportaša. Budući da je organska homeostaza preduvjet normalnog razvoja mladog organizma, to je i praćenje odgovarajućih parametara uvjet valjanog doziranja trenažnog opterećenja. Kako je promjena koncentracije mliječne kiseline u skeletnim mišićima suptilan pokazatelj promjena homeostaze organizma, to je test laktata u specifičnim uvjetima trenažnog rada kvalitetan pokazatelj – značajno kvalitetniji od frekvencije srca ili brzine trčanja. Stoga za svakog mladog sportaša treba iznaći odgovarajuće odnose koncentracije laktata, frekvencije srca i brzine trčanja.”

Foto: Prof. Mladen Marinović

Tri poziva iz Međunarodne veslačke federacije

Svoju bogatu karijeru u sportu započeo je davne 1976. godine. Marinović je od 1993. do 1998. godine obnašao funkciju direktora veslačke reprezentacije Hrvatske. U tom periodu su, kaže Marinović, hrvatski veslači napravili pregršt dobrih rezultata, kako u seniorskoj tako i u juniorskoj kategoriji. Kao kruna tog rada, proistekla je i brončana medalja osmerca u Sydneyu 2000. godine.

Napisao je niz stručnih radova na temu veslanja, a dokaz da se radi o zbilja kvalitetnim radovima jesu i tri poziva Međunarodne veslačke federacije da se iskustva iznesu drugim trenerima u svijetu

Od 1998. godine obnašao je i profesionalnu aktivnost profesora na katedri predmeta Sportovi na vodi (SPV1-veslanje i SPV2-jedrenje), pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Radio je 13 godina s jednim od najuspješnijih jedriličara Hrvatske – Ivanom Kljakovićem-Gašpićem, također vrlo uspješno u dijagnostici stanja treniranosti i metodici rada s karate reprezentacijom Hrvatske, mladim tenisačima i mladim nogometašima dalmatinske regije.

Zadaci i angažman 

Marinović je ranije zagovarao ideju da je u radu sa sportašima potrebno odraditi dva zadatka: povećati energetske kapacitete, snagu, brzinu i izdržljivost te povećati iskoristljivost tih kapaciteta iskazanih tehnikom veslanja i taktikom vođenja veslačke utrke.

Stručni treneri ta dva zadatka rješavaju kroz tri vida angažmana: dijagnostiku stanja treniranosti, koja ukazuje na stanje i potencijale veslača, planiranje i programiranje trenažnog procesa u svrhu dostizanja sportskog majstorstva te kontrolu treninga, odnosno monitoring trenažnog procesa.

Profesora je mladim veslačima najavio predsjednik Veslačkog kluba “Rama Filip Šimunović, istaknuvši impozantan profesionalni put profesora Marinovića. “Ovo je bilo ukratko o profesoru koji danas drži predavanje, možete samo zamisliti koliko je rada i truda trebalo. Imate čast slušati jednog takvog profesora. Nažalost što nismo u nešto većem broju, ali evo imate tu privilegiju, zato budite budnog oka, jer sve ovo što profesor bude predavao je njegov rad kroz cijeli život.” 

Bio je ovo edukacijski dio ovogodišnje dvodnevne regate “Lake to lake”. Mlade ramske veslače i njihove goste iz regije sutra očekuje natjecateljski dio od 10 sati na Ramskom jezeru.

Objava Profesor Mladen Marinović održao predavanje o planiranju treninga za život u Domu kulture u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava NAJAVA: XI. veslačka regata na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.