Osim domaćih veslačkih klubova “Rama” i “Ustirama” nastupili su i gosti iz Hrvatske, točnije VK Neretvanski gusar Metković, HVK Gusar Split, HVK Mornar Split, VK Dravske elektrarne Maribor, VK “Biokovo” Makarska i HVK Marina Kaštela iz Kaštel Kambelovca.

Svim veslačkima su uručene medalje i pobjednički pehari.

Rezultati

Ukupni pobjednik VK Biokovo Makarska

Kadeti B – HVK Gusar Split

Kadeti A – HVK Gusar Split

Juniorke B – VK Biokovo Makarska

Juniori A – HVK Mornar Split

Veslači iz Rame danas su osvojili tri zlata, jedno srebro i četiri bronce.

“Zadovoljni smo odazivom klubova ove godine, imamo 160 veslača i veslačica na vodi. Osam klubova, naša dva kluba i pet klubova iz Hrvatske te naši prijatelji iz Maribora. Regata je odlična, zadovoljni smo rezultatima naših mlađih kategorija, budući da je regata prvenstveno za mlađe kategorije i promociju veslanja. Uvjetu su na vodi bili gotovo idealni, stoga su veslači mogli uživati na vodi. Pristup vodi je, unatoč niskom vodostaju, bio odličan”, kazao je za Ramski Vjesnik predsjednik VK “Rama” Filip Šimunović.

VK “Rama” trenutno broji oko 40 članova, a upisi su kaže Šimunović uvijek otvoreni.

“Planiramo se više angažirati oko upisa sad kad je krenula nova školska godina, tako da će novi termini treninga biti prilagođeni djeci. Ovim putem pozivam roditelje i djecu da se upišu na prelijep i jedinstven sport u našoj državi. Htio bih još zahvaliti sponzorima. Generalni sponzori su Federalno ministarstvo kulture i sporta i Općina Prozor-Rama, dvije institucije koje 14 godina sufinanciraju ovaj projekt i vrlo smo zahvalni na tome. Osim njima, moram zahvaliti i našim privrednicima koji su tu dugi niz godina i svima im zahvaljujemo”, dodao je Šimunović za Ramski Vjesnik.

Objava Veslački klub “Biokovo” ukupni pobjednik XIV. Veslačke regate “Lake to Lake” na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Organizatori su ove godine za sve sudionike organizirali druženje u Podboru, a biciklisti su vozili dvije rute. Oni nešto mlađi, do 14 godina, imali su priliku voziti od mjesta susreta u Prozoru do restorana Miraku, dok su oni nešto iskusniji i s više kondicije imali priliku voziti rutu od Prozora, preko Izlaza, Orašca i Maglica do Podbora, dugu 37 kilometara uz 659 metara uspona. Neki će posjetiti Zahum i Klanac, odakle će se splavovima prebaciti do Podbora.

Bila je ovo istinska prilika za još jedno uživanje u ljepotama ramskog krajolika uz aktivnost koja promovira bavljenje sportom i zdrav život. Četvrto izdanje Ramske biciklijade okupilo je oko 300 učesnika.

“Okupio se zaista veliki broj biciklista, najavili su nam se prijatelji iz Tomislavgrada, Livna, Posušja, Širokog Brijega, Mostara, Ljubuškog i Gruda,  u biti svi oni kojima i mi idemo na biciklijade, oni dolaze i nama. Vidimo da ima puno djece i roditelja, da je ovaj sport zaživio u Rami, otkako ga klub Ventus promovira, kao i našu lijepu Ramu”, kazao je predsjednik kluba Mladen Papak za Ramski Vjesnik.

Klub je za sve učesnike pripremio roštilj i piće, a oni mlađi će moći uživati u nogometu, odbojci, stariji u boćanju. Bicikliste je danas poslužilo i vrijeme, pa nije manjkalo aktivnosti na otvorenom.

Prijatelji iz Tomislavgrada biciklijadu u Rami posjećuju već par godina.

“Tu sam treći put, a danas nas je tu 15-ak. Tu smo prijateljski, jedni druge podržavamo i obilazimo biciklijade. Rute su svake godine fantastične, oko jezera, prva liga. Biciklizam se širi sve više i više, a nadamo se da će se ova biciklijada održati i dogodine”, kazao je Josip Zvonar iz biciklističkog kluba “Tomislav” za Ramski Vjesnik.

Na današnjoj biciklijadi svoju su rutu vozili i mladi iz projekta “Povezivanje zajednica kroz sport – Prozor-Rama” koji vodi mladi student Alem Hadžić s fakulteta Middlebury u Sjedinjenim Američkim Državama, rodom iz Prozor-Rame, a u suradnji s Crvenim križem Prozor-Rama i Veslačkim klubom Rama.

Ovaj projekt za cilj ima stvaranje pozitivnih  promjena u lokalnoj zajednici, a kroz inicijative koje povezuju ljude te potiču na suradnju i jačaju mir, što je u skladu s programom fakulteta pod nazivom Projects For Peace. Program je to koji studentima omogućava sredstva za konkretne projektne aktivnosti koje pomažu zajednici, od edukacije, sporta i kulture.

Mladi su kroz projekt ranije obilježili Svjetski dan zdravlja, kao i Svjetski dan sporta. Također će biti obilježen i Dan zaštite planinarske prirode. U projekt je također uvršten i Dan međunarodne suradnje, a bit će obilježen događajem “Prozorska desetka” 4. srpnja, dok će završna aktivnost biti 18. srpnja u Ustirami, kada će biti obilježen Dan mladih uz veslačku regatu “Rama Sprint 2026”.

Objava Ventus okupio bicikliste na 4. Ramskoj biciklijadi na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

I kada još uvijek mladi odlaze kako iz cijele Bosne i Hercegovine tako i iz Rame, dvoje mladih odlučilo se za izazovan turistički poduhvat. Anđela Petrović i Matej Burečić, inače zaručnici, odlučili su unajmiti objekt u srcu Ramskog jezera kako bi svoju budućnost gradili u Rami. Prostor je unajmljen od obitelji Penava koji su također iz Rame i zarađeni novac odlučili uložiti u svojoj Rami izgradnjom motela i restorana.

ZAŠTO RAMA | “Tu je djedovina, tu je očevina, sve nas tu vuče”

Anđela i Matej upustili su se u poslovni poduhvat uz potporu svojih obitelji.

Svečanost otvaranja restorana i motela “Perla jezera” upriličena je u subotu 9. svibnja kada su se okupili uz obitelj brojni prijatelji i gosti. Blagoslov otvaranja predmolio je fra Branko Malekinušić. Nastupila je Vokalna skupina “Fortissimo” iz Rame.

Ovaj poduhvat bi mogao biti putokaz mnogima da preuzmu rizik i stvari u svoje ruke.

Objava Motel i restoran “Perla jezera” otvoreni na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tvrtka GS-RAMA angažirala je, uz suglasnost Općine Prozor-Rama, jednog od najuglednijih stručnjaka kada je u pitanju prostorno planiranje uz mišljenje da Bašić može donijeti vizije koje će pridonijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju. Izradu idejnog rješenja financirala je GS-RAMA.

“Drago mi je da smo se skupili u ovolikom broju i da možemo prezentaciju valjano dogovoriti, vidjeti kakva je problematika, postoji li. Vaša ćete pitanja postavljati ovdje ljudima koji su došli da nam pomognu da što bolje u našoj općini riješimo razvoj turizma”, obratio se okupljenima načelnik općine dr. Jozo Ivančević.

Iako je danas predstavljen samo vidikovac simboličnog naziva “panoRama” na Umnoj glavi, Zahum, on je dio veće studije koja obuhvaća mjesta koja su Bašićevom timu pomogla u shvaćanju prostora Rame, a koja su zapravo povezana u jednu cjelinu.

Studija tako obuhvaća tri važne točke i tri nova moguća mjesta susreta: Destinacijska točka 1: panoRama, Destinacijska točka 2: Šćit te Destinacijska točka 3 Kamenolom u Kovačevu Polju. 

Mjesto pogleda – mjesto smirenja – mjesto preobrazbe

Ove tri lokacije bile bi svojevrsni susret s fenomenima Rame. Vidikovac panoRama bilo bi mjesto pogleda. Turistički centar na Šćitu bio bi mjesto smirenja. Bašićev tim ističe kako je na ovom mjestu sveprisutna duhovnost, stoga bi gradnja bila toliko suzdržana da bi se poistovjetila s prirodom. Bio bi to minimum intervencije, a maksimum doživljaja.

Vidikovac panoRama na Umnoj glavi, Zahum

Treća lokacija, mjesto preobrazbe, je zatvoreni kamenolom koji je šezdesetih potpuno izgubio sve svoje elemente, a sada bi doživio urbanu transformaciju kroz hibridni projekt koji u sebi nosi elemente turističkog, edukativnog i znanstvenog.

Vidikovac panoRama bio bi povezan žičarom s još jednom točkom pogleda, poznatim vidikovcem Izlaz s nešto nižom kotom. Bašić je u svom obraćanju istaknuo kako Rama ne treba nikakve atrakcije, sve već sadrži sama u sebi, ništa nije potrebno izmišljati, a žiteljima poručuje da razvoj turizma u njihovom kraju ne smije biti ishitren.

Žičara od lokaliteta Izlaz prema Umnoj glavi

“Potpuno sam siguran da ja za svog života ovo neću doživjeti, ali to mi ne umanjuje radost stvaranja i radost ovog otkrivanja jer je to radost mog posla”, komentirao je Bašić razvoj turizma u Rami koji će se zasigurno dogoditi u budućnosti.

Bašić je nekoliko puta dolazio u terenski obilazak Rame, pa je komentirao i prostor koji ga je zatekao.

“Htjeli smo prepoznati prostor, htjeli smo mu ući u dušu, htjeli smo mu ući pod kožu, htjeli smo ga shvatiti. Upravo zato jer ako ga shvatimo, onda ćemo ga moći iskreno interpretirati na pravi način. Jer, radi se o jednom iznimnom posebnom mjestu, ne samo u bh. i europskim, nego i u svjetskim razmjerima.”

Destinacijsko srce područja

Bašić je posebno istaknuo jedan fenomen koji se događa u Rami.

“To je trenutak kada priroda i čovjek uđu u jednu takvu sretnu interakciju da tvore novu vrijednost. Upravo se to dogodilo u Rami, jer Ramu stvaramo destinacijskim uporištem, dakle, to je destinacijsko srce u smislu turističkog razvoja ovoga područja”, pojasnio je Bašić.

Vidikovac na Izlazu

Hrvatski arhitekt istaknuo je kako je Rama nevjerojatno malo područje u kojem je sadržano nevjerojatno iznimno mnogo prirodnih i kulturnih vrijednosti.

“Mi smo zapravo ovdje došli da zajedno prepoznamo ono što su naše vrijednosti. Da te vrijednosti znamo shvatiti, prihvatiti, mudro upravljati na našu korist i zadovoljstvo ove zajednice, a pogotovo iz solidarnosti prema onima koji još nemaju pravo glasa jer se zapravo još nisu ni rodili. O njima trebamo najviše voditi računa”, zaključio je Bašić.

Zanimanje za nematerijalno u prostoru

Bašić je rođen 1946. godine na Murteru, diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972., na kojem je, pošto je radio u Zavodu za studije i projektiranje DOM Sarajevo, od 1976. bio asistent. Od 1981. radi u Zadru u projektnom uredu Donat, od 1985. kao voditelj arhitektonskoga tima poduzeća SAS, a od 1991. vlastita projektantskog ureda Marinaprojekt. Bio je izvanredni profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu od 2005. do umirovljenja 2015.

Već 1991. osvaja nagradu “Piranesi” za nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra, a već od prvih vrhunaca kao mladi arhitekt biva nadahnut tradicionalnom dalmatinskom arhitekturom, konstantno unosi prostorne inovacije, čak i u stambenoj arhitekturi, a među žiteljima je poznat i izraz “Bašićev stan”.

Brojna priznanja, Polje križeva na Kornatima gradio uz pomoć 2500 dobrovoljaca

Iako su iza njega brojni projekti i nagrade, široj je javnosti zasigurno postao poznatiji kroz dva projekta koja su zaživjela među stanovnicima Dalmacije i šire, to su Morske orgulje i Pozdrav suncu. Bašić je za orgulje koje stvaraju zvuk uz pomoć morske vode osvojio Europsku nagradu za javni prostor.

Radeći na projektima pokazivao je da ga kao arhitekta zanimaju i nematerijalni dijelovi prostora, poput svjetla, zvuka i slično.

Posebnu pozornost postiže spomen obilježjem Polje križeva, za koje je 2010. godine osvojio nagrade “Vladimir Nazor” i “Bernardo Bernardi” te Veliku nagradu Zagrebačkog salona 2012. godine. Bašić je uz pomoć lokalne zajednice, točnije 2500 dobrovoljaca, sazdao križno složene suhozide, čime je povezao očite znakove ambijenta i duhovnosti.

Bavio se i crkvenom arhitekturom, a jedan od zasigurno najljepših njegovih projekata bila je crkva-skulptura Gospe od Karmela kod Vodica iz 1998. godine. Redoviti je član HAZU-a od 2016.

Projekti

• Marina u Murteru i Betini
• Nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra
• Stambeno-poslovni kompleks TIZ u Zadru
• Sportsko-rekreacijski kompleks s dvoranom i zatvorenim plivalištem na Višnjiku
• Trajektna luka Gaženica
• Morske orgulje
• Pozdrav suncu
• Pozornica za papu Ivana Pavla II. na zadarskome Forumu
• Polje križeva na Kornatima
• Crkva Gospa od Karmela na Okitu kraj Vodica
• Crkvu sv. Josipa u Ražinama, Šibenik
• Crkva i samostan sv. Ante na Šubićevcu
• Vrata Zadra (nerealizirano)
• Šibenska okomica, sustav urbanog prometa (nerealizirano)
• Šetnica kroz Kanal svetog Ante, Šibenik
• Hotel D-Resort, poluotok Mandalina

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava Predstavljen projekt vidikovca na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Obitelj Penava već dugi niz godina boravi u Njemačkoj. Franjo, naš sugovornik, govori nam kako je njegov otac Ramu napustio 70-ih godina.

“Mi smo s Maglica, moj otac je s Maglica, a majka s Orašca. Ćaća je 70-ih godina otišao za Njemačku. Onda se odlazilo i tražilo se ‘gastarbajtera’. Otišao je, ali je uvijek patio za Ramom, uvijek se volio vratiti ovdje, da nešto radi… Napravio je obiteljsku je kuću na Maglicama, volio je Ramu. Na Ščitu je uzeo zemljište od fratara, gdje se sad nalazi ovaj objekt”, priča nam Franjo.

Radovi na objektu u punom su jeku, a mi obilazimo sve njegove prostorije. Objekt se smjestio tik uz uski nasip koji povezuje Ripce i Šćit. Posebno nas se dojmio pogled iz budućeg restorana. Pogled seže dokle god pogled dopire – od brane i Mluše, preko Podbora, Ripaca i Jaklića, pa sve do Rumboka i Varvare. Iznad pitoresknih ramskih sela, u ovo doba godine još u bijelom ruhu, uzdižu se Kolivret, Makljen, Draševo i Zahum.

Međutim, nije uvijek sve bilo tako bajno, svako vrijeme donosi svoje breme. Ovaj kraj pamti i teže dane, kada su izazovi bili veći, a mogućnosti znatno skromnije.

“Ćaća je počeo ovdje nešto da radi, napravio je ovo i uređivao. Prije je ovdje bio otvoren kafić na ovom mjestu. Mater se vratila i živjela je na Maglicama, a radila u kafiću. Onda je došlo to prokleto vrijeme. Rat, ’92., to nije išlo, mater je spakovala nas troje djece i otišli smo svi skupa u Njemačku”, prisjeća se Franjo za Ramski Vjesnik.

Objekt je godinama stajao prazan, zakovan daskama sa svih strana, sve dok nije dočekao novu priliku i početak obnove prije tri godine, kada su ovdje krenuli prvi radovi. Obitelj je u međuvremenu opet rado dolazila u Ramu, prije svega zbog Franjine bake koja je živjela na Maglicama.

“Zatim je vojska došla u objekt koji je tada bio na ovom mjestu, radila što je htjela… Ćaća se tad vratio iz Njemačke i zatvorio cijeli objekt daskama da nitko nema pristup. Objekt je tako stajao godinama netaknut, sve do prije nekoliko godina. Odlučili smo pokrenuti nešto, da ulažemo u našu Ramu. Primjetili smo da dolazi veliki broj turista, da nedostaje smještaja i ugostiteljskih objekata. S tim smo došli na to da moramo nešto ulagati, da se nešto radi”, pojašnjava nam Franjo.

Obitelj je nakon godina rada stala na noge, stekla nešto, pa Franju pitamo kako to da su se opet odlučili za Ramu, mogli su, primjerice, ulagati u nešto na moru i slično. On bez puno razmišljanja odgovara da ih je srce uvijek vraćalo tamo gdje su im korijeni.

“Vazda nas je Rama vukla, tu je djedovina, tu je očevina, idemo tu. Jednostavno, to je neki veliki magnet za nas, što nas je uvijek privlačio. Također, ovdje sam imao i društvo s kojim sam se družio. Čak sam tu došao i u vojsku. U Njemačkoj sam napustio posao i došao u vojsku u Čapljini”, govori nam.

Franjo se nakon toga oženio iz Rame, danas ima troje djece i odgaja ih da vole Ramu. Vole boraviti u Rami i nada se da će tako i ostati.

Ljepota vlastite zemlje

Dok su granice uslijed pandemije koronavirusa bile zatvorene, mnogi su ponovno otkrili ljepotu vlastite zemlje.

Domaći lokaliteti u BiH  tijekom pandemije živnuli su upravo zahvaljujući domaćim posjetiteljima. Ljudi su mnogo češće bitali domaće destinacije, brojne planine, rijeke i izletišta, a upravo je među tim lokacijama bilo i Ramsko jezero. Primjera radi, te 2020. godine 60 % noćenja u BiH bila su ona domaćih turista, a u nekim periodima čak i 90 %.

Turizam je tako proteklih godina u porastu, dokaz je sve veći broj apartmana, ponude na Ramskom jezeru, lokala i splavova. U razgovoru s nekim ugostiteljima, danas gotovo da nema zemlje koju nisu spomenuli od kuda dolaze njihovi gosti.

Navedenim se vodio i Franjo, pa je odlučio obnoviti obiteljski objekt na Ramskom jezeru. Oduševilo ga je da je već pronašao mlade ljude iz Rame koji su bili voljni unajmiti objekt i u Rami pokrenuti nešto novo i svoje. Otvaranje se očekuje u svibnju.

Tamo gdje je dom

Uvijek je pozitivno kada mladi imaju ideju u koju vjeruju, a posebno kada ona uključuje ostanak u Rami. Sve izazove tako pobjeđuje želja da izgrade nešto svoje, a pritom u projekt uključe ljude iz ramskoga kraja, bilo kao zaposlenike ili drage goste.

“Sve je krenulo onog trenutka kad sam čuo da se prostor iznajmljuje. Budući da već imam iskustvo u ugostiteljstvu, odmah sam prepoznao potencijal i osjetio želju da ponovo stvorim mjesto s posebnom atmosferom. Osim poslovne strane, jedan od razloga što sam odlučio ući u ovu priču bio je i što sam odlučio ostati u Rami i osnovati obitelj – želio sam graditi nešto trajno i ovdje, gdje mi je dom. U velikoj mjeri u svemu tome imao sam i potporu svoje djevojke, što je značajno olakšalo moj put. Nakon toga sam stupio u kontakt s Franjom i krenuli smo u realizaciju”, priča nam Matej Burečić koji u ovom obiteljskom objektu pokreće hotelski smještaj i restoran.

Perla jezera – novi biser Rame

Matej ističe jedno, važno je da prostor koji trenutno stvaraju ima svoju toplinu. Da izgleda lijepo i elegantno, ali da ne djeluje hladno.

“Važno mi je da se ljudi u njemu osjećaju opušteno i prirodno. Da mogu doći na kavu, ručak ili večeru i jednostavno uživati. Veliku pažnju posvetio sam i vanjskom dijelu”, priča nam Matej.

Obzirom gdje je objekt smješten uopće nas ne čudi da će puno truda biti uloženo u vanjski sadržaj gdje će zasigurno biti stvoreno za svakoga ponešto.

Jedni bez drugih ne možemo

“Bilo je teško naći radnike za cijelu obnovu, zato je sve toliko i trajalo. Objekt je na jako lijepom mjestu. Svatko tko prolazi do crkve prolazi upravo ovuda. Ovdje imamo i Gospojine, tako da će to biti zaista lijepo”, dodaje Franjo.

“Nemojte govoriti negativno o Rami, govorite pozitivno, jer kad se sve sagleda sa strane, kod nas je ipak mnogo toga zdravo. Trebamo jednostavno živjeti zajedno i zajedno raditi – jedni bez drugih ne možemo. Ako budemo radili zajedno, nešto ćemo i postići”, poručio čitateljima Franjo.

Restoran “Perla jezera” tako čeka da uskoro ispriča svoju priču i da zasja u ovom bosanskohercegovačkom komadiću raja koji se zove Rama.

“Svjesni smo da nije mala stvar upustiti se u ovako nešto kao mladi ljudi, ali vjerujemo u ovu ideju i u naš kraj. Odlučili smo ostati u Rami i ovdje graditi nešto svoje, uz želju da zaposlimo ljude iz našeg kraja. Imamo veliku podršku lokalne zajednice, što nam puno znači. ‘Perla jezera‘ bit će mjesto ugodne atmosfere, dobre hrane i pažljivo biranih vina, s fokusom na kvalitetu i doživljaj gosta”, poručuje nam Matej, budući voditelji restorana i hotela na Šćitu.

Objava ZAŠTO RAMA | “Tu je djedovina, tu je očevina, sve nas tu vuče” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tema koju istražujemo glasi “Na koji način nam prošlost Ramskog jezera govori o zajedništvu?” Zanima nas kako je potapanje i stvaranje Ramskog jezera utjecalo na vaše živote, vaše
porodice i zajednicu. Tražimo osobne priče, predmete, fotografije i sjećanja iz perioda prije i tijekom potapanja doline Rame. Svaki detalj, ma koliko vam se činio malen ili nevažan, može biti dragocjen dio zajedničke prošlosti koju želimo sačuvati i prenijeti budućim generacijama, poručuju mladi.

Projekt ima za cilj ne samo dokumentirati povijesne događaje već i otkriti kako su se ljudi tada povezivali, pomagali jedni drugima i nosili se s velikim promjenama – kako je tadašnje iskustvo potaknulo zajedništvo u našoj sredini.

Ako vi ili vaši bližnji posjedujete bilo kakve uspomene (usmene ili materijalne) koje biste željeli podijeliti s nama, možete se javiti na poziv.

“Možete nam se jednostavno javiti popunjavanjem upitnika na ovom LINKU ili kontaktom na broj telefona: +387 63 125 987″, pojašnjavaju mladi u javnom pozivu.

“Zajedno možemo ispričati jednu od najvažnijih priča naše zajednice – iz vaših riječi, vaših fotografija i vaših sjećanja. Možete dodati i fotografije ili druge uspomene direktno u upitniku!”, kaže tim mladih istraživača.

“Unaprijed zahvaljujemo svima koji će se odazvati. Rok je do 20. rujna 2025. godine”, poručuju mladi.

FURAJ MIR je dvogodišnji projekt za mlade od 15 do 29 godina koji kroz kreativnost i umjetnost žele postati lideri promjena u BiH. Projekt pruža priliku mladima za razvijanje vještina
istraživanja i stvaranja muzejskih kolekcija, te produkciju izložbi. Projekat podržava Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF).

Objava POZIV ŽITELJIMA PROZOR-RAME: Podijelite svoju priču o Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je proteklih godina broj ležaja porastao, posebno uslijed pandemije korona virusa, kada su Ramsko jezero preplavili turisti iz BiH, tako se pojavio i novi sadržaj. U porastu su posebno odlično opremljeni i uređeni kampovi koji na stranicama za iznajmljivanje prikupljaju u velikoj većini iznimno pozitivne ocjene.

Smješteni u prekrasnom ambijentu Ramskoga jezera, nude sve potrebno, privatnost, kuhinje, mokre čvorove i slično. Većina gostiju kao i uvijek do sada ističe gostoprimstvo vlasnika apartmana i kampova, a neizostavno iskustvo je i blizina privatnih vrtova iz kojih gosti često dobiju ili kupe svježe i zdrave proizvode.

Prema informacijama dostupnima na internetu pronašli smo nekoliko kampova: Kamp Markešić i Kamp Tune na potezu od Ripaca do Šćita, Auto Camping Grubeša – Šćit, Camp Tommy – Jaklići, Autokamp “Ooaza mira” Ripci, Camp “Rex Ramae” Ploča i Camping Bošnjak – Matkovići.

Nakon što obiđu neki od obližnjih planinskih vrhova, okupaju se u nekoj od uvala Ramskoga jezera, obiđu etnografski muzej i slično, gostima ostaje dobro se i nahraniti. Većina restorana u Rami nudi standardnu ponudu jela, ali koja su vrlo dobro pripremljena te uz pristojne porcije. Ako u Ramu dolazite iz grada, već tu možete pronaći neke od restorana kao što je restoran Motela Rama, Njam Njam, Matanovi dvori, Grill Mango, San Marko ili pak Mondeo.

Za one koji uživati uz kakvo dobro jelo, čašu vina ili piva, uživati na Ramskom jezeru, u ponudi je restoran “Mediteran”, restoran “Ramsko jezero”, konoba “Gaj”, “Mirakul”, “Laguna Club” restoran i svadbeni salon, dok se Rama već nekoliko godina može pohvaliti i prvim restoranom na nešto višoj nadmorskoj visini, točnije restoranom “Zaum” na Zahumu.

Ako se vaše putešestvije nastave istočnim ili donjim krajevima Rame, okrijepiti se možete u restoranu Etno sela “Menjik” na 15-ak minuta vožnje od Prozora na samoj granici s Gornjim Vakufom-Uskopljem ili pak u novootvorenom restoranu na magistralnoj cesti prema Jablanici nazvanom “Donja Rama”.

Kako je Ramsko jezero bivalo sve popularnije tako je rastao i broj smještajnog kapaciteta, prema dostupnim informacijama Rama danas broji više od 300 ležajeva. Osim u motelu “Rama” i nekoliko apartmana u Prozoru, većina smještajnog kapaciteta u neposrednoj je blizini jezera. Redovno nude savršene oaze mira za odmor i uživanje.

Prema dostupnim informacijama na internet stranicama za iznajmljivanje smještaja ili društvenim mrežama u Rami možete odsjesti u nekom od sljedećih objekata:

Seoska kuća “Vidikovac” – Rumboci – 5 ležajeva, Apartman Lucija – Rumboci – 7 ležajeva, Vikendice Ramsko jezero – Rumboci Jelašac – 18 ležajeva, Bosnian Hobbiton – Kovačevo Polje – 5 ležajeva, Vikendica Bruše – 9 ležajeva, Amani – Kovačevo Polje – 5 ležajeva, Apartmani Markešić – 7 ležajeva, Apartmani Tune 8 ležajeva, Pansion Renata – Rumboci – 10 ležajeva, Apartmani Gaj – Šćit, Apartmani Mediteran – Jaklići – 17 ležajeva, Apartmani Ivana – 3 ležaja, Apartmani Manov – 5 ležajeva, Apartmani Venecija – Jaklići – 10 ležajeva, Sobe i apartmani Jozić – 11 ležajeva, Apartmani Mia – Matkovići – 8 ležajeva, Apartman Konak – Varvara – 3 ležaja, Apartmani i sobe Tadić – Jaklići – 10 ležajeva, Stari javor – Klanac – 10 ležajeva, Vikendica Bošnjak – 8 ležajeva, Vodenica Jurić – Ljubunci – 12 ležajeva, Lake House Jana – Rumboci – 5 ležajeva, Kuća za odmor Šarčević – Rumboci – 7 ležajeva, Planinska kuća za odmor Perić – Draševo – 5 ležajeva, Kuća za odmor Ravančić – Podbor – 5 ležajeva, Apartman Bošnjak – Podbor – 7 ležajeva, Kuća za odmor Jeličić – Mluša – 6 ležajeva, Kuća za odmor Bilić – Podbor – 7 ležajeva, Sportsko rekreativni centar Makljen – 15 ležajeva, Apartmani Šćit – 21 ležaj, Etno selo Menjik – 30 ležajeva, Prenoćište “Kod Buce” – 7 ležajeva, Planinski mir – Draševo – 7 ležajeva, Motel Rama – Prozor, Apartmani Mirakul – Podbor – 6 ležajeva, Kuća za odmor “Vladić” – Sopot – 5 ležajeva.

Ukoliko je netko od ugostitelja izostavljen ili je potrebno ažurirati broj ležajeva, molimo javite nam se u inbox na našoj službenoj Facebook stranici!

Uživajte u Rami!

GDJE ZA VIKEND: Ultimativni vodič kroz Ramu

Objava Rama spremna za još jednu turističku sezonu, raste broj apartmana i kampova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako je i sa samohranom majkom Julijom Weidmann iz Švicarske koja se s malenim 2,5-godišnjim Alexom na biciklu otisnula na daleki izazovni put od Švicarske sve do Grče i tu ne namjerava stati. Ugodni razgovor vodimo u kampu obitelji Markešić, a otkriva nam ambiciozne planove, priča nam o Turskoj i Dalekom istoku.

Gdje su autići, tu je dom

Julia je prije Alexovog rođenja putovala sama, bila nomad, avanturist i istraživač, baš u vrijeme globalne pandemije koronavirusa. Jednom je prilikom kada je Alex imao tek godinu i pol povela i njega. Kada je na jednoj od lokacija vidjela koliko uživa u putovanju, odlučila je da biciklom s malenom prikolicom i dvije putne torbe zamijeni četiri zida stana u Švicarskoj. Već godinu dana od kampa do kampa putuju od Švicarske, preko Austrije, Mađarske, Slovenije i Italije do Rame, a u šali kaže: “Naš dom je sada na biciklu, a Alexu je njegova kuća svako mjesto gdje spusti svoje autiće.”   

Kuća putujuća

Prvih godinu i pol dana Alexovog života za Juliju je bio uobičajen proces majčinstva, postala je svjesna da na ovome svijetu sada ima još nekoga, ali je uvijek u mislima imala plan da će svoje putešestvije biciklom nastaviti s djetetom.

U sedmom mjesecu prošle godine započela je svoje dugo putovanje, bicikl s malenom prikolicom i dvije putne torbe sa svim njihovim stvarima postao je njihov dom. “Morala sam doći do tog trenutka da shvatim i budem sigurna da mogu svome djetetu predstavljati sigurnost i dom koje mu treba. Da je u redu putovati biciklom bez da imaš kuću sa zidovima i krovom”, priča nam Julia.

Iako među opremom Julia i Aleks imaju sve što im treba za putovanje u ljetnim i zimskim mjesecima, manje ipak putuju zimi. Tako nešto hladniji period provode smješteni kod prijatelja ili poznanika. Njihovo proputovanje kroz Austriju trajalo je gotovo tri mjeseca.

Jednogodišnje putovanje, najprije prateći Dunav, pa potom i Alpe Andria do Jadranskog mora bilo je prepuno lijepih trenutaka, a Julia kaže: “Za mene je zaista bio poseban trenutak kada smo došli do mora. Bilo je nevjerojatno emotivno za nas da smo kroz sve planinske lance uspjeli doći do mora.”

Promet najveći strah na putovanjima

Juliju pitamo kako je uopće proći tolike kilometre s djetetom, koji su bili njezini izazovi, strahovi, što ju je činilo sretnom na putovanju.

“Za mene je je svakako najveći strah promet. Recimo, dionica od Mostara do Jablaničkog jezera je bila zaista strašna, sa svim tim kamionima, velikim autobusima, koji jednostavno voze i ne razmišljaju previše o biciklistima. Nije me samo strah kada prestižu pa prolaze jako blizu pored nas, nego kada nas i zaobilaze guraju nas vjetrom koji se stvara. Tada zaista moramo držati ravnotežu. Ali, prešli smo puno kilometara i mogu reći da sam sad sasvim sigurna za volanom”, priča nam Julia.

Veliki izazovi su veliki usponi, ali i strmine, jer Julia ne vozi hibridni ili električni bicikl nego sasvim obični. “Zna biti jako teško, ali nekada surađuje i Alex. Zna izaći iz prikolice da bicikl bude lakši, ponekad guram bicikl uz sebe, a ponekad mi i Alex pomogne s guranjem, što je jako lijepo”, govori Julia. Poteškoće dolaze i na šljunkovitim terenima koji imaju uspon ili pad, kada prikolica zna gurati bicikl.

Pronaći ljepotu u svakoj zemlji koju posjetiš

Fascinirani brojem kilometara, upornošću i snagom ovog zanimljivog dvojca, pitamo im što im je najljepše na putovanju.

“Najljepša je priroda, a zatim i povezivanje s ljudima koje susrećemo na putovanju. Ovdje u Bosni i Hercegovini smo upoznali tako prekrasne i srdačne ljude uz cestu ili u kampovima poput ovog gdje se sada nalazimo. Teško je usporediti gdje je priroda najljepša u zemljama kroz koje smo prošli, jer se trudimo u svakoj zemlji pronaći ljepotu u onome što ona nudi. Svugde je drugačije, ali ne bih rekla da je negdje ljepše ili ružnije. Osobno samo mogu reći da preferiram mjesta koja su tiša i s manje ljudi. Kroz Hrvatsku smo putovali po otocima i obalom, gdje je bilo malo napučenije, ali ipak nismo išli u planinske krajeve. Ljude koje smo tamo sretali u kampovima su također bili ljubazni”, govori nam Julia.

Iako je Julia osjetila da je dolaskom u Bosnu i Hercegovina zakoračila na vrata istinskog Balkana, ipak kaže da je prati osjećaj srdačnosti, otvorenosti i gostoprimstva domaćina. Nakon stotina i stotina kilometara pitamo Juliju kako je zapravo došla do Ramskog jezera. Za nju je to isto jedna posebna priča.

Stanovnici Rame njezini najbolji ambasadori

“Prvog dana kada smo došli u Bosnu i Hercegovinu preko granice kod Imotskog, vidjeli smo mali natpis Camp na Google Maps u Grudama. Zapravo je to jedna vrsta besplatnog kampa gdje smo došli do jednog kafića gdje su nam odmah donijeli osvježavajuće piće i sladoled, što je bilo najbolje u tim vrućim ljetnim danima. Kasnije je došla jedna Marina, koja nam je poželjela dobrodošlicu. Oprala nam je odjeću, razgovarali smo. Ujutro smo zajedno doručkovali i razgovarali. Pozvali su nas i bili smo preplavljeni njihovim gostoprimstvom. Pitala sam Marinu odakle je, a ona mi je rekla da je iz Rame i pokazala fotografije. Pomislila sam: ‘O, Bože, kako je prekrasno, moramo tamo otići.’ Učinilo mi se da je Rama okružena planinama i nisam bila sigurna hoću li uspjeti, ali nakon dva dana vožnje od Mostara, uspjeli smo se maknuti od vreve glavne ceste u Ramu”, priča nam Julia.

Kada je u pitanju smještaj, Julia kaže da jednostavno idu od kampa do kampa, jer je najpovoljnije, ali ipak neki kampovi su preskupi, kao oni u Hrvatskoj, ističe Julia. Cijene variraju od 10 eura do 43 eura.

“Poslala sam Marini poruku s fotografijama da smo stigli u Ramu. Nakon što je vidjela fotografije, nakon nekog vremena se jednostavno pojavila tu u kampu da pozdravi, jer zapravo poznaje obitelj Markešić. Nisam planirala unaprijed gdje ću noćiti, ali prolazila sam cestom i vidjela znak za kamp, učinilo mi se prekrasnim mjestom bez previše gužve, pa smo došli tu. Bilo je lijepo vidjeti Marinu ponovno”, govori nam Julia.

Julia i Alex već su danas nakon par dana provedenih u Rami nastavili svoje putovanje ka dalekoj Grčkoj, koja će u zimskim mjesecima postati njihov tom. Dalje tko zna što će ovim pustolovima život i cesta donijeti, neki novi posao, upis u školu, Daleki istok i neke nove prijatelje.

Foto: Posljednje jutro u Rami, privatni album, Julia Weidmann  

Objava SVAKI ČOVJEK JE PRIČA: Biciklom od Švicarske do Grčke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovom smo prilikom prvi put vidjeli da u dvorištu nema automobila sa stranim tablicama, kamp kućica ili motora. Odmah dajemo žmigavac i skrećemo u dvorište. Njihove smo apartmane imali priliku snimiti neposredno nakon samog službenog otvorenja 2020. godine, a iz godine u godinu ponuda sadržaja se samo širila. U dvorištu nas dočekuju ljubazni domaćini u pospremanju apartmana i dvorišta nakon odlaska gostiju, a dočekao nas je i novi član ove male oaze stvorene za odmor, labrador retriver Bonny.

U šali pitamo domaćine jesmo li još u Ripcima ili smo već na Šćitu, a oni nam sa smiješkom odgovaraju da smo sada u “svojoj kući”. Tako se odnose i prema gostima koji dolaze iz svih dijelova svijeta. Od zemalja iz regije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Mađarske, preko Njemačke, Austrije i Engleske, sve do daleke Amerike, Mexica, Japana i Hong Konga.

Pohvale za domaće i strane posjetitelje

Markešići su se na ugostiteljstvo odlučili kada su turisti u Rami sve češće završavali u njihovom dvorištu tražeći smještaj kojeg tada u obiteljskoj kući nije bilo. U jeku pandemije za goste uređuju i otvaraju dva apartmana s kupaonicama i zajedničkom kuhinjom. Među gostima je bilo dosta motorista i kampera, pa Markešići uskoro dolaze na ideju o otvaranju kampa kojeg na jesen planiraju proširivati.

“Te 2020. godine, na naše iznenađenje, imali smo pune apartmane. Razlog je što su dolazili domaći gosti iz Bosne i Hercegovine, od Sarajeva, Tuzle, Zenice, pa do Bihaća. Razlog je što domaći ljudi nisu mogli ići u druge države, odlučili su obilaziti BiH. (…) Što se tiče gostiju, domaćih i stranih, prezadovoljni smo. Nikada nismo imali problema. Gosti iz BiH su kulturni i zahvalni”, govore nam Markešići.

Gosti se sada mogu smjestiti na jednu od pet platformi, a dostupni su im kuhinja, kompletno opremljene kupaonice s muškim i ženskim toaletom, perilica rublja i vanjski solarni tuš. Kada vrijeme odluče provoditi na vodi ili obližnjoj prekrasnoj ramskoj prirodi, gostima su dostupna bicikla, kajaci, SUP daske i splav za plovidbu Ramskim jezerom.

Obitelj je u međuvremenu proširila i unutrašnje kapacitete još jednim, trećim, apartmanom. Gostima su dostupni voda i struja, kao i internet. U neposrednoj blizini kampa i apartmana Markešići imaju baštu, gdje gosti slobodno mogu uzeti neko od sezonskog povrća ili pak voća.

“Gosti kada dođu na naše imanje, sve im je dostupno, sve im je na raspolaganju. Kao i mi, ako im treba bilo što pomoći, bilo kakve informacije ili nešto”, govore nam domaćini, a za goste ističu kako ih, kada je Rama u pitanju, najviše oduševljava priroda i mir.

Mir i odmor

“Svi su oduševljeni kada dođu i osjete taj mir. Vjerojatno svi dolaze iz većih gradova, pa mislim da najviše dolaze zbog ljepote Ramskog jezera, okolnih planina i mirnoće koju ovdje dožive”, govore Markešići.

Gosti u Apartmanima&Camp-u Markešić često osim rame obilaze i okolne atrakcije, a na spavanju su u Rami. Planinare na Raduši ili Vranu, odlaze u Jajce, Hajdučka vrata ili na Kravicu.

Rama se smjestila na svojevrsnoj tromeđi između dosta lokacija koje su poznate u okruženju. U blizini je zračnih luka Split, Sarajevo i Mostar, što odgovara svima. “Sad imamo Čehe motoriste koji su tu tri dana i svaki dan odlaze negdje. Jučer su bili na Prokoškom jezeru, danas već na drugoj lokaciji. Vozaju se po planinama i vraćaju se u Ramu”, dodaju Markešići.

Markešići su mišljenja da zbog onoga zbog čega turisti dolaze u Ramu, ovdje to i pronalaze. Dodaju kako je česta situacija da se u ljetnim mjesecima traži krevet više.

“Naravno da nedostaje restorana, vjerojatno i hotelski smještaj, ali uglavnom što traže, turisti to i dobiju. Oni koji ovdje dolaze ne očekuju, primjera radi, noćni život i slično”, mišljenja su Markešići.

Obiteljski posao

Turizam u Rami se laganim koracima uobličuje, dobiva svoju prepoznatljivost, gosti prije svega hvale ljepotu prirode, mirnoću, dobru hranu i ljude. Rama im je prije svega dobro mjesto za odmor.

Mnogi su odlučili gostima ponuditi smještaj i dodatni sadržaj, sve je više apartmana s uređenim vrtovima, a tako je i kod Markešića. Ne postoji kutak dvorišta, a da svoj dom nije pronašlo kakvo cvijeće ili neka druga biljka. Uređenje dvorišta, čišćenje apartmana obično je obiteljski posao, a tako je i kod Markešića. “Sve radimo zajedno obiteljski. Održavamo sve koliko možemo i planiramo proširenje i uređenje kampa. Ove godine ćemo vidjeti koje su potrebe kampera, što traže, što im sve treba, pa ćemo se dogodine istinski spremiti za sezonu”, zaključuju Markešići.

Objava PROMO: Malena oaza stvorena za odmor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naša foto patrola ovih dana je posjetila jednu zanimljivu lokaciju uz Ramsko jezeru u vrijeme pred ove praznike kada se intenzivno radilo na uređenju odmorišta i postavljanju pečenjare.

Prije 5-6 godina mještani naselja Ploča na Ramskom jezeru pokrenuli su akciju za izgradnju ugodnog odmorišta. Ishodili su potrebne suglasnosti od Elektroprivrede HZ HB da mogu koristiti obalu Ramskog jezera kako bi priredili mjesto za izlete i okupljanja.

Kako reče Žarko Pločkinić, jedan od inicijatora izgradnje odmorišta ideja se rodila iz potrebe za okupljanjem mještana. Kroz poduzete aktivnosti ideja se širila i prostor je postao sve uređeniji. Tako na odmorištu MONOP posjetitelji mogu koristiti roštiljnicu, šetnicu, stolove, ljuljačke, malo i veliko nogometno igralište. Dovedena je voda, izgrađen WC te doveden asfaltni put do ulaza u odmorište.

„Do sada je bilo više od 200 različitih podupiratelja koji su sudjelovali u izgradnji na bilo koji način, radovima i donacijama od deset maraka pa naviše. Najviše je pomogla općina Prozor-Rama koja nam je osigurala strojeve za rad i asfaltirala pristupni put do MNOP-a“, kazao je Žarko.

Više detalja o MONOP-u možete poslušati i pogledati u video prilogu:

MONOP je dobio naziv od početnih slova “Mini Odmorište Naše Ognjište Ploča”. Ovaj prekrasni poluotok jednostavno mami da se osjeti mir, ljepota Rame i Ramskog jezera, uživa s obitelji ili ekipom.

Odmorište je otvoreno za sve uz prethodno dogovor s mještanima Ploče koji su izgradili i uredili odmorište te za sve one koji će za sobom ostaviti ovo mjesto urednim i čistim. Tko jednom dođe ponovno će se vratiti.

Za sve informacije i dogovore na raspolaganju su: Žarko Pločkinjić 063383022, Zoran Uložnik 063414807, Ivan Ino Sičaja 063279092, Dane Uložnik 063-587724 , Slavko Čuljak 063438730, Ante Sičaja 063587724.

Objava MONOP: Izuzetno i ugodno Mini odmorište „Naše ognjište“ Ploča na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.