Referendum za neovisnost Bosne i Hercegovine održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ.

Održan je 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, a označavao je prekretnicu u budućnosti ove zemlje, a ujedno je bio i uvod u rat.

Tadašnji punoljetni građani Socijalističke republike Bosne i Hercegovine glasovali su o neovisnosti Bosne i Hercegovine na referendumu na kojem je bilo jedno pitanje:

1. Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

Neovisnost su snažno podržali uglavnom Hrvati i Bošnjaci, dok je veći broj Srba bojkotirao referendum.

Na referendumu 99,7% građana je glasovalo za nezavisnost

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. ožujak proglašava Danom neovisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. ožujka 1995, neposredno nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini. Prethodno je Zakon o 1. ožujku donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine 28. veljače 1995. No, na osnovu ovog akta, danas se Dan neovisnosti obilježava samo u jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji BiH.

Dan neovisnosti prvi put je proslavljen 7. travnja 1995. godine. Europska ekonomska zajednica priznala je ovaj dan kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine. Vlada RS-a ga osporava te se slavi samo u FBiH.

Objava Za neovisnost BiH i napuštanje SFRJ na referendumu je glasovalo 99,7% građana BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pola sata prije zatvaranja odaziv je bio manji od 35 posto, što  je manje od minimalnih 50 posto koliko je potrebno da referendum bude pravovaljan, javile su agencije.

Podsjetimo, u Makedoniji je u nedjelju počeo referendum na kojem građani odlučuju jesu li su za to da njihova zemlja promijeni ime u Sjeverna Makedonija, što je uvjet za euroatlantske integracije.

Makedonci su e o pitanju “jeste li za članstvo u EU i NATO s prihvaćanjem dogovora Republike Makedonije i Republike Grčke?” mogli izjasniti na 3.480 biračkih mjesta u 80 općina i Gradu Skoplju, koja su bila otvorena do 19.00 satu.

Pravo da se izjasni o tom dogovoru, kojim se rješava skoro tridesetogodišnji spor oko imena Makedonije, imalo  je 1.806.337 građana.

Objava Propao referendum o imenu Makedonije: Izašlo manje od 35% glasača pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Referendumsko pitanje je glasilo:

“Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

Mjesec dana nakon referenduma, uslijedila je otvorena velikosrpska agresija na BiH.

Objava Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

(foto: Ilustracija)

Ali to je samo privid jer u mnogim nacionalnim državama kakve postoje već desetljećima ili čak stoljećima, postoje područja koje traže potpunu neovisnost.

Katalonija

Jedinstvo Španjolske je dobrim dijelom zacementirano u doba fašističke diktature Franca. Nikakva lokalna samostalnost nije bila dopuštena, a zabranjena je bila i upotreba lokalnog jezika ili dijalekta.

U demokratizaciji Španjolske je i Katalonija dobila visok stupanj kulturne i političke autonomije, sve do pokrajinskog parlamenta. Ali za 7,5 milijuna Katalonaca to nije dovoljno. Mnogi žele svoju vlastitu državu, prije svega iz ekonomskih razloga. Jer to je za Španjolsku bogata regija: tamo se stvara oko 20% španjolskog BDP-a, ali mnogi u Kataloniji imaju dojam da ih se „cijedi” i njihov novac odlazi negdje drugdje.

Baskija

Težnja za neovisnošću Katalonaca dobrim dijelom je posljedica i pomoći koje Madrid šalje upravo u ovu pokrajinu i u pripadajuću pokrajinu Navarra sa glavnim gradom Pamplonom. Ova je pokrajina zapravo oduvijek bila među najsiromašnijima u Španjolskoj, ali tek je tamo dugo trajao pokret za potpunu neovisnost.

Baskijski jezik i njegovanje kulture je bilo za doba Franca najstrože zabranjeno, ali tamošnja nacionalna oporba je bila i mnogo borbenija. Baskijska ilegalna organizacija ETA je u pedesetak godina bila odgovorna za smrt više od 800 ljudi i tek 2011. se ETA odrekla nasilja. Cijena koju je platio Madrid je visok stupanj neovisnosti za tu pokrajinu, također i financijski.

Pokrajina se novčano podupire, a porez koji se tamo ubire gotovo čitav i ostaje u toj pokrajini. Ne samo terorizmom, nego kasnije i politički je Baskija težila potpunoj neovisnosti, ali referendum održan u prosincu 2014. je bio proglašen tek „simboličnim činom”. Jer po ustavu Španjolske: referendum može raspisati samo vlada u Madridu, što nije i nema namjeru učiniti niti u Baskiji, niti sada u Kataloniji.

Škotska

Možda nigdje drugdje na zapadu Europe nije izgledalo tako vjerojatno da će se morati tiskati nove zemljopisne karte kao u slučaju Škotske. Način kako je Kraljevstvo Škotske dospjelo pod englesku krunu prije tristotinjak godina nipošto ne spada u slavnija poglavlja prošlosti tog otoka, ali na referendumu 2014. na kojeg je pristao i London, mnogi koji su odavno težili neovisnosti Škotske su ipak doživjeli tijesan poraz.

Brexit je opet potakao to pitanje: predsjednica vlade Škotske, Nicola Strugeon je najavila da bi u jesen 2018. opet mogao biti održan referendum jer je većina Škota glasovala za ostanak u Europskoj uniji. Škotska želi još vidjeti kako će teći pregovori o odlasku Velike Britanije iz Europske unije, ali trenutna ispitivanja govore da bi i novi referendum o neovisnosti imao sličan ishod kao i prethodni.

Flandrija

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Belgiji 2014. je Novi flamanski savez pod Bartom De Weverom postala najsnažnija politička snaga u toj pokrajini. On je uvjeren da će država Belgija ionako „ispariti”, a da bi Flandrijcima bilo bolje bez Valonaca. U svakom slučaju, neovisnost želi postići pregovorima, makar je doista teško reći, što bi nakon toga ostalo od tog europskog kraljevstva. Belgija je ionako sačinjena samo od tri regije: Flandrije u kojoj se uglavnom govori nizozemski, frankofonske Valonije koja obuhvaća i maleni dio Belgije gdje se govori njemački i područja Bruxellesa gdje su oba jezika službena.

Po Ustavu, sve tri regije se moraju složiti da Belgija potpiše neki međunarodni sporazum – problem smo vidjeli kod sporazuma CETA, Europske unije sa Kanadom gdje se usprotivila Valonija. U slučaju raspada ove kraljevine, naravno da je problem što bi bilo sa Bruxellesom i čitavim nizom Europskih institucija, a tamo je i sjedište NATO-a. U toj zemlji se svako malo mogu čuti rasprave o budućnosti te zemlje i eventualnom priključenju Valonije Francuskoj ili savezu sa Luksemburgom. Ali do sada su ipak nekako još pronalazili zajednički put.

Padanija

Dok ove težnje za neovisnosti imaju povijesnu ili barem kulturnu nacionalnu podlogu, težnja za neovisnošću sjevera Italije nikad nije postojala u tom obliku i prije svega joj je razlog ekonomija. Pokrajine Lombardija, Aosta, Pijemont, Ligurija, Veneto i Emilia-Romagna sa svojom brojnom industrijom i bankama su zaslužne za najveći dio gospodarstva čitave Italije. Ali još od doba ujedinjenja Italije novac stalno teče sa sjevera na jug – i ne izgleda da će jug ikad prestati trebati potporu.

U devedesetima je Lega Nord tražila potpuno odcjepljenje Pandanije – izvedenica talijanske Pianura Pandana, doline rijeke Po. U posljednje doba je i ta stranka umjerenija i traži tek da sjever sam odlučuje o novcu kojeg zarađuje i šalje manje novaca u Rim.

Južni Tirol

Ovo područje južno od Alpa gdje se donedavno uglavnom govorilo njemački je dugo bila jedna od „najvrelijih” granica Europe. Nekadašnje područje Austro-Ugarske je „prijateljskim” dogovorom diktatora Hitlera i Mussolinija ipak pripalo Italiji, ali i tamo mnogi nisu bili zadovoljni što su postali Talijani.

Nakon Drugog svjetskog rata je regiji ipak toj regiji dodijeljena velika politička i jezična autonomija, a i velik dio prihoda kojeg ostvaruje ova inače imućna pokrajina, smije i zadržati. No najnovija dužnička kriza opet je i tamo rasplamsala raspravu o odcjepljenju od ostatka prezadužene Italije i zato pozivaju „Dalje od Rima”.

Korzika

Nije sporno kako ovaj otok ima posve osobitu kulturu i jezik, makar ih je francuska država dugo pokušavala potpuno istjerati iz tamošnjih škola i društva. I Korzika je imala svoje ekstremističke pokrete, prije svega FLNC koja je provodila napade na predstavnike i simbole francuske države na tom otoku. 2014. je i FLNC objavio kako obustavlja borbu, ali sukobi time nisu prestali, a niti duhovi se nisu smirili – na obje strane.

Godine 2000. se socijalistička vlada Lionela Jospina usudila oprezno predložiti određene mjere autonomije za Korziku što je bilo dovoljno da francuska konzervativna oporba krene na barikade. Jer Pariz strahuje da bi primjer Korzike mogao dati ideje autonomnim težnjama i pokrajina poput Bretagne ili Alzasa. Sve je to nespojivo sa tradicionalnim unitarističkim poimanjem Francuske.

Bavarska

Zamisao o neovisnosti u Bavarskoj je češće vic nego ozbiljni politički program. Konačno, Bavarskoj je i kao svim drugim federalnim jedinicama u Njemačkoj zajamčen velik stupanj neovisnosti (unutrašnja politika, školstvo, kultura…) pa se tako to odnosi i za Slobodnu Državu Bavarsku (Freistaat Bayern) kako je i službeni naziv ove pokrajine.

Ali Bavarska je doista uvijek bila „nešto drugo”: ova velika pokrajina sa gotovo 13 milijuna stanovnika bi imala više stanovnika nego jedna Švedska, a sada je i jedna od gospodarski najsnažnijih u Njemačkoj. Zato je i tamo prije svega problem preraspodjele imutka između bogatih i siromašnijih pokrajina u Njemačkoj, gdje Bavarska uvijek mora plaćati.

Političar CSU-a Vilfried Scharnagel je 2012. objavio i knjigu „Bavarska može i sama” u kojoj se zalaže za odlazak Bavarske iz njemačke federacije, ali ta ideja ipak nema veću podršku među stanovništvom.

(Izvor: DW/Republikainfo.com)

Objava A “VRIJE” I U BiH Novo povlačenje granica u Europi? Evo koje regije teže neovisnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najnovije informacije:

18.04 Španjolski nogometni reprezentativac i član Barcelone Gerard Pique glasao je u nedjelju na referedumu o nezavisnosti Katalonije ne osvrćući se na zabranu Ustavnog suda, dan prije nego će se priključiti španjolskoj reprezentaciji uoči posljednje dvije utakmice za odlazak na Svjetsko prvenstvo.

“Ja sam glasao. Zajedno smo nezaustavljivi braniči demokracije”, napisao je na Twitteru 30-godišnj branič Barcelone.

View image on Twitter

Nakon izlaska s biračkog mjesta rekao je: “Ovo je sramota, slike govore same za sebe”.

Time je kritizirao operaciju španjolske policije koja je u nastojanju da uzme biračke kutije ozlijedila više ljudi gumenim mecima i pendrecima. Građani su se okupljali na ulazima u škole te mirnim otporom tijelima onemogućavali policajce da uđu unutra.

Pique će se u ponedjeljak priključiti suigračima u španjolskoj reprezentaciji u madridskom predgrađu Las Rozas gdje će se pripremati za kvalifikacijske utakmice protiv Albanije i Izraela.

Barcelonin nogometaš je prošli tjedan već podržao referendum preko Twittera što je izazvalo polemike u Španjolskoj. Preko intereneta je pokrenuta peticija da ga se izbaci iz reprezentacije. Izbornik Julen Lopetegui stao je u njegovu obranu te pohvalio njegovo zalaganje kada igra za Španjolsku.

Publika u Španjolskoj zviždi Piqeu i kada igra za Barcelonu i kada nastupa za Španjolsku.

Na referendumu o nezavisnosti u Kataloniji u nedjelju je u sukobima ozlijeđeno 337 građana i 11 policajaca u nastojanjima španjolske policije da spriječi referendum, priopćili su katalonska vlada i španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Glasnogovornik katalonske vlade, koja je organizirala referendum protivan španjolskom ustavu, rekao je kako se broj ozlijeđenih popeo na 337 od kojih su neki teže ozlijeđeni. Tolikom broju osoba je pružena liječnička pomoć, izvijestila je katalonska medicinska služba preko Twittera.

“Za svu osobnu i materijalnu štetu odgovoran je isključivo (španjolski premijer) Mariano Rajoy i vlada Narodne stranke”, rekao je glasnogovornik Jordi Turull.

Nakon što jutros autonomna katalonska policija nije zatvorila biračka mjesta, premda joj je to naložio sud, reagirala je španjolska civilna garda i nacionalna policija s namjerom da oduzme glasačke kutije.

Na svakom biračkom mjestu, uglavnom osnovnim i srednjim školama, stotine osoba su tijelima blokirale ulaze nakon čega ih je policija rastjerivala gumenim mecima i palicama ili ih odnosila kada bi nepomično ležali na podu pružajući mirni otpor.

18.02 Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull izjavio: “Za svu osobnu i materijalnu štetu odgovoran je isključivo španjolski premijer Mariano Rajoy i vlada Narodne stranke”.

18.00 Objavljena je snimka sukoba španjolskih i katalonskih policijskih snaga.

17.23 Španjolsko ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo:

–  policija je zatvorila 92 ilegalna glasačka mjesta diljem Katalonije

– troje ljudi, među kojima je jedna djevojka, uhićeni su zbog remećenja javnog reda i mira te napada na policiju

– devet policajaca i tri pripadnika civilne garde ozlijeđeno je u današnjim nemirima

17.21 Katalonsko ministarstvo zdravlja potvrdilo je da je u neredima ozlijeđeno 465 ljudi, te da su svi potražili liječničku pomoć, javlja Guardian.

17.19 Katalonci se u nedjelju izjašnjavaju na referendumu o nezavisnosti iako je na nekim mjestima španjolska policija zaplijenila glasačke kutije dok je na drugima srušila internetski sustav kako bi spriječila glasovanje.

Ispred osnovne škole pored ulice La Rambla, u središtu Barcelone, stotinjak osoba stoji u redu čekajući da ubaci listić u jednu od tri kutije. Sustav je profunkcionirao nakon što je većim dijelom dana bio srušen što je usporilo glasovanje.

“Zadovoljna sam što sam glasovala, mislila sam da ga neće biti”, rekla je Hini 87-godišnja Maria Izquierdo izlazeći s birališta. Malo prije nego je ona ubacila listić u plastičnu kutiju ljudi u koloni su vikali “Glasovat ćemo, glasovat ćemo”.

Od 9 sati je bio srušen sustav u kojem se nalaze podaci potencijalnih birača, da bi na trenutke proradio što je usporilo proces. Unatoč kiši ljudi su čekali ne bi li ušli, a stariji ljudi su puštani preko reda.

Od 6.40 sati ujutro ispred zgrade se nalaze četvorica katalonskih policajaca koji nisu niti pokušali ući u školu. Izvana promatraju ljude kako čekaju. “Ne znamo hoće li sada doći španjolska civilna garda i nacionalna policija kao u nekim drugim dijelovima”, rekla je ženska osoba koja radi za glasačkim stolom uzimajući osobne iskaznice.

Prije nego predaju iskaznicu, birači sa stola nasuprot uzimaju listiće na kojima piše: “Želite li da Katalonija bude nezavisna država u formi republike?”.

16.38 – Stotinjak osoba prosvjedovalo je u nedjelju u središtu Barcelone protiv referenduma o nezavisnosti koji se odvija u Kataloniji pozvavši na jedinstvo Španjolske i uhićenje katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta.

“Živjela Španjolska”, “španjolska Katalonija” i “nacionalno jedinstvo” vikali su mlađi desno orijentirani prosvjednici. Oni su se okupili podno spomenika Kolumbu mašući španjolskim zastavama a skup je osiguravala katalonska interventna policija.

“Zabrinuti smo za budućnost Španjolske, ljudi ne žele odcjepljenje”, rekao je Hini jedan prosvjednik. Na trenutke je dolazilo do verbalnog obračuna između prosvjednika i ljudi koji su promatrali skup iza kordona policije.

“Fašisti”, doviknula im je jedna žena. “Separatisti, teroristi”, vikali su prosvjednici. 

Diljem Katalonije prisutne su napetosti nakon što zagovornici referenduma u nedjelju odlučili glasovati unatoč sudskoj zabrani nakon čega je uslijedila intervencija španjolske policije. Više kombija španjolske nacionalne policije prošlo je pored skupa od kuda su ih prosvjednici pozdravili pljeskom vičući “ovo je naša policija” i “Puigdemonta u zatvor”.

Katalonski pripadnici interventnih snaga, zamaskiranih lica, mirno su stajali sa strane a onda nastavili osiguravati prosvjedni marš koji se nastavio obližnjom ulicom. Katalonska policija ujutro nije zatvorila biračka mjesta, ograničivši se na stajanje pored škola i promatranje kolona ljudi na glasovanju. U Madridu kritiziraju katalonsku policiju što se oglušila na sudski nalog.

Jedan policajac je rekao Hini kako su procijenili da ne treba intervenirati nakon što je stotinjak građana stalo na ulaz škole u centru Barcelone u namjeri pružanja mirnog otpora. Nakon toga su španjolska nacionalna policija i civilna garda krenuli u zapljenu glasačkih kutija diljem Katalonije.

Puigdemont je zatim pozvao stanovnike da nastave izlaziti na biračka mjesta.

Prema španjolskom ustavu na snazi od 1978., kada je u Španjolsku uvedena demokracija a Katalonija dobila status jedne od 17 pokrajina, ovakvi referendumi su dopušteni jedino na razini čitave Španjolske čime se brani njena cjelovitost.

16.33 – Čelnici država članica počeli su osuđivati nasilje u Kataloniji, gdje španjolska policija silom nastoji spriječiti referendum o neovisnosti, dok se europske institucije još ne izjašnjavaju.

Belgijski premijer Charles Michel prvi je razbio šutnju.

“Nasilje nikad ne može biti odgovor. Osuđujemo sve oblike nasilja i potvrđujemo naš poziv na dijalog”, poručio je preko twittera Charles Michel.

Nakon Michela oglasio se i slovenski premijer Miro Cerar porukom: “Zabrinut sam zbog situacije. Pozivam na politički dijalog, vladavinu prava i mirna rješenja”.

Predstavnik Katalonije pri Europskoj uniji Amadeu Altafaj, inače bivši glasnogovornik Europske komisije i zamjenik šefa kabineta bivše povjerenika Ollija Rehna, zahvalio je Michelu što je probio zid šutnje i pozvao predsjednika i potpredsjednika Komisije Jean-Claude Junckera i Fransa Timmermansa da “interveniraju i zaštite katalonske građane EU-a”.

Europska komisija proteklih dana odbijala je izjasniti se o tom pitanju, ističući da se treba pridržavati zakona, čime je zapravo stala na stranu Madrida koji ne priznaje zakonitost referenduma jer bi se on prema sadašnjem španjolskom ustavu trebao provesti na čitavu teritoriju monarhije. Referendum je nezakonitim proglasio i Španjolski ustavni sud.

Na nasilje u Kataloniji reagirali su i drugi politički čelnici u Belgiji. Potpredsjednik belgijske vlade, član najjače flamanske stranke Novi flamanski savez (NVA) Jan Jambon “osudio je nasilje koje je neprihvatljivo u demokratskom procesu”.

Predsjednik frankofone Socijalističke stranke (PS) Elio di Rupo istaknuo je da “ništa ne opravdava nasilje u EU, štogod mislili o katalonskom referendumu”.

16.16  – Ministarstvo unutarnjih poslova Španjolske potvrdilo je kako je policija zatvorila 79 glasačkih mjesta. 11 policijaca lakše je ozlijeđeno tijekom današnjih operacija, a troje ljudi je uhićeno.

16.14 – Barcelona je tražila odgodu utakmice nakon policijskog nasilja u Kataloniji. Španjolski savez rekao je kako nema razloga za odgodu. Barcelona će istrčati u dresovima s katalonskom zastavom! Ulje na vatru dolio je Las Palmas koji je došao u posebnim dresovima na kojima će biti španjolska zastava. Barcelona je odlučila! Igrat će protiv Las Palmasa od 16.15 sati, ali Nou Camp će biti prazan zbog straha od mogućih nereda. Barci je, da je ostala pri odluci o odgodi utakmice, prijetilo oduzimanje šest bodova, 0-3 poraz od Las Palmasa i dodatnih minus tri.

16.04 – Glasnogovornik katalonske vlade, koja je organizirala referendum protivan španjolskom ustavu, rekao je kako se broj ozlijeđenih popeo na 337 od kojih su neki teže ozlijeđeni. Tolikom broju osoba je pružena liječnička pomoć, izvijestila je katalonska medicinska služba preko Twittera.

– Za svu osobnu i materijalnu štetu odgovoran je isključivo (španjolski premijer) Mariano Rajoy i vlada Narodne stranke, rekao je glasnogovornik Jordi Turull. Nakon što jutros autonomna katalonska policija nije zatvorila biračka mjesta, premda joj je to naložio sud, reagirala je španjolska civilna garda i nacionalna policija s namjerom da oduzme glasačke kutije.

14.48 – Katalonske vlasti tvrde da je u referendumskim neredima dosad ozlijeđeno 337 ljudi, a za sve optužuju policiju.

– Pozivamo EU da osudi nasilje i stane u zaštitu europskih građana koji pate, poručili su.

13.55 – U španjolskom ministarstvu unutarnjih poslova kažu da je ozlijeđeno devetero policajaca i dvoje pripadnika civilne zaštite. Oni su pokušavali spriječiti održavanje referenduma. Objavili su i video zamaskiranih glasača koji su na policiju bacali predmete.

13.24 – Mediji javljaju da je jednoga od ozlijeđenih gumeni metak pogodio u oko.

13.13 – U Madridu se okupila skupina ljudi koja izražava svoj prosvjed protiv referenduma u Kataloniji. Izvikuju parole “Ja sam Španjolac”, “Jedinstvena Španjolska”…

12.52 – Video snimke polcije koja primjenjuje silu protiv glasača šire se internetom.

12.18 – Katalonski predsjednik Carles Puigdemont poručio je da nasilje neće zaustaviti glasovanje na referendumu.

POGLEDAJTE VIDEO:

12.02 – Katalonska vlada kaže da je 38 ljudi ozlijeđeno zbog, kako navode, policijske represije.

11.58 – Gradonačelnik Barcelone Ada Colau pozvao je španjolskog premijera Mariana Rajoya da odstupi i od policije zatražio prestanak primjene sile protiv glasača na referendumu.

11.06 – Katalonska vlada tvrdi da je otvoreno 73 posto biračkih mjesta. Birače mole za strpljenje jer se na računalne sustave stalno vrše napadi.

10.53 – Policija ispaljuje gumene metke na birače koji stoje u redovima ispred glasačkih mjesta, javio je Guardian.

10.41 – Španjolska interventna policija upala je na biralište malo prije najavljenog glasanja katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta na referendumu o neovisnosti, kojega je Madrid proglasio ilegalnim. Policija je sjekirama razbila prozor sportskog centra u pokrajini Girona, u kojemu je organizirano biračko mjesto na kojem je katalonski predsjednik trebao glasati, i silom je otvorila vrata.

Na televizijskim snimkama vidjelo se kako su se policajci s crnim beretkama i štitovima raširili po biralištu očito tražeći glasačke kutije dok su birači pjevali katalonsku himnu.

Puigdemont je najavio da će glasati na biralištu nedaleko od Girone u 9.30 sati, otprilike u vrijeme kada je tamo upala policija, ali ga na televizijskim snimkama nije bilo.

Katalonski predsjednik u međuvremenu je uspio glasati, pokazale su snimke tv postaje TV3.

Glasao je u selu Cornella del Terri u pokrajini Gironi, a ne na biračkom mjestu na kojem je to bilo planirano, a na koje je provalila policija.

Birači se sukobili s policijom, čuju se bijesni povici: ‘van!’

Katalonska vlada priopćila je u nedjelju da će se održati referendum o neovisnosti Katalonije, koji Madrid osporava, i pozvala je birače da glasaju na bilo kojem biralištu koje je otvoreno, u slučaju da je policija zatvorila njihovo biralište, kao i da mogu koristi glasačke listiće koje su sami isprintali kod kuće.

– Oni ljudi čija su birališta zatvorena, moći će glasati bilo gdje drugdje, rekao je glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull na konferenciji za novinare.

Istodobno španjolski ministar unutarnjih poslova izjavio da su policija i Civilna garda počele plijeniti glasačke kutije i birački materijal s katalonskih birališta.

Interventna policija posvuda

Španjolska interventna policija počela je raspoređivati svoje snage na području Barcelone u nedjelju malo prije planiranog otvaranja birališta u 9 sati, izvijestio je list El Pais.

Video snimka postavljena na internetskoj stranici El Paisa prikazuje interventnu policiju suočenu sa skupinom ljutitih birača nedaleko od biračkog mjesta u jednoj barcelonskoj školi. Birači su dignuli ruke i uzvikivali “van”.

Nacionalna policija je raspoređena nakon što katalonska regionalna policija nije zatvorila birališta u skladu sa sudskom odlukom.

Prve procjene o izlaznosti birača na zabranjenom referendumu bit će objavljene prije podneva, priopćila je katalonska vlada.

Ugasili sustav elektronskog glasanja

Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull kazao je također da je u primjeni sustav koji će osigurati da niti jedan birač ne može dvaput glasati.

Objava katalonske vlade dolazi istodobno s potezima španjolske vlade koja koristi sva sredstva kako bi spriječila održavanje, po njenim tvrdnjama, “nelegalnog” referenduma.

Prije nekoliko dana vlada je zaplijenila najmanje 12 milijuna glasačkih listića, a mnoge internetske stranice također su blokirane.

Madrid je također u Kataloniji ugasio sustav elektronskog glasanja.

(Izvor: Hina/24sata.hr)

Objava Krvavi referendum: U sukobima s policijom ozlijeđeno 465 ljudi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Radi se, pojasnio je, o prvim nezvaničnim podacima sa svega 30,76 posto obrađenih glasačkih mjesta na kojima je glasalo 154.019 glasača.

Karan je rekao da obrada podataka traje, ali da će trebati vremena da se sumiraju svi podaci.

Stoga, prije 22 sata neće moći saopćiti druge relevantnije podatke.

Očekuje da bi izlaznost građana na današnjem referendumu mogla biti od 56 do 60 posto.

Referendumsko pitanje o kojem su se građani s pravom glasa izjašnjavali je glasilo: “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan RS?”.

U RS-u je referendum danas održan iako je Ustavni sud BiH izrekao mjeru njegove zabrane te potvrdio raniju odluku o neustavnosti tog datuma kao praznika svih konstitutivnih naroda u RS-u.

Objava Referendum pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U zajedničkoj izjavi predsjednika i premijera Srbije, koja je nakon podijeljena novinarima, ističe se da je osnovna tema bila očuvanje stabilnosti i mira u regiji.

Nikolić i Vučić istaknuli su da je politika Srbije poštovanje teritorijalnog integriteta BiH, kao i integriteta entiteta Republike Srpske.

Nikolić i Vučić osudili su “organizirane napade koji iz pojedinih zemalja regije stižu protiv Republike Srbije i srpskog naroda, kao i licemjernu šutnju i pravljenje lažnih simetrija i ravnoteža od značajnog djela međunarodne zajednice”.

“Srbija će, bez obzira na određene razlike u viđenjima situacije u regiji, uvijek podržati srpski narod, građane RS i njene institucije”, zaključuje se u zajedničkoj izjavi predsjednika i premijera Srbije, prenio je Tanjug.

Objava Srbija ne podržava referendum Republike Srpske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Po njegovim riječima, vodstvo RS nepoštivanjem odluke Ustavnog suda BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma šalje poruku destabilizacije u okolnostima kada EU, ali i međunarodni kreditori očekuju vidljiv napredak od BiH u realizaciji Reformske agende.

– Pozivam sve aktere u BiH da rade na smirivanju tenzija i u prvi plan stave interes stabilnosti zemlje te ostvarivanja daljnjeg napretka prema članstvu u EU. Hrvatska će pomno pratiti daljnji razvoj ove situacije i štititi prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, kao i teritorijalnu cjelovitost i funkcionalnost BiH – kazao je Plenković.

(FENA)

Objava Plenković: Referendum prijetnja cjelovitosti i suverenosti BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Gradski odbori SDP-a BiH, HDZ-a 1990, Demokratske fronte i Stranke za BiH organizirali su javnu tribinu kako bi se čuo glas građana i kako bi se oni kojih se pitanje lokalnih izbora najviše tiče uključili u priču o promjeni izbornih pravila za Mostar, istaknuto je na tribini.

– Okupila nas je ljubav prema Mostaru, a ne ideologija. Ne želimo se vraćati u prošlost, ne želimo nekakav prijeratni Mostar jer takav Mostar više ne postoji. Želimo graditi Mostar za budućnost naše djece, da ovo bude grad mladih, a ne grad starih – poručio je na otvaranju tribine moderator Sead Đulić.

Predsjednik Gradskog odbora SDP-a BiH Mostar Edin Zagorčić kazao je kako su iz pregovora o budućnosti Mostara na nedemokratski način isključeni ne samo građani, već i predstavnici parlamentarnih oporbenih stranaka.

Zagorčić je dodao kako je Mostar predan u ruke SDA i HDZ-a BiH koji ne mogu ili ne žele postići dogovor te tako u pat poziciji drže sve građane Mostara.

Sa skupa je zatraženo da se učini sve kako bi se u Mostaru održali lokalni izbori najkasnije do kraja godine. Upućen je poziv visokom predstavniku da iskoristi svoje ovlasti i nametne izmjene izbornih pravila.

Ako to ne želi, predstavnici građana i oporbenih političkih stranaka zatražili su od visokog predstavnika da smjeni aktualnog gradonačelnika Ljubu Bešlića, njegove savjetnike i načelnike gradskih odjela, te da na te pozicije imenuje nestranačke ljude koji bi vodili grad dok se ne postigne sporazum o Mostar u Parlamentu BiH.

Predsjednik Udruge ruralnog razvoja “Tenica” Rodoč – Jasenica Željko Šunjić istaknuo je kako u Mostaru vlada anarhija i da je takvo stanje nepodnošljivo za sve Mostarce.

– Ako se drugog listopada ne održe izbori u Mostaru mi ćemo zatražiti održavanje referenduma o odcjepljivanju gradskog područja Jug od Mostara, kako bi smo nakon toga mogli održati lokalne izbore i konačno dobiti zakonodavnu i izvršnu vlast – istaknuo je Šunjić.

Na tribini se pojavio i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar Damir Džeba.

Po njegovim riječima, na tribinu je došao kako bi čuo što građani misle o trenutnoj situaciji u gradu te da pokaže kako je njegovoj stranci i Hrvatskom narodnom saboru BiH uistinu stalo da se u Mostaru održe lokalni izbori.

Objava Mostarci zatražili izbore, smjenu gradonačelnika i referendum o odcjepljenju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Švicarci odbacili zajamčeni osobni dohodak od 2.500 eura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.