U prvom tromjesečju ove godine u plusu je i izvoz pića, alkohola i octa. Izvezeno je tako 94.054 tone pića ili dvaput više nego lani u istom razdoblju te žitarica, kojih je izvezeno više od 103 tone, a uvezeno 32 tone,prenosi Slobodna Dalmacija.
Svi ostali prehrambeni proizvodi uvoze se u neusporedivo većim količinama nego što se izvoze. Primjerice, lani smo uvezli preko 29.000 tona krumpira, a izvezli samo tri.

– Roba koju mi izvozimo u pravilu je prvoklasna jer drugačiju ne možemo ni prodati na europskom tržištu, ali ona koju uvozimo vrlo često nije takva. Puno je tu smeća koje se nije moglo nigdje prodati pa se našlo na policama naših trgovačkih lanaca. Evo, uzmite samo jabuke, na deklaraciji ne piše kad su ubrane.

Uvozimo jabuke iz hladnjača stare godinu dana, čija je nutritivna vrijednost nula, nemaju ni okusa ni mirisa, a one koje mi izvozimo moraju biti sočne i taj čas ubrane.

Pogledajte samo smrznuto meso. Na njemu piše rok trajanja, ali ne i kad je i zaklano. Sve što je starije od šest mjeseci i što se ne može prodati u razvijenim zemljama EU-a naći ćete na našim policama. To nije otrovno, ali svakako nije svježe ni zdravo – žali se Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U godinu dana otkako smo članica Europske unije povećali smo uvoz za 240 milijuna dolara. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 685.619.138 dolara, a izvoz je bio težak 377.957.922 dolara.

Meso i klaonički proizvodi financijski su najveća stavka u uvozu hrane. Najviše svinjetine uvozimo iz Nizozemske (5300 tona) i Njemačke (2170 tona), a lani smo uvezli čak iz dalekog Brazila 325 tona smrznutoga goveđeg vrata i plećke.
Zamrznuto meso uvozimo sa svih strana, od susjednih Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, preko Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Litve, Kine, SAD-a, Novog Zelanda, Australije, Urugvaja….

Janjetinu najviše uvozimo iz Makedonije (501 tona), Bugarske (489 tona) i Rumunjske (395 tona), a 17 tona smrznute janjetine stiglo je s Novog Zelanda. Kokošje meso uvozimo također iz cijelog svijeta, najviše od Mađara, Poljaka i Slovenaca, a 5320 tona smrznutih pilića doputovalo je i iz dalekog Brazila.

Iz Belgije, Francuske, Italije i Nizozemske uvozimo žablje batake, iz Italije, Njemačke i Španjolske šparoge, dok su gljive uvoz iz Italije ili Mađarske.

Zanimljivo je svakako da konzervirane masline osim iz Italije, uvozimo i iz zemalja u kojima one ne uspijevaju, ali zato imaju razvijenu prerađivačku industriju, kao što su Češka, Slovačka i Velika Britanija.

Lani smo uvozili iz 125 zemalja, uglavnom je riječ o razvijenim europskim zemljama kao što su Nizozemska, Danska i Njemačke, ali ima i onih dalekih poput Vijetnama, Ugande, Zimbabvea, Barbadosa, Brazila, Perua, Novog Zelanda, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije.

Iz Brazila uvozimo kokosov orah, soju, palmino ulje, šećer žvakaće gume, bombone, šljive, duhan…, iz Novog Zelanda zamrznutu ovčetinu, janjetinu, škarpine, lignje, med, iz Perua lignje, grašak, grah, sardine, inćune, sipe, šećer iz šećerne trske. Indijski oraščići, kava, papar, riža, tuna, prženi bademi, pistacije i ananas stižu nam iz Vijetnama.

Iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uglavnom uvozimo začine – papar, cimet, kardamon, sjeme kumina, đumbir, anis, a iz Irana kurkumu. Grah uvozimo iz Kirgistana, Perua, Urugvaja, Argentine, SAD-a i Kanada, a najviše iz Kine.

Dvostruko više nego što ih izvozimo, uvozimo crveni luk, češnjak i poriluk. Lani smo ih uvezli 17.637 tona, a izvezli 819 tona. Kapulu najviše uvozimo iz Austrije (preko 7000 tona) i Nizozemske (5500 tona), a bijeli i crveni kupus te krastavce iz susjedne BIH i Makedonije.

Uvozimo 1800 tona češnjaka, a glavni izvoznik jeftinog češnjaka je Kina. Makar kineski češnjak ni po okusu ni po mirisu nije ni sjena šarcu iz Ljubitovice, kao ni onome i zadarskog zaleđa, cijena diktira njegov uvoz.

– I s češnjakom je kao i s drugim voćem i povrćem. Nemamo dovoljno kapaciteta ni hladnjača da u njima čuvano naš urod, kao ni kvalitetnog otkupa jer raznim trgovačkim lobijima više odgovara jeftin uvoz. Izvozimo prvoklasno, a uvozimo bofl.
Ako glave na Markovu trgu ne shvate da je proizvodnja hrane strateški interes svake države, pa tako i naše, bez obzira na to što smo sad članica EU-a, ostat ćemo bez proizvodnje i biti ovisni o jeftinom uvozu jer drugu skuplju i kvalitetniju hranu naši građani ne mogu platiti – objašnjava Brlošić za Slobodnu Dalmaciju.

jutarnji.hr