Nacrt zakona o zaštiti obitelji s djecom, koji je svježe usvojen na Domu naroda trebao bi donijeti ujednačena prava rodiljama u Federaciji, što do sada nije bio slučaj. Status majke u Širokom Brijegu, i status majke u Mostaru nije bio jednak, a osim HNŽ-a i ZHŽ-a različita su prava bila i u drugim županijama.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u suradnji s resornim županijskim ministarstvima te stranim i domaćim nevladinim organizacijama pripremilo Javnu politiku o zaštiti obitelji s djecom u Federaciji BiH, kao i Zakon o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH. Nakon provedenog postupka javnih konzultacija tijekom 2017., te pribavljanja mišljenja relevantnih federalnih i županijskih institucija, Vlada Federacije je u srpnju 2018. razmatrala i utvrdila Nacrt zakona o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH koji je Parlamentu Federacije dostavljen na usvajanje.

Hercegovina.info je u više navrata pisala o obespravljenim rodiljama, koje su bile ugrožene, osobito u nekim županijama koje su prekasno ili slabo prepoznavale da je pitanje majki i djece ključno u zemlji koju napušta sve više mladih obitelji.

„Cijeneći trenutačni sustav zaštite obitelji s djecom u Federaciji BiH socijalno nepravičnim, fiskalno neodrživim i ekonomski neefikasnim, Ministarstvo je nastojalo kroz predložena zakonska rješenja postići nekoliko osnovnih ciljeva od kojih je posebno važno naglasiti uspostavljanje socijalno pravičnijeg i fiskalno održivijeg funkcioniranja sustava zaštite obitelji s djecom, ukidanje diskriminacije temeljem mjesta življenja, te izjednačavanje prava djece u Federaciji“, kažu iz federalnog ministarstva rada.

Temeljna načela

Ističu da gledano u tom kontekstu, Nacrt zakona o podršci obiteljima s djecom počiva na sljedeća tri temeljna načela: načelo dostupnosti i zabrane diskriminacije, načelo efikasnosti i održivosti i načelo javnosti i transparentnosti. Pritom se podrška obiteljima s djecom u smislu ovoga Zakona konkretizira kroz ostvarivanje dva temeljna prava: pravo na dječji dodatak i pravo na novčanu pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu.

Ministarstvo smatra da bi federalnim propisom trebalo urediti upravo ova dva prava čime bi se osigurao minimum temeljnih prava iz oblasti zaštite obitelji s djecom, dok bi ostala(tzv. dodatna ili izvedena prava) u cijelosti bila dana u nadležnost županijama i jedinicama lokalne samouprave.

„Nadalje, a vezano za osnovicu za obračun ovih temeljnih prava, treba naglasiti da je razmatrano nekoliko modaliteta utvrđivanja jedinstvene osnovice kao što su: prosječna plaća u Federaciji BiH, godišnji prosjek plaća županija, visina potrošačke košarice, najniža cijena rada i slično.

Nakon što su razmotrene sve prednosti i nedostatci navedenih modaliteta zauzeto je stajalište da je kao osnovicu za obračunavanje predmetnih naknada potrebno koristiti prosječnu neto plaću u Federaciji BiH ostvarenu u prethodnoj kalendarskoj godini prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku“, ustvrdili su iz ministarstva za hercegovina.info.

Što se tiče korisnika prava, uvjeta za ostvarivanje prava, visine i trajanja prava, Ministarstvo je stajališta da navedeno treba biti regulirano na sljedeći način imajući u vidu ograničena proračunska sredstva.

Dodatak 6 posto prosječne plaće

Dječji dodatak: Pravo na dječji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18 godine života pod uvjetima propisanim ovim zakonom, koji su vezani za prihodni cenzus (prihodi od 20 posto po članu kućanstva), posjedovanje motornog vozila do sedam godina starosti, stjecanje potomstva, zasnivanje radnog odnosa, sklapanje braka, te smještaj u udomiteljsku obitelj ili ustanovu socijalne zaštite na teret proračunskih sredstava. Visina dječjeg dodatka je utvrđena u iznosu od 6 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku(cca. 55 maraka mjesečno). Predviđen je i uvećani dječji dodatak u iznosu od 8 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu(cca 74 marke mjesečno).

„Prilikom utvrđivanja visine dječjeg dodatka, predlagač je imao u vidu ograničena proračunska sredstva, te smatra da predložena visina može ublažiti posljedice siromaštva koje u znatnoj mjeri posebno ugrožavaju djecu. Kada je u pitanju postotak za izračunavanje visine ove naknade vodilo se računa da u konačnici visina naknade ne odstupa značajnije od prosjeka trenutačnih izdvajanja po županijama u kojima se ove naknade isplaćuju, kao i o utjecaju na materijalnu sigurnost obitelji s djecom“, napominju iz ministarstva rada Federacije BiH.

Novčana pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu

To bi pravo trebala ostvarivati rodilja koja se nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovitom školovanju, te koja ostvaruje druge Zakonom propisane uvjete. Predviđeno je da visina mjesečne naknade za ovo pravo iznosi 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku i isplaćuje se kroz razdoblje od 12 mjeseci(cca 279 maraka mjesečno). U pogledu financiranja podrške obitelji s djecom Zakon predviđa da se pravo na dječji dodatak financira iz proračuna Federacije BiH, a pravo na novčanu pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu financira sa županijske razine.

Tim zakonskim rješenjem došlo bi do fiskalnog rasterećenja županijskih proračuna, što bi omogućilo osiguranje financijskih sredstava za financiranje ostalih prava iz područja socijalne i dječje zaštite.

„Što se tiče prava na naknadu plaće rodilji u radnom odnosu za vrijeme dok izbiva s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta, Zakon predviđa da će se isto nastaviti isplaćivati sukladno propisima iz područja socijalne i dječje zaštite do dana početka njegove primjene nakon čega će se regulirati propisima iz područja zdravstvenog osiguranja. Imajući u vidu da je za implementaciju tog Zakona potrebno stvoriti određene preduvjete, utvrđeno je da će se isti početi primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu“, pojašnjavaju iz ministarstva.

U pogledu potrebnih financijskih sredstava za isplaćivanje ovih prava, procijenjeno je da će na godišnjoj razini biti potrebno izdvojiti ukupno 39.266.148, 40 maraka, od čega bi se 23.400.131, 04 marke odnosilo na osnovni dječji dodatak za 37.879 djece, 10.278.378,16 na uvećani dječji dodatak na 12.478 djece i 5.587.639, 20 maraka na novčanu pomoć za 1809 neuposlenih rodilja, stoji u dopisu koji potpisuje federalni ministar rada Vesko Drljača.

Osim prethodno navedenog, Zakonom je predviđeno i obilježavanje „Dječjeg tjedna“ prvog tjedna mjeseca listopada s ciljem poticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posvećenih promoviranju Konvencije o pravima djeteta i poduzimanja drugih mjera i akcija za unaprjeđenje razvoja brige o djeci i izravne podrške djeci radi njihovog efikasnijeg odgoja, obrazovanja i inkluzije, kao i podrške djeci koja izlaze iz sustava javne brige.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava Općina Prozor-Rama daje potpore i do 2.000 KM, a Federacija BiH se tek sad sjetila pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ukoliko Federalni parlament usvoji zakon o zaštiti obitelji s djecom, to će značiti kako će sve nezaposlene rodilje u većem bh. entitetu imati mjesečnu naknadu od 60%  prosječne plaće u FBiH. Također, bit će utvrđen i isti iznos dječjeg dodatka – piše Avaz.ba.

Trenutna situacija

Nakon što je usvojena Inicijativa Kluba parlamentarki FBiH da se izjednače naknade,  nakon toga je Nacrt zakona usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Isti nacrt razmatrat će izaslanici Doma naroda Federalnog parlamenta 13. veljače.

Kako je za „Avaz“ rekla predsjednica Kluba parlamentarki Kenela Zuko (SDA), sve županije su dali suglasnost na Nacrt prema kojem će, kada zakon bude konačno usvojen, županje isplaćivati rodiljne naknade, a Federacija dječije doplatke.

– Sve će biti ujednačeno, za razliku od trenutne situacije. Sada imamo rješenje da je u Zeničko-dobojskoj županiji dječiji doplatak 21 KM, a u Sarajevu između 50 i 60 KM. Naknade u nekim dijelovima Federacije isplaćuju se nezaposlenim rodiljama, u nekima dobivaju jednokratnu naknadu, a u nekim županijama ništa. To će biti ispravljeno sustavnim rješenjem – rekla je Zuko.

Da postoje ozbiljne namjere federalnih vlasti da se ova oblast sustavno uredi, dokaz je i to kako je u proračunu Federacije BiH za 2020. godinu već usvojena stavka od 20 milijuna maraka za naknade nezaposlenim rodiljama.

Nakon što sredinom veljače Dom naroda usvoji nacrt, zakon ide u javnu raspravu. Nakon toga će Federalna vlada pripremiti prijedlog zakona i uputiti ga ponovo Parlamentu Federacije na usvajanje, nakon čega slijedi njegova implementacija – zaključuje Avaz.ba.

Objava Porodiljama bez posla naknada 60 posto prosječne plaće u FBiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rodilje u FBiH ne mogu računati na naknadu, osim ako nisu zastupnice u PFBiH

Podsjetimo, na sjednici Federalnog parlamenta, koja je održana tijekom tjedna, po hitnom postupku je usvojen proračun Federacije BiH, ali je zato odbijeno 86 amandmana na isti, među kojima i ovaj o rodiljnoj naknadi po županijama.

– To nije idealno i dugoročno sistemsko rješenje, koje ćemo rješavati putem novog zakona koji će Naša stranka uputiti u procedure, ali radi se o hitnoj interventnoj mjeri kako bismo osigurali osnovno dostojanstvo svim nezaposlenim rodiljama – naglasila je za interview.ba Sabina Ćudić, predlagačica amandmana ispred Naše stranke.

Prava nezaposlenih rodilja na nivou FBiH nisu ujednačena. Samo u Bosansko-podrinjskoj i Sarajevskoj županiji nezaposlene rodilje primaju naknadu u trajanju od 12 mjeseci. Naknadu u trajanju od šest mjeseci rodilje primaju u četiri županije, dok se u ostalim županijama radi o jednokratnoj pomoći.

Zadnja rupa na sviralu

Sve zemlje Europe su regulirale ovo pitanje, a u BiH je pravo na naknadu sustavno rješeno samo na području Republike Srpske. U FBiH rodilje će, sve do neusvajanja konkretnog zakonskog rješenja, i dalje biti tretirane kao socijalni slučajevi kojima bi trebala biti dovoljna jednokratna pomoć u iznosu od stotinu KM.

Unatoč tome, 9 zastupnica, jednako kao i brojni zastupnici, bili su suzdržani u vezi s ovim amandmanom koji bi pomogao svim nezaposlenim rodiljama u Federaciji BiH i time onemogućili njegovo usvajanje.

Od ovih 9 zastupnica čak 7 je iz iste stranke – SDA, pa su tako Samira Begić, Sebija Izetbegović, Adisa Kokić-Hinović, Melika Mahmutbegović, Edita Mazić, Belma Pojskić i Kenela Zuko  ostale suzdržane, bez obzira što je u samoj programskoj deklaraciji stranke (čl 16) upravo briga o obitelji, rodiljama i djeci vidno istaknuta.

Nastavit ćemo promovirati vrijednosti braka između muškarca i žene i obitelji kao temelja stabilnog i zdravog društva. Inzistirat ćemo na zaštiti žene – majke i obitelji s više djece. Podržavat ćemo i raditi na unapređenju predškolskog obrazovanja, a posebnu pozornost posvetit ćemo odgoju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama i djece bez roditelja. Dosljedno ćemo se zalagati za sprečavanje i borbu protiv pošasti suvremenog svijeta koje posebno destruktivno djeluju na djecu i obitelj – narkomanija, prostitucija, alkoholizam, pornografija itd. Pojačati napore, uz sustavne mjere, koje će stimulirati pomoć obiteljima s više djece i tako zaustaviti negativan trend nataliteta – stoji u ovoj deklaraciji.

Također, suzdržane su bile i žene u Klubu stranaka okupljenih oko HDZ-a, a radi se o Jelki Miličević i Delfi Dejanović.

Melika Mahmutbegović, zastupnica SDA u Parlamentu FBiH za interview.ba je kazala kako je prijedlog ovog amandmana “više populistički nego suštinski, jer većina njih koji nisu u tijeku, dio koji je predviđen za povećanje plaća, primarno shvaćaju kao povećanje samo izabranim zastupnicima”:

– Međutim, u tom povećanju su oni  koji su u državnom sektoru, ali i oni koji imaju prilično niske plaće, dakle i tu sjede žene koje imaju niske koeficijente i na kraju krajeva niske plaće, ali i  žene koje će sutra biti  rodilje – smatra Mahmutbegović.

Kako je kazala, premijer Federacije BiH Fadil Novalić dao je zaključak koji bi išao ka tome da se trajno riješi problem rodilja i to osnivanjem Fonda za porodilje.

– Mi smo cijeli prethodni mandat radili na rješavanju ovog problema, i došli smo do toga da je zakon o pomoći obitelji s djecom  već u formi nacrta, i on treba da bude upućen Parlamentu. Nakon usvajanja Parlamenta i formiranja Fonda za zaštitu rodilja, trajno bi riješili pitanje nezaposlenih porodilja – istakla je Mahmutbegović.

Dodala je da bi ovaj zakon trebao biti prvi koji će ići u proceduru, što je obećao i premijer.

– Ukoliko on to ne uradi onda uvijek ima prostora da se napravi korekcija u rebalansu proračuna- zaključila je.

Obećanje,  ludom radovanje

Međutim, Nasiha Pozder, zastupnica Naše stranke u Parlamentu FBiH kazala je da, iako su premijeru FBiH kao zadatak postavili usvajanje zakona i formiranje Fonda za rodilje, čime bi se na neki način ovo pitanje trajno riješilo, Vlada koja je trenutno tu, a u kojoj je i Melika Mahmutbegović do sada su već trebali izraditi zakon i pustiti ga u procedure.

– Po usvajanju Zakona o radu, od čega je prošlo već 4 godine, inzistirali smo na uspostavljanju Fonda za rodilje, dakle i to je bio jedan od amandmana Naše stranke, ali unatoč tome, Vlada za ove četiri godine nije bila u stanju bilo šta napraviti i pokrenuti – naglasila je Pozder.

Osvrnula se i na izjavu Melike Mahmutbegović o plaćama u administraciji, te istaknula kako je to više nego bahata izjava jer su plaće u administraciji veće nego u realnom sektoru.

– Ja ne vidim šta će nekom tko radi u administraciji ili konkretno u Parlamentu točno značiti povećanje plata od nekih cirka 60 KM, ako znamo da bi  od tih sredstava mogli povećati neka interventna sredstva koja su prijeko potrebna. Mi smo i više nego dovoljno plaćeni za svoj posao i trebamo povesti više računa o nekim drugim kategorijama –  kazala je Pozder.

Predstavnici nevladinog sektora smatraju da je nedopustivo da rodilja u Tuzlanskoj županiji ostvaruje pravo ravno nuli KM, za razliku od majki iz Sarajevske upanije gdje je ta mjera donekle prihvatljiva, iako je i taj iznos zanemarljiv.

Fondacija Cure već dugo vremena radi na ujednačavanju rodiljskih naknada i rješavanju ovog problema na državnoj razini, naročito putem Inicijative “Građanke za ustavne promjene”.

Feministkinja i aktivistkinja Fondacije CURE, Jadranka Miličević razočarana je što političarke u ovom slučaju nisu postupile kao majke, sestre, žene, nego kao poslušnice svojih političkih stranačkih idelogija.

– Ovdje njihov osobni stav uopće nije došao do izražaja. Razumijem da je bilo mukotrpno i teško boriti se sa većinom koju čine muškarci koji nemaju ni sluha, ni ti razumijevanja za takvo nešto, ali tužna sam što su naše političarke tako postupile – mišljenja je Miličević.

Dodala je da je ideja o formiranju fonda za porodilje koji trajno riješio ovo pitanje samo “dobro ispunjen papir”.

– Bojim se da je ovo samo kupovanje vremena – zaključila je.

Žene iz Kluba SDP-a su bile za ovaj amandman, a to su Lana Prlić, Jasmina Zubić i Mira Grgić. Također tu su zastupnice u ime DF-a, SBB-a, ali i Elzina Pirić iz Kluba PDA koja je glasala za ovaj amandman.

Iako su žene iz bloka koji je podržao ovaj amandman bile nešto brojnije od suprotne strane, ovaj amandman ipak nije usvojen, zbog nedostatka većine u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

(Izvor: Belmina Pašalić, Interview.ba)

Objava MAJKA PROTIV MAJKE: Primaju 2.500 km kad rode, a digle su ruku protiv 180 km za nezaposlene rodilje u Federaciji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Neke majke su tako bile prisiljene odustati od rodiljnog dopusta, i ranije se vraćati na posao, jer zbog neredovitih primanja, nisu mogle opstati, piše Dnevni list.

Glasnogovornica Zavod za zdravstveno osiguranje ZHŽ-a Ivana Bošnjak kaže nam da takvih problema u budućnosti neće biti, odnosno da će uplate biti mnogo redovitije.

Državnim poduzećima nema povrata

Novi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti obitelji sa djecom u ZHŽ-u se primjenjuje od 1. kolovoza 2016. godine. Izmjenom Zakona, propisano je da naknadu plaće za žene-majke  koje  su  u  radnom  odnosu  kod  fizičkih  osoba  i  pravnih  osoba  privatnog  prava obračunava  i  isplaćuje  poslodavac,  a Zavod za zdravstveno  osiguranje  Županije  Zapadnohercegovačke vrši povrat istih.

Naime, poslodavac  koji  uredno  izmiruje  obvezu  uplate  doprinosa  na  plaću  za  obvezno  zdravstveno  osiguranje  prije  i  u  tijeku  korištenja  porodiljnog  dopusta  žene-majke, te  koji  nema  dugovanja  na  temelju obveznog  zdravstvenog  osiguranja, ima  pravo  na  povrat  isplaćenih  naknada  plaće  od  strane  Zavoda. Ovime se zapravo pritišće poslodavca da bude uredan s plaćanjem doprinosa, kako bi mogao dobiti povrat sredstava isplaćenih radnicama koje su na rodiljnom dopustu. Zavod će vršiti kontrolu isplate naknade  plaće, odnosno  povrat  tih  sredstava.

Navedeno se odnosi na majke koje su zaposlene u privatnom sektoru, dok naknadu  plaće za žene-majke  koje  su  u  radnom  odnosu  kod  pravnih  osoba  javnog  prava (država, entitet, županija, grad, općina, javno  poduzeće, javna ustanova  i  dr. ) obračunava  i  isplaćuje  poslodavac  bez  prava  na  povrat  tih  sredstava  od  strane  Zavoda.

Majkama obećanja

U ZHŽ-u naknadu imaju i nezaposlene majke, a isplaćuju ih centri za socijalni rad. Zaposlene majke dobivaju 70 posto od plaće, a nezaposlene 100 maraka mjesečno. Postoji i jednokratna pomoć za opremanje bebe. I premda su primanja majkama u ZHŽ-u debelo kasnila, još uvijek su mnogo povlaštenije nego majke u HNŽ-u.

Ovdje njihov status uvelike ovisi o dobroj volji poslodavca, a jedino što dobiju nakon poroda je simboličnih i jednokratnih 400 maraka za opremanje bebe. I to stiže sa zakašnjenjem.

Zaposlene i nezaposlene majke u HNŽ nemaju ništa. Iz stranaka koje su na vlasti u HNŽ-u pristizala su obećanja da će barem jednokratna novčana pomoć skočiti na 800 maraka, no ostalo je na obećanju.

Objava Bolji dani za majke u ZHŽ-u, u HNŽ-u za njih nema novca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.