rs – Ramski Vjesnik

REPUBLIKA SRPSKA: Narodna skupština usvojila izmjene zakona kojima ograničava Schmidtove odluke

Uredništvo — Thu, 22 Jun 2023 06:21:54 +0000

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske su usvojene izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa s ciljem ukidanja obveze objavljivanja akata koje donese visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Od 61 prisutno za usvajanje prijedloga zakona o izmjeni navedenog zakona glasovala su 54 zastupnika. Nije bilo glasova protiv i suzdržanih. Sedam zastupnika nije uopće glasalo iako su bili nazočni. Na izmjene zakona nije bilo predloženih amandmana.

Narodna skupština RS-a danas je podržala i zaključke o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. “Za” su glasovala 52 zastupnika, a suzdržanih i protiv nije bilo, piše Klix.ba.

Stevandić je održao uvodnu riječ prilikom čega je istaknuo stav Narodne skupštine o hitnosti usvajanja ovakvog prijedloga. Istaknuto je kako NSRS mora zaštiti RS od potencijalnih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta kojeg smatraju nelegitimno izabranim.

Mladi zastupnik Đorđe Vučinić je tijekom rasprave pitao zbog čega je baš sada toliko hitno usvojiti prijedlog kojim bi se spriječilo provođenje Schmidtovih odluka s obzirom na to da je on u BiH došao davno. Međutim, od zastupnika iz vladajuće koalicije, koji su predložili usvajanje izmjena zakona, nisu mu dali odgovor.

Njegov stranački šef Nebojša Vukanović je govorio o tome kako je upravo međunarodna zajednica dovela SNSD na vlast te da u skladu s tim bi trebali podići im najveći spomenik u Banjoj Luci, umjesto što ih se pokušavaju riješiti.

Za riječ se javilo još nekoliko zastupnika i iz oporbe i iz vlasti, a glavni fokus onih iz vladajuće koalicije bilo je to što ne priznaju legitimitet trenutnog visokog predstavnika

U skupštinskom dokumentu vezanom za ovu točku navodi se da se Christian Schmidt ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH jer nije imenovan u skladu sa članom 1 stav 2 Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i da zbog toga RS više neće objavljivati njegove propise i druge dokumente u Službenom glasniku. Ovo su i zastupnici ponovili tijekom ne tako dugačke rasprave.

Predsjednik entiteta Milorad Dodik, koji je inicijator ove sjednice, ali ne i službeni predlagač, iznio je uoči početka sjednice sličan stav – da RS ne može surađivati s visokim predstavnikom zato što on “trenutno ne postoji”.

U skladu s tim, u NSRS-u je i usvojeno ukidanje obveze objavljivanja propisa i drugih akata u Službenom glasniku RS-a, koje u okviru svoje nadležnosti donosi visoki predstavnik Christian Schmidt.

Objava REPUBLIKA SRPSKA: Narodna skupština usvojila izmjene zakona kojima ograničava Schmidtove odluke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Novinari iz regije se okupili u Banjoj Luci: “Došli smo da ‘damo krv’ za kolege iz Banja Luke i BiH”

Uredništvo — Thu, 15 Jun 2023 19:36:18 +0000

Live podcast “Novinarstvo pod pritiskom: Regionalne perspektive i izazovi slobode medija”, u organizaciji portala Buka, održan je u četvrtak u Muzičkom paviljonu “Staklenac”, u Banjoj Luci.

U sklopu događaja, održana su dva panela na kojima su učestvovali novinari iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine

Razgovarali su o problemima sa kojima se suočavaju novinari i mediji, o pritiscima koje trpe u svakodnevnom radu, restriktivnim zakonima koji prijete da ograniče slobodu govora, ali i o solidarnosti među kolegama.

U panelu na temu “Medijske slobode u opasnosti: Regionalna rasprava o pritiscima i ograničenjima”, učestvovali su Slobodan Georgijev, direktor vijesti TV Nova S, Dragoljub Petrović, glavni i odgovorni urednik Danas, Denis Mahmutović, novinar 24 sata.hr, Siniša Vukelić, Capital.ba i Dora Kršul, Telegram.hr.

Slobodan Georgijev rekao je da građani moraju da razluče profesionalne medije od onih propagandnih

“Novinari se ovdje susreću s različitim problemima i uglavnom su vezani za nesposobnost političara i politike da razumiju šta je uloga medija. Ovo je naš pokušaj da su mediji važni za svako društvo koje želi da bude normalno, društvo zasnovano na vladavini zakona. Ako želimo takvo društvo, dobri, profesionalni mediji su ključna stvar. Tu smo ako možemo da pomognemo, da budemo solidarni s našim kolegama, a građani to isto treba da urade kad god postoji neki problem i napad na medije. Oni moraju da razluče profesionalne medije od onih propagadnih, kojih, čini mi se ima više, i od kojih se treba braniti.”

Dragoljub Draža Petrović pozvao je na solidarnost novinara u cijeloj regiji

“Moj drug Sloba Georgijev, kad me zvao da dođem u Banjaluku da ‘damo krv’ za kolege iz Banjaluke i za kolege iz Bosne i Hercegovine, koji su ugroženi. To je tako, i novinari iz regiona su ugroženi i imaju slične situacije i slične pritiske. Imaju slične neprijatelje, odnosno ljude koji žele od njih da naprave neprijatelje, i skupili smo se da jedni druge potapšemo po ramenu i da tim, koji od nas žele da naprave neprijatelje, a novinari treba da budu prijatelji, to građani treba da znaju, kažemo da ćemo se držati zajedno i da nećemo dozvoliti da mediji nastradaju i da ned’ Bog neko od novinara strada zato što piše kritički prema bilo kojoj vlasti.”

Denis Mahmutović je kazao da novinari pokušavaju ukazati na anomalije u društvu, ali da često sami postanu meta.

“Komično je da novinari moraju da postanu priče, da bi nešto ukazali u našem društvu. Bez obzira da li se radi o društvu u Republici Srpskoj, Banjaluci, Beogradu, Splitu, Zagrebu ili bilo gdje drugo. Što se tiče novinarstva, kad maknemo sve drugo, specijalne efekte, dim, staklo i ogledala, stvar se svodi na to da mi pokušavamo ukazati na anomalije u društvu bez obzira na kojem nivou. U vlasti, opoziciji, bilo kojeg dijela društva, od visina do posljednjeg taloga. Kad se nađemo u situaciji da neko doživljava novinara kao metu umjesto onoga na koga je on ukazao, imamo problem sa perspektivom. A ako nemamo perspektivu, da završim pjesnički, onda nemamo ni smjer kojim ćemo ići. Neophodno je da pronađemo smjer i mi novinari i društvo čiji smo dio”, kazao je Mahmutović.

U drugom panelu, na temu “Sloboda medija u različitim okruženjima: Pritisak vlasti, restriktivni zakoni, ekonomski modeli i novinarska solidarnost” učestvovali su Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara, Kristina Perić, Hercegovina info, Vitomir Ognjanović, Južne vesti, Jovanka Marović, Glas Šumadije i Nikola Morača, Euro Blic

Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara, pružila je podršku borbi kolega protiv najavljenog zakona o kriminalizaciji uvrede i klevete u Republici Srpskoj.

“Ponovo sam u Banjaluci kako bih s pozicije krovne organizacije Evrope i pridruženih zemalja dala solidarnost i podršku zbog situacije u kojoj se nalaze brojne koleginice i kolege. Pod pritiskom kojim se nalaze u procesu kriminalizacije klevete, ali i u mnogim drugim slučajevima i stvarno teškim uslovima rada. Zajedno smo jači, pokušavamo zajedno da radimo i sarađujemo, a jedino što mogu je da još jednom dam podršku za nezavisno, profesionalno i pošteno novinarstvo kao stub svakog slobodnog društva”, kaže Sever.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić istakao je da su novinari u cijelom regionu pod velikim političkim i ekonomskim pritiscima.

“Svaka vrsta podrške u ovakvim trenucima je važna. Nigdje nije lako, ali mi se čini da u Republici Srpskoj ide i korak dalje. Ovdje vlast ide na to da direktno uguši slobodu mišljenja i govora. Plašimo se da ćemo, ako se ovaj zakon usvoji, biti prinuđeni i na neke radikalnije mjere da bi iskazali nezadovoljstvo i nepristajanje na ugnjetavanje“, govori Vukelić.

Glavni i odgovorni urednik portala Buka Aleksandar Trifunović upozorio je da je budućnost novinarstva u našoj zemlji ugrožena.

“Očigledno smo sve bliži zakonu kojim se kriminalizuje kleveta, a današnjim događajem smo htjeli da skrenemo pažnju da u regionu imamo probleme, da se ljudi nose s njima, da smo spremni da se borimo za svoju profesiju. Za novinarstvo se vrijedi boriti u svakoj zemlji, pa i u našoj i neki dokaz tome je i ovaj naš mali regionalni pokušaj da skrenemo pažnju na probleme s kojima se suočavamo. Oni nisu mali, ugrožene su nam egzistencije, budući poslovi, budućnost novinarstva i mi ustvari činimo dobro sistemu koji se uporno okreće protiv nas. Današnji paneli idu u korist i prilog tome da javnost shvati kako mi ne bijemo nikakve privatne bitke već bijemo bitke za sve nas. Jer ovaj zakon neće uticati samo na novinare već na cjelokupnu javnost i mi treba da to pokušamo da spriječimo ili barem da ukažemo na to”, zaključio je Trifunović.

Oba panela su snimljena i uskoro će biti dostupna javnosti na platformama portala Buka.

Objava Novinari iz regije se okupili u Banjoj Luci: “Došli smo da ‘damo krv’ za kolege iz Banja Luke i BiH” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Cijene goriva opet rastu

Uredništvo — Fri, 12 Feb 2021 09:49:39 +0000

Cijene goriva na pumpama širom BiH u posljednjih nekoliko dana ponovo rastu, tako da su na nekim pumpama više za pet feninga, a kako kažu stručnjaci iz ove oblasti, može se očekivati da će se trend rasta nastaviti i u narednom razdoblju. U Federaciji ističu da je došlo do rasta cijena, koje su različite od pumpe do pumpe, pa tako na nekim benzinskim pumpama dizel košta 1,86 KM, dok na drugim čak 2,06 KM.

Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, potvrdio je za Nezavisne da je došlo do povećanja cijena na benzinskim pumpama u prosjeku od pet feninga. “U zadnjih pet dana u Republici Srpskoj je došlo do povećanja cijena na benzinskim pumpama u prosjeku od pet feninga, što je u skladu s povećanjem nabavnih cijena u prosjeku za sedam feninga”, kazao je Trišić.

Cijene će rasti zbog rafinerijskih cijena

Dodao je da se trenutno cijene kreću od 1,79 do 1,91 KM za BMB95 i 1,79-1,91 KM za ED5, te za TNG 0,96-1,10 KM zavisno od distributera i regije. “Cijene će rasti u narednom razdoblju, a to prvenstveno zavisi od ulaznih, odnosno rafinerijskih cijena. Siguran sam da će u narednom razdoblju doći do povećanja cijena goriva u Srpskoj”, kazao je Trišić. Prema njegovim riječima, u Federaciji BiH gorivo je poskupjelo već prije sedam dana, tako da ga benzinske pumpe prodaju po cijenama od 1,96 do 2,06 KM, što je za pet do 10 feninga skuplje u odnosu na Srpsku.

Cijene goriva u pandemiji

“Trenutne cijene goriva će biti na snazi u narednih pet dana, s tendencijom povećanja na blizu dvije KM”, zaključio je Trišić. Dodaje da je cijena nafte brent na burzi jučer iznosila oko 498 $ po toni ili 61 $ po barelu, što je porast od 75 $ po toni ili 10 $ po barelu, u toku siječnja na veljaču. “Ovo je najviši nivo cijene nafte u godinu dana, odnosno 20. veljače 2020. godine je zadnji put bio ovaj nivo brent nafte na burzi, a to je razdoblje prije pandemija i globalne krize izazvane covidom-19, te sadašnji rast cijena na neki način možemo promatrati i kao stabilizaciju ekonomskih prilika i tržišta.

Bez obzira na restrikcije koje su prisutne u EU, a tiču se pandemije, velike ekonomije žele da potaknu privredni rast i na takav način vrate makroekonomske parametre u stanje prije pandemije”, pojasnio je Trišić. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana DON iz Prijedora, kazala je da je primjetno da je posljednjih nekoliko dana došlo do skoka cijena goriva. “Gorivo više nije luksuz, nego je pokretač proizvodnje i sigurno je da diktira puno drugih cijena i usluga”, kazala je Marić. Dodaje da se na proljeće mogu očekivati poskupljenja i drugih artikala.

Razlike od pumpe do pumpe

“Ovaj rat goriva koji ide od 1,50 KM od prije nekoliko mjeseci do sadašnjih 1,90 – 2 KM pokazuje koliko je već cijena goriva za tri-četiri mjeseca porasla i naravno da su ogromne razlike od pumpe do pumpe”, kazala je Marićeva i dodala da svakako postoji veliki utjecaj cijene goriva na svaki proizvod koji koristimo. Cijene nafte u srijedu bile su u porastu deveti dan zaredom, što je najduže razdoblje poskupljenja u protekle dvije godine, uslijed smanjenja dnevne proizvodnje i nade da će programi vakcinacije uticati na oporavak potražnje. Američki institut za naftu (API) priopćio je da su zalihe sirove nafte u SAD smanjene za 3,5 milijuna barela.

Analitičari su očekivali povećanje za 985.000 barela. U Londonu je cijena sirove nafte brent veća za 25 centi i sada je 61,34 dolara po barelu. U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za osam centi i iznosi 58,44 dolara po barelu. “Samo možemo spekulirati hoće li se ovako nastaviti”, rekao je analitičar iz firme PVM Stephen Brennock. Cijena sirove nafte brent je u porastu deveti dan zaredom, što je najduže razdoblje od prosinca 2018. do siječnja 2019. godine. Cijena svijetle sirove nafte je osmi dan uzastopno u porastu.

Objava Cijene goriva opet rastu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Trodnevna prognoza vremena za BiH

Uredništvo — Mon, 25 Jan 2021 08:40:09 +0000

PROGNOZA VREMENA ZA 26.01.2021 (Utorak)

U Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme, u Hercegovini veći dio dana sunčano uz umjerenu oblačnost. Povremen i slab snijeg je moguć u centralnim i istočnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od -7 do -1, na jugu od 0 do 5, a najviša dnevna od -3 do 3, na jugu od 3 do 8 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 27.01.2021 (Srijeda)

U centralnim i istočnim područjima Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U ostatku naše zemlje uglavnom sunčano. Jutarnja temperatura od -8 do -2,na jugu od -1 do 3, a najviša dnevna od -1 do 4, na jugu od 2 do 7 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 28.01.2021 (Četvrtak)

Umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od -9 do -3, na jugu od -2 do 2, a najviša dnevna od 1 do 5, na jugu od 4 do 9 stupnjeva.

Objava Trodnevna prognoza vremena za BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nema opravdanja da hrvatska politika pristane na poslušnost i ignorantski odnos prema svojim sunarodnjacima u RS-u“

Uredništvo — Mon, 21 Sep 2020 07:38:42 +0000

“Što na to da kažem? Kako to komentirati. To sve pokazuje. Ja sam godinama ukazivao i već sam davno sve kazao. Ako nemate ljudi, zašto biste imali i probleme”, znakovito je kazao banjalučki biskup Franjo Komarica u kratkom komentaru za Dnevni list. Izravniji je bio vlč. Josip Vajdner: „Nema opravdanja ni da hrvatska politika pristane na poslušnost i ignorantski odnos prema svojim sunarodnjacima u RS-u, bez obzira što to značilo u političkim odnosima u BiH”.

Izjava srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom i premijerom Zoranom Milanovićem i Andrejem Plenkovićem da mu je “bilo lagodno u Zagrebu razgovarati o položaju Hrvata u RS”, i njegov zaključak da “položaj Hrvata u tom entitetu više nije tema koja zahtijeva neko rješavanje”, naišla je na neugodno iznenađenje Hrvata ne samo u RS-u nego i u cijeloj BiH.

Komarica: “Ako nemate ljudi, zašto biste imali probleme?”

Dok još uvijek kod nekih vlada oduševljenost njegovim posjetom Hrvatskoj te se tek očekuju podrobnije analize uzroka, povoda i cilja, kao i analize hvale Dodikovog lika i djela od strane pojedinih hrvatskih političara kao i analitičara, tu oduševljenost ne dijele mnogi Hrvati u BiH koji se osjećaju ostavljeno i od službene hrvatske politike.

“Hrvatska ne pita imaju li ti ljudi temeljna ljudska prava. Već 25 godina postavljam to pitanje, po svojoj savjesti i odgovornosti”, kazao je biskup Komarica koji je i sam nailazio na vrlo oštre kritike od strane Dodika jer apelira na položaj Hrvata u RS-u.

Dodikove izjave nije želio komentirati fra Mirko Filipović, župnik u Žeravcu kod Dervente, ali njegov stav se jasno iščitavao i u samo dvije-tri riječi. “Kako komentirati sve što se kaže. Kazao je on (Dodik) i puno gorih stvari pa smo ostali živi”, kaže kratko fra Mirko.

“Bošnjačka politika hrvatsko političko vodstvo “nogama gura” u zagrljaj “dodikiziranoj ljubavi”

Vlč. Josip Vajdner, glavni urednik Katoličkog tjednika i katoličkog web portala Nedjelja.ba, osnivača Vrhbosanske nadbiskupije, kaže da ga opaska Milorada Dodika kako “Hrvati u RS-u više nemaju problema jer su svi njihovi problemi riješeni” prvotno asocirala na Staljinovu: “Nema čovjeka – nema problema”.

“O tomu koliko je i na kakav istinita ova konstatacija člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, najbolje bi mogli kazati oni Hrvati koji u tom entitetu žive. Nažalost, vodstvo Republike Srpske u posljednjem je ratu skoro sve učinilo da nesrba na tom prostoru ne bude – kako ne bi ni mogli imati problema. Ovi preostali Hrvati premaleni su čak i za politička raskusuravanja u situaciji kada dominantna bošnjačka politika hrvatsko političko vodstvo “nogama gura” u zagrljaj “dodikiziranoj ljubavi”. Međutim, to ne znači da su ti ljudi beznačajni i da ih se žive smije u grob trpati”, smatra Vajdner.

On podsjeća da je povijest toliko puta pokazala kako ljudske računice vrlo lako propadnu i da “čovjek snuje, a Bog odlučuje”.

“Crkva je to u konkretnom kontekstu pokazala angažmanom tolikih redovnica, redovnika i svećenika predvođenih biskupom Franjom Komaricom. Stoga nema opravdanja ni da hrvatska politika pristane na poslušnost i ignorantski odnos prema svojim sunarodnjacima u RS-u, bez obzira što to značilo u političkim odnosima u BiH”, zaključuje Vajdner.

Dodik se pohvalio u Zagrebu: Hrvati sU glasali za mene

Dodik je u izjavi hrvatskim novinarima u Zagrebu ustvrdio da su “svi problemi Hrvata koji žive u RS riješeni”, a kao dokaz za to ponudio je konstataciju da je njihove interese godinama zastupao HDZ-ov ministar za izbjeglice u entitetskoj vladi (Davor Čordaš – HDZ BiH), a dodatni argument za te tvrdnje naveo je i da će biti izmještene trase planiranih autocesta kako ne bi prolazile kroz hrvatska povratnička naselja te da će trasa autoceste Banja Luka – Prijedor ići alternativnim pravcem čime će se zaštititi imovina Hrvata na tom području i izbjeći rušenje njihovih kuća.

Dodik je išao i korak dalje ustvrdivši kako njega “Hrvati vole pa to pokazuju i na izborima”, te tako dobrim dijelom vođen samohvalom otkrio i izborni inženjering u RS-u, ali i sliku bh. političkog kaosa.

“Reći ću vam da je znatan broj Hrvata u RS glasovao za Milorada Dodika”, kazao je Dodik, dodavši da su njegovoj pobjedi doprinijeli upravo glasovi Hrvata, a da su za Ivanića glasovali Bošnjaci.

Za podsjetiti je da je na području današnje RS 1991. godine živjelo 144 tisuće Hrvata i činili su 9,2% ukupnog broja stanovnika, a po posljednjem popisu iz 2013. godine Hrvata je u tom entitetu bilo tek nešto više od 29 tisuća, a njihov se udio smanjio na 2,4%.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Nema opravdanja da hrvatska politika pristane na poslušnost i ignorantski odnos prema svojim sunarodnjacima u RS-u“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

PORAŽAVAJUĆI REKORD: Nikad manje rođenih u BiH

Uredništvo — Fri, 21 Aug 2020 09:53:06 +0000

Samo u prvih šest mjeseci 2020. godine, u Bosni i Hercegovini rođeno je 1.019 djece manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Posmatrano na trogodišnjem nivou broj novorođenih u Federaciji BiH je pao za 10 posto, a u Republici Srpskoj za 5 posto, dok ta brojka na nivou Bosne i Hercegovine iznosi 8 posto.

Izračunao je ovo Sarajlija Adnan Fehratbegović, magistar elektrotehnike koji je posljednjih godina objavio više analiza koje se tiču prirodnog prirasta, starenja populacije i višestrukih problema koji nastaju zbog odlaska stanovništva.

Ovo je jako važna i kompleksna tema, ističe za Buku, jer depopulacija stanovništva znači manje učenika i studenata, a time i manji broj nastavnika i profesora. Nadalje, manji rođenih, u ne tako dalekoj budućnosti znači i puno manje radne snage nego što je trenutno imamo, što za sobom povlači otežano funkcioniranja gospodarstva, dok će sa druge strane broj umirovljenika značajno porasti, a to automatski znači i više izdvajanja novca za mirovine.

Grafikon ispod, čiji je autor Fehratbegović, pokazuje projekciju rasta populacije + 65 od 2013. do 2033. godine:

Projekcije broja učenika do 2033. godine:

“Depopulacija se kod nas dešava nevjerovatno brzo, to je kamion bez kočnica koji juri nizbrdo. Takođe ove projekcije nisu uzele u obzir masovni egzodus sa ovih prostora koji se događa zadnjih par godina, tako da je zajedno sa njim situacija poprilično alarmantna, tako da je sasvim opravdano postaviti pitanje ko će sutra raditi u ovoj državi, kako ćemo osigurati penzije, novac za zdravstvo, koliko ćemo poreza prikupiti, ko će vraćati kredite koji se sada uzimaju”, ističe za BUKU Fehratbegović.

Nažalost demografi i statističari već duži period upozoravaju da će ovakve vijesti biti sve češće. Istovremeno dodaju da je trenutna demografska slika još i dobra, šta nas čeka u idućih par godina kada počne uzimati danak i sada već masovni odlazak mlađeg stanovništva.

Poređenja radi u BiH je u 2017. rođeno 29.000 djece što je 40.000 djece manje nego 1990. godine, kada je taj broj bio oko 67.000.

Takođe uvjereni su i da ćemo teško dostići brojku novorođenih iz 2017. godine, jer je trenutno prosječna starost majke koja rađa prvo dijete 26 godina, tačnije godište rođenja te majke je 1992., dok u period pred nama primat rađanja djece preuzimaju ratne generacije, kojih je mnogo manje.

Autorica: Tatjana Čalić

Izvor: buka.com

Objava PORAŽAVAJUĆI REKORD: Nikad manje rođenih u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Korona za dan u BiH ugasila 16 života

Uredništvo — Mon, 10 Aug 2020 18:40:26 +0000

BANJALUKA, SARAJEVO – Bosna i Hercegovina u ponedjeljak je zabilježila rekordnih 16 smrtnih slučajeva u jednom danu povezanih sa zarazom virusom korona uz 173 novozaražene osobe.

Deset osoba preminulo je u Federaciji BiH, gdje su u protekla 24 časa testirali 596 uzoraka, a zaraza je potvrđena u 73 slučaja. Kako je saopšteno u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, prijavljeno je da su umrle po dvije osobe iz Sarajeva, Kiseljaka, Gračanice i Živinica i po jedna iz Tuzle i Gradačca.

Ostalih šest smrtnih slučajeva je sa područja Republike Srpske i borbu sa kovidom-19 izgubile su dvije osobe iz Mrkоnjić Grаdа te po jedna iz Tеslićа, Zvоrnikа, Bаnjаlukе i Dоnjеg Žаbаrа. Takođe, u RS je testirano 519 uzoraka, a u 98 slučajeva potvrđena je zaraza virusom korona, dok su još dvije zaražene osobe registrovane u Brčko distriktu.

Takođe, prema posljednjim rezultatima testiranja, još pet štićenika Doma za stare i iznemogle osobe u Goraždu pozitivno je na virus korona.

Anes Begović, direktor ovog doma, rekao je da je posljednjim krugom testiranja okončana provjera zdravstvenog stanja kod svih štićenika i zaposlenih u Domu, u kojem je trenutno 29 pozitivnih. Među njima je i troje zaposlenih.

“Naši korisnici kod kojih je potvrđeno prisustvo kovida-19 osjećaju se dobro, imaju blaže simptome, poput mučnine, ali se stanje popravlja primjenom vitaminskih terapija. U ovom trenutku potrebne su nam respiratorne maske i gumene rukavice za osoblje koje se brine o oboljelima te pelene za odrasle za nepokretne štićenike”, kazao je Begović.

Siniša Golijanin, direktor Kazeno-popravnog zavoda Foča, rekao je da su dva zatvorenika u ovom zavodu zaražena virusom korona, ali da su izolovana i preduzete su mjere s ciljem daljeg suzbijanja širenja virusa.

“Nakon što smo dobili rezultate testova dva zatvorenika, još smo testirali njih 22, odnosno sve koji su sa zaraženima bili u kontaktu i svi su negativni na virus korona. Preduzeli smo potrebne mjere, odnosno dezinfikovali prostorije, a u KPZ ne može niko ući ukoliko ima povišenu temperaturu, ne izvrši dezinfekciju obuće i ruku i ukoliko ne nosi masku”, rekao je Golijanin.

Pero Dunjić, pomoćnik ministra pravde RS, rekao je da u ostalim kazneno-popravnim zavodima u RS nema oboljelih od virusa korona i da je bezbjednosna situacija dobra.

“U KPZ Foča preduzete su potrebne mjere kako bi bilo spriječeno širenje virusa korona. Od pojave virusa preduzimamo sve s ciljem sprečavanja njegove pojave u kazneno-popravnim zavodima”, rekao je Dunjić.

“Prešli smo do granice zdravstvenog sistema”, kazao je Fadil Novalić, premijer FBiH, nakon sastanka s predsjedavajućim oba doma Parlamenta FBiH, premijerima kantona te čelnicima Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i federalnih uprava policije, inspekcije i civilne zaštite o aktuelnoj situaciji i preduzimanju daljih aktivnosti na prevenciji širenja virusa korona.

“Mjere prirodne nesreće bile su na snazi dva i po mjeseca i nakon toga imali smo 87 aktivnih slučajeva virusa korona. Nakon toga smo imali konstataciju da će ljeto oslabiti virus. Do danas imamo osam puta više zaraženih, umrlih je 201, to govori da ponovo imamo problem. Od najboljih smo postali najugroženiji, bili smo lider u prva dva i po mjeseca. Dogodilo se smrzavanje ekonomije i nismo sebi mogli dozvoliti da se ide po tom principu, ali nismo popustili do te mjere da imamo ovakav rezultat”, kazao je Novalić.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u BiH je od početka epidemije u martu do juče u 12 časova prijavljeno 14.498 slučajeva virusa korona, od čega 5.647 u Republici Srpskoj, 8.609 u Federaciji BiH, dok su u Brčko distriktu zabilježena 242 slučaja. Ukupno je umrlo 425 osoba. FBiH prednjači u crnoj statistici, prijavljeno je 211 smrtnih slučajeva, dok je u RS 119 osoba preminulo, a u distriktu 15.

Radojičić: Pripremamo se za septembar

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić kaže da se grad priprema za septembar.

“Više puta smo govorili da je to sljedeći kritični, prelomni momenat, jer će doći do povećanog broja kontakata. Djeca treba da krenu u školu, gradski prevoz treba da počne da funkcioniše u punom kapacitetu, ljudi se vraćaju sa godišnjih odmora, tako da imamo potencijalno daleko veći broj lica u zatvorenom prostoru, što stvara uslove za proširenje virusa korona”, rekao je Radojičić. Dodao je da je grad već dva mjeseca u sličnom režimu kada je riječ o broju oboljelih od virusa korona, što ne zahtijeva preduzimanje novih, drastičnih, radikalnijih mjera zaštite.

Autorica: Dajana Vujatović

Izvor: Nezavisne.com

Objava Korona za dan u BiH ugasila 16 života pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Oporavak gospodarstva u BiH tek 2022. godine

Uredništvo — Fri, 07 Aug 2020 13:30:33 +0000

”Epidemija virusa korona pogodila je sve ekonomije svijeta, EU i zemlje okruženja, pa BiH nije izuzetak”, navela je Milica Marković, vršitelj dužnosti direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa).

Marković je u intervjuu za Srnu rekla je da je evidentno da će gospodarstvo i ekonomija BiH početi da se oporavlja od posljedica epidemije virusa korona 2022. godine. “Strane investicije u BiH u prvom kvartalu ove godine manje su za 250 milijuna maraka. BiH je mogla učiniti više kada je riječ o stranim ulaganjima”, istaknula je Marković.

Ona je rekla da je na čelo Fipe imenovana prije mjesec i po dana i istakla da izvještaj o radu ove institucije za prošlu i program rada za ovu godinu nije prihvaćen u Vijeću ministara, koji nije bio zadovoljan učinkom Agencije jer se iz izvještaja ne vidi šta je od projekata realizirano, a što nije.

Marković je istaknula da je zatekla takvu situaciju, ali da je po imenovanju na čelnu poziciju u Fipi održala niz sastanaka sa menadžmentom da bi vidjeli šta se može uraditi do kraja godine, međutim sve aktivnosti limitirane su epidemiološkom situacijom u BiH. Svi kontakti sa potencijalnim investitorima svedeni su na elektronsku ili online komunikaciju.

Pomoć EU

Prema njenim riječima, gospodarski oporavak BiH, pod uvjetom da se epidemija korone završi, u velikoj mjeri će zavisiti od pomoći EU i drugih relevantnih međunarodnih institucija.

“Pomoć koju je Vijeće EU već odredio za BiH u okviru ukupnog iznosa za pomoć zemljama zapadnog Balkana iznosi 250 milijuna eura, što će pomoći da se ekonomija BiH koliko-toliko oporavi”, smatra Marković. Što se tiče stranih investicija, one su prema preliminarnom izvještaju Centralne banke BiH za prvi kvartal ove godine smanjene za 3,5 posto u odnosu na isti period 2019. godine, što je oko 250 milijuna maraka”, rekla je Marković.

Ona je dodala da će se tek početkom iduće godine vidjeti kakva je realna situacija i gdje se BiH zaista nalazi u ekonomskom, gospodarskom i investicionom smislu.

Oporavak 2022. godine

Evidentno je, dodala je ona, da će gospodarstvo i ekonomija BiH početi da se oporavlja 2022. godine. “Iako je Vijeće ministara sačinilo plan ekonomskih mjera zbog trenutne epidemiološke situacije, epidemiološka situacija se svaki dan pogoršava i teško je očekivati da se posljedice anuliraju”, rekla je Marković.

Fipa, dodala je ona, raspolaže sa 280 aktualnih projekata, a za strane investitore najatraktivniji su poljoprivredno-prehrambeni sektor zbog činjenice da BiH još nosi epitet zemlje zdravih prirodnih resursa, zdrave vode, zemljišta i agrarnog potencijala.

“Zbog toga je prijemčiva za strane investitore”, rekla je Marković i dodala da je iz tih razloga i turizam sektor na koji ova zemlja može da računa. Marković je navela da strani investitori računaju i na radnu snagu BiH i mladi kadar koji završava informacijsko-tehnološke fakultete, te da se stranci opredjeljuju za angažman takvog kadra.

Potencijali

Marković je istaknula da je drvna industrija primamljiva stranim investitorima i da zdravstveni sektor BiH ima potencijal da ponudi zdravstveno-rehabilitacione, spa i welness centre. Od toga, kaže ona, BiH može ostvariti dobit kroz poreze i doprinose, a domaća radna snaga posao s obzirom na činjenicu da stranci u 90 posto slučajeva angažuju domaću radnu snagu.

Marković je navela da je BiH mogla više učiniti da strani kapital bude uložen u ovu zemlju “bez obzira na sve manjkavosti koje ima” i istaknula da je za strane investitore bitno da li će dozvole dobiti brzo ili na njih mora čekati. “Na tom planu BiH mora više raditi da se procedure pojednostave”, navela je Marković. Marković je rekla da je europski put BiH bitan jer investitori su uglavnom iz zemalja EU i prirodno je da sagledavaju stupanj približavanja BiH pravilima EU.

“Mi smo još daleko od europskih integracija i nismo ispunili zahtjeve iz Upitnika za dobijanje kandidatskog statusa. Imamo mnogo prepreka koje stoje BiH na putu ka EU i svakako to može odbiti investitore da ulažu u ovu zemlju”, konstatovala je Marković. U BiH investitore privlače “zdravi prirodni resursi i radna snaga za koju kažu da je i dalje jeftinija u odnosu na druge destinacije i zemlje, pa s te strane Fipa još može da zadrži njihovu pažnju”, rekla je Marković.

“Anketa koja je rađena sa investitorima pokazala je da je 50 posto anketiranih reklo da će nastaviti investicije u BiH nakon stabilizacije epidemiološke situacije”, rekla je je Marković i dodala da oko 40 posto stranih investitora najavilo da će sačekati kako će se razvijati epidemiološka situacija

Najveći investitori

Marković je istaknula da su, prije svih, Srbija i Rusija zemlje na koje BiH može računati kada je riječ o investicijama. “Austrija i Turska su značajno investirale u BiH. Što se tiče Republike Srpske, Srbija, a potom Rusija su najviše investirale. Postoji cijeli spisak zemalja, među kojima je Kina jedan od značajnih investitora BiH. Ima prostora da se i dalje radi sa tim zemljama. Što se tiče Republike Srpske, mi nemamo nikakvu dilemu da će Srbija i dalje nastaviti da investira u Srpsku”, istaknula je Marković.

Ona je dodala da i velike ekonomije imaju problema i da BiH u ovom trenutku ne može previše očekivati, ali da će Fipa iskoristiti ovo vrijeme da pripremi podatke o projektima kako bi ih mogli kandidirati. Marković je istaknula da su zbog epidemije otkazani brojni skupovi i sajmovi, što je dodatno otežalo i rad Fipe. Ona tvrdi da kao novoimenovani direktor ima podršku predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije i kompletnog Vijeća ministara, ali da Fipa mora ostvariti dobru konekciju i sa entitetskim vladama i njihovim institucijama.

“Osim ovih 280 projekata na kojima radi Fipa, postoje drugi projekti u koje smo uključeni. Riječ je o prioritetnim projektima Republike Srpske kojih je 66 i projekti FBiH kojih je oko 110, gdje agencija takođe radi jedan dio posla pomažući da se realiziraju”, istaknula je Marković. Ona je najavila da je moguće da se u rujnu organizira online sastanak sa predstavnicima veleposlanstava u BiH jer ima puno projekata koje su njihove zemlje realizirale u BiH. “Bilo bi dobro da se te aktivnosti nastave“, rekla je Marković.

Ona je dodala da je nedavno imala sastanak sa predsjednikom Gospodarske komore FBiH, a u narednom periodu ima u planu da se sastane sa predsjednicima Gospodarske komore Srpske i Brčko distrikta, kao i da održi sastanke sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj i FBiH, ne isključujući mogućnost i sa entitetskim premijerima. U planu je i sastanak sa ministrom za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske Zlatanom Klokićem.

“Njegove sugestije, podrška i komunikacija sa sličnim poslovnim saradnicima bit će značajna i za nas. To ministarstvo je nadležno i za predstavništva Republike Srpske koja takođe imaju misiju na ekonomskom planu za dotok stranih investicija u Srpsku”, istaknula je Marković i dodala da će isti tretman imati i FBiH i njena nadležna ministarstva i institucije. Ona je rekla da će period do kraja godine iskoristiti za što bolje kontakte i prikupljanje projekata kako bi se početkom sljedeće godine, ukoliko epidemiološka situacija dozvoli, oni mogli realizirati.

Izvor: bljesak.info

Objava Oporavak gospodarstva u BiH tek 2022. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Apel na poštivanje mjera i ponašanje: Preminuo pacijent od 35 godina, bez drugih oboljenja

Uredništvo — Fri, 07 Aug 2020 13:00:49 +0000

Dr. Kovačević naglašava da je dokazano da nošenje maske u zatvorenom i otvorenom prostoru smanjuje šansu da se neko zaraz.

Peđa Kovačević, načelnik Klinike intenzivne medicine za nekirurške grane UKC RS na press konferenciji poručio je građanima kako je bolest koju izaziva korona neizliječiva, da je broj oboljelih sve veći i veći – te da bi građani trebali promisliti o svom ponašanju i o tome koliko poštuju mjere.

“Bolest koju izaziva korona je neizliječiva. Nemamo lijek. Molim građanstvo da to ima na umu. Nakon vapaja ljudi koji predstavljaju osjetljivu populaciju – ako bi se razboljeli, imali bi velike šanse da umru. Rano jutros nam je preminuo pacijent od 35 godina. Bolest ne bira stariju populaciju, nego se granica spušta prema dolje. Radi se o osobi koja nije imala udruženi komorbiditet. Molim sve da razmisle o svom ponašanju jer mogu da budu odgovorni u izazivanju oboljenja i širenju infekcije”, poručio je Kovačević.

Kovačević, koji se predstavio i kao glas radnika koji liječe najteže bolesnike, kazao je da je broj oboljelih iz dana u dan sve veći.

“Svakim danom imamo sve veći broj inficiranih ljudi. Napominjem, sve veći broj oboljelih koji su mlađe životne dobi i imaju dodatne simptome. Zapanjujuća je činjenica da pored toga što virus uništi pluća, uništava i bubrege. Susreli smo se sa neprijateljem o kojem malo znamo”, kazao je.

Dr. Kovačević je ponovio da je dokazano da nošenje maske u zatvorenom prostoru, na otvorenom gdje se ne može držati distanca smanjuje šansa da se neko zarazi.

“Distanca je jako bitna, kao i održavanje higijene. Sve tri karike zdravstvenog sistema koje učestvuju u liječenju bolesnika imaju svoje granice. Limite. Liječenje najtežeg bolesnika nas košta između 3.000 i 7.000 KM. Da pomislimo o finansijskom resursu”, kazao je.

Kovačević je rekao kako zdravstveni radnici nisu imali niti dana godišnjeg odmora i da rade svaki dan.

“Nemaju limite. Daju se nesebično. Kadar koji trebamo najviše da pazimo. Proces liječenja je naša zadaća. Proces smanjivanja infekcije je zajednička karika”, zaključio je.

Izvor: Oslobodjenje.ba

Objava Apel na poštivanje mjera i ponašanje: Preminuo pacijent od 35 godina, bez drugih oboljenja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

COVID-19: Svakog dana u BiH 266 ljudi dobije otkaz

Uredništvo — Fri, 07 Aug 2020 09:17:45 +0000

U periodu od 19. ožujka do 20. srpnja u Republici Srpskoj bez posla je ostalo ukupno 9.028 osoba, dok je u istom istom periodu u FBiH bez posla ostalo preko 23 000 radnika, podaci su entitetskih zavoda za zapošljavanje.

To znači da je u proteklih četiri mjeseca svakodnevno bez posla ostajalo 266 radnika u našoj zemlji!

Nažalost, i ova porazna brojka je samo ono što nam pokazuje službena statistika, jer ovdje nisu evidetirani radnici koji su ostali bez posla, a nisu bili prijavljeni i koji neće biti obuhvaćeni nikakvim programom državne pomoći.

Nadalje podaci Agencije za statistiku BiH kažu da je najveće smanjenje radne snage zabilježeno je u oblastima umjetnosti, zabave i rekreacije, te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane.

I pored poraznih brojki nadležne institucije ne izlaze sa učinkovitim modelima pomoći privredi, te se postavlja logično pitanje otvara li se za poslodavce, a samim tim i hiljade radnika novi krug pakla- gašenje biznisa, smanjenje plaća i/ili otkazi.

Analitičari su uvjereni da je to naša neminovnost jer nas tek čeka pravo suočavanje s posljedicama lockdowna do kojeg je dovela pandemija koronavirusa.

Novoformirano Udruženje poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva „Horeca RS“ je već izašlo sa tvrdnjama da je bez konkretnih mjera pomoći od strane institucija upitan opstanak 15 000 radnih mjesta u ovim branšama.
U autoprevozničkim preduzećima zbrajaju gubitke još od ožujka kada su zaustavljena gradska, međugradska i međunarodna putovanja. Situacija se nije popravila ni nakon popuštanja mjera, promet je i dalje smanjen za 90 posto, i nema naznaka kad bi moglo doći do uspostave svih postojećih linija, i u onom intezitetu kojim se saobraćalo prije pandemije, a zatvorene evropske granice sa sobom su odnijele svaku nadu da će ove godine uopšte moći finasijski da se oporave.
Zbog zaustavljanja evopske privrede, u velikim problemima je i drvna, strojarska, metalna, tekstilna i prerađivačka industrija gdje privrednici rade sa 30 do 50 posto kapaciteta.

Stoga ekonomisti i preduzetnici nimalo optimistično gledaju na ono što nam nosi budućnost.

Ekonomista Alen Tarabić kaže da je sama odluka Vlade RS da ne pomaže poduzećima koja nisu imali drastičan pad prihoda bila pogrešna jer ovdje nije riječ o kratkoročnoj ekonomskoj krizi i kratkoročnom samnjenju prihoda. Korona kriza, naglašava, uzdrmala je i puno jače ekonomije, i dok su njihove vlade već odavno izašle sa planove za oporavak realnog sektora, mi smo ostali zarobljenici jedne mjere koja na kraju nije ni dotakla većinu sektora, što može dovesti samo do jednoga – potpunog kolapsa privrede.

I dok se, navodi, omogućio tromjesečni rok za reprogramiranje nekih obaveza, istovremeno institucije u jednoj ovako teškoj situaciji, nisu našle za shodno da se odreknu bar dijela prihoda, iako bi na taj način puno više pomogli privredi i dali veći elan ljudima da se bore za svoje biznise i ostanak u zemlji.

U ovakvom ambijentu dok ekonomska kriza trese cijeli svijet, bez mjera od strane države, firmama predstoji teška borba za opstanak, mnogima i zatvaranje, rezanje plata, ali i otkazi, uvjeren je Tarabić.

Brojne firme, ističe, za isplatu plata kakve su bile prije krize jednostavno nemaju novaca. Zato vjeruje da će dobar dio njih, ako već nije, ići prema smanjenju plata, ali i u pravcu davanja otkaza.

SIROMAŠTVO

A koliko je situacija ozbiljna pokazuje i dokumentu Svjetske banke “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19” gdje se u djelu posvećenom BiH kaže da će zbog krize izazvane korona virusom potrošnja u BiH pasti za 3,5 do 6,7 procenata, da će od 35.000 do 85.000 osoba postati siromašno, a kao dodatani problem se navodi činjenica da većina tih ljudi, njih 60 posto, neće biti obuhvaćena nikakvim programom državne pomoći jer je riječ o naprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja, a koji ne ispunjavaju uslove da dobiju naknadu s biroa ili bilo kakvu drugu pomoć.

“U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno. Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko 9 procenata. Međutim, ta će se stopa vjerovatno povećati na 11 procenata u scenariju 1 i na 15 procenata u scenariju 2”, stoji u analizi.

Autorica: Tatjana Čalić

Izvor: BUKA Magazin

Objava COVID-19: Svakog dana u BiH 266 ljudi dobije otkaz pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.