15 novih ruskih milijardera

Na ovogodišnjoj ljestvici pojavilo se 15 novih ruskih milijardera, čime je ukupan broj dosegnuo rekordnih 146. Njihovo bogatstvo dolazi iz različitih industrija, uključujući rudarstvo, financije, IT, farmaciju, naftu i plin, poljoprivredu, prehrambenu industriju, nekretnine, trgovinu, transport i energetiku.

Najbogatiji među ovogodišnjim ruskim pridošlicama je Vikram Punia, osnivač farmaceutske kompanije Pharmasyntez, s imovinom od 2,1 milijarde dolara. Na listi su i Lyudmila Kogan s 1,3 milijarde dolara, udovica bankara Vladimira Kogana i vlasnica većinskog udjela u Uralsib banci, te blizanci Alexander i Viktor Linnik, osnivači mesne kompanije Miratorg, s po 1,3 milijarde dolara. Među novim ruskim milijarderima je i Boris Nuraliyev, osnivač softverske tvrtke 1C, čije bogatstvo također iznosi 1,3 milijarde dolara.

Milijarderi SAD-a na prvom mjestu
Rusija se našla na petom mjestu u svijetu po broju novih milijardera. Sjedinjene Američke Države zauzele su prvo mjesto sa 103 nova milijardera, među kojima su Marilyn Simons (31 milijarda dolara), udovica hedge fond pionira Jima Simonsa, i Lyndal Stephens Greth (25,8 milijardi dolara), nasljednica naftnog bogatstva Autryja Carla Stephensa.

Na drugom mjestu je Njemačka, koja je dobila 37 novih milijardera, uključujući devetnaestogodišnjeg Johanna von Baumbacha (5,4 milijarde dolara), najmlađeg milijardera na ljestvici. Slijede Kina i Hong Kong s 32 nova bogataša, dok se Indija nalazi na četvrtom mjestu sa 17 novih imena.

Prema Forbesu, gotovo 70% novih milijardera steklo je bogatstvo vlastitim trudom. Tehnologija i umjetna inteligencija bile su ključne industrije za stvaranje novih bogataša, donijevši čak 46 novih imena. Među njima su kineski investitor Hao Tang (4,3 milijarde dolara) te američki osnivači startupa Ben Lam (3,7 milijardi dolara) i Dario Amodei (1,2 milijarde dolara).

Financijski sektor donio je 41 novog milijardera, dok je zdravstvo treće s 40 novih bogataša. Ovo je već 39. izdanje Forbesove liste. Ove godine na njoj se nalazi 3.028 milijardera, što je najveći broj otkad Forbes vodi ovu evidenciju.

Kako prenosi Biznis, popis jasno pokazuje da se bogatstvo globalno nastavlja širiti unatoč gospodarskim izazovima i geopolitičkim previranjima. Sve više ljudi stvara vlastito bogatstvo kroz inovacije i ulaganja u perspektivne industrije.

Objava Bez obzira na sankcije, broj milijardera u Rusiji raste pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ukrajina je pod raketnim napadom, imamo informacije o mnogim pogođenim gradovima u našoj zemlji”, objavio je zamjenik predstojnika ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko na komunikacijskoj platformi Telegram. – prenosi Jutarnji.hr

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio je da Rusija njegovu zemlju želi “izbrisati s lica zemlje”.

“Pokušavaju nas uništiti i izbrisati s lica zemlje… uništiti naše ljude koji spavaju kod kuće u gradu Zaporižju. Ubiti ljude koji idu na posao u Dnjipru i Kijevu”, rekao je Zelenski na Telegramu. “Sirene za zračnu uzbunu čuju se diljem Ukrajine. Projektili pogađaju. Nažalost, ima mrtvih i ranjenih.”

Među gradovima koje su Rusi u ponedjeljak raketirali našao se Dnjipro, grad u Dnjepropetrovskoj oblasti na istoku zemlje.

Ukrajinski mediji pišu da su u napadu na tu oblast ubijene najmanje četiri, a ozlijeđeno najmanje 19 osoba.

Guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko rekao je da su rakete pogodile nekoliko mjesta u Dnjepropetrovskoj oblasti.

Jedna od raketa koja je pogodilo Dnipro pala je pored autobusa u kojem su tada bili civili. Gradonačelnik Dnjipra Boris Filatov rekao je da su svi preživjeli.

Na društvenim se mrežama pojavio video tog raketnog napada.

In Dnipro, the regional center, one of the missiles fell near a bus with civilians inside; all of them survived, said Dnipro Mayor Borys Filatov.

? Video shows an explosion in Dnipro. Dnepr Operativny / Telegram pic.twitter.com/qFW5R0tk2Z

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) October 10, 2022

Objava RUSKA ODMAZDA: Snimka koja ledi krv u žilama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rusko granatiranje kemijske tvornice Azot u ukrajinskom gradu Sjeverodonjecku izazvalo je veliki požar u subotu nakon istjecanja tona nafte, a u susjednoj pokrajini Donjeck, izvijestili su ruski mediji, primijećen je ogroman oblak dima koji se diže u zrak nakon eksplozije u gradu Avdiivku u kojem se nalazi još jedna kemijska tvornica. – piše Jutarnji.hr

Tjedni borbe za Sjeverodonjeck, mali grad u pokrajini Lugansk koji je postao fokus ruskog napredovanja u istočnoj Ukrajini, uništili su dijelove grada i jedni su od najkrvavijih napada od početka rata 24. veljače.

Guverner Luganska Serhij Gajdaj nije rekao je li požar u tvornici, u kojoj su se sklonile stotine civila, ugašen.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti navode

Gajdaj je rekao da u Sjeverodonjecku bez prestanka bjesne borbe. Ranije je također rekao da ruske snage kontroliraju veći dio grada, ali da Ukrajina kontrolira kemijsku tvornicu Azot.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga rekao je da su ukrajinski branitelji u subotu odbili ruski napad u jednom dijelu Sjeverodonjecka, dok se borbe nastavljaju u drugom.

Ukrajinske snage također su potisnule ruski napad na tri mala grada sjeverozapadno od Slavjanska u pokrajini Donjeck, dok se borbe nastavljaju u četvrtom naselju u tom području, kao i istočno od grada, objavilo je na Facebooku.

Ruska novinska agencija RIA objavila je video za koji kaže da je snimljen iz Donjecka na kojem se vidi veliki oblak dima koji se diže iz grada Avdiivke, koji trenutno drže ukrajinske snage i koji se nalazi sjeverno od grada Donjecka, koji je pod kontrolom ruskih separatista.

Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće RIA-e niti autentičnost videa

Početkom svibnja najmanje 10 ljudi je ubijeno, a 15 ranjeno u ruskom granatiranju tvornice koksa u Avdiivki, rekao je regionalni guverner.

Tvornica koksa pripada ukrajinskoj čeličani Metinvest BV koja je u ožujku priopćila da su granate pogodile teritorij tvornice, oštetivši neke od njezinih objekata. Tvornica je već obustavila rad nakon ruske invazije.

Objava Rusi napali tvornice kemikalija u dijelovima Luganska pod kontrolom Ukrajinaca, Donjeck u oblaku dima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Velik dio ruskih medija čvrsto je pod kontrolom Kremlja, a državna televizija radi de facto kao glasnogovornik vlade. Kritičko izvještavanje o ratu je kriminalizirano. – piše Slobodna Dalmacija.

Zamršeni i ponekad kontradiktorni narativi ruske televizije o ratu nemaju samo namjeru uvjeriti gledatelje da je njihova verzija događaja istinita, kažu stručnjaci za hibridno ratovanje dezinformacijama. Jednako često cilj je zbuniti gledatelje i posijati nepovjerenje, kako publika više ne bi bila  sigurna u što može vjerovati. U redakciji New York Timesa pregledali su više od 50 sati televizijskih snimaka kako bi analizirali ruski propagandni stroj odnosno kako se rat medijski predstavlja Rusima…

POTAPANJE RUSKE KRSTARICE ‘MOSKVA’ (14. TRAVNJA)

Rusija se suočila sa značajnim gubitkom kada je njezina vodeća raketna krstarica “Moskva” potonula nakon što je bila oštećena sredinom travnja. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je brod pogođen s dvije protubrodske rakete Neptun. Prema američkim izvorima, SAD je proslijedio obavještajne podatke koji su pomogli Ukrajini da locira i pogodi brod. Nezavisni ruski mediji sa sjedištem izvan zemlje izvijestili su da je oko 40 članova posade poginulo, a još 100 ozlijeđeno.

U medijima pod kontrolom ruske države, međutim, vijesti su umanjile značaj ukrajinskog napada, uz narativ koji se s vremenom promijenio

Isprva je rusko Ministarstvo obrane tvrdilo da je brod oštećen nakon što je požar na njemu detonirao streljivo. Brod je navodno nakon toga bio tegljen natrag na obalu, a posada je sigurno evakuirana, stajali je u tom izvješću. Ruski mediji su kasnije izvijestili da je brod potonuo dok su ga teglili tijekom oluje. Prikazana je i postrojba neozlijeđenih ruskih vojnika, za koje je rečeno da su članovi posade “Moskve”, živi i zdravi.

Za Kremlj, ovaj gubitak doprinosi rastućim izazovima u prenošenju pozitivnog dojma rata kod kuće. Dok su ruski mediji u više navrata ignorirali ili umanjivali ukrajinske civilne žrtave, vlastite vojne žrtve – ali i njihove ožalošćene obitelji – Kremlju je bilo puno teže ignorirati. Rusija je prvi put u ožujku priznala ukupni broj svojih mrtvih, dajući do znanja ruskim gledateljima da će rat uključivati ​​i domaće gubitke. Ali, čak su i ta izvješća podcijenila ruske žrtve, prema tvrdnjama američkih stručnjaka. Iako je teško dobiti točne brojke o žrtvama tijekom rata, zapadne obavještajne agencije procjenjuju da bi ruski vojni gubici mogli iznositi čak 10.000 ubijenih i 30.000 ranjenih

LEŠEVI NA ULICAMA BUČE (2. TRAVNJA)

Dok su se ruske snage povlačile iz regije oko Kijeva, kružile su užasne snimke koje prikazuju tijela mrtvih civila kako leže na ulicama. U Buči, predgrađu Kijeva, neki civili su pronađeni vezanih ruku i s ranama od vatrenog oružja na glavi. Te slike su potaknule nove pozive za podizanje optužnica za ratne zločine protiv Rusije.

Na ruskoj televiziji, strava s ulica Buče prikazana je kao obmana, a televizijski voditelji su “analizirali” fotografije i video snimke u potrazi za znakovima navodnog lažiranja. Na jednom snimku, ruski novinari su primijetili da je odjeća na nekim mrtvim civilima previše čista za onu koja bi prethodno bila danima na ulicama, što implicira da nisu mogli biti ubijeni tijekom ruske okupacije.

U priopćenju Ministarstva obrane, emitiranom u emisiji vijesti “Vremja”, navodi se da na tijelima nema znakova raspadanja i da se krv na ranama nije zgrušala. “Sve je to nepobitni dokaz da su fotografije i video snimci iz Buče još jedna inscenacija režima u Kijevu za potrebe zapadnih medija”, stoji u priopćenju ministarstva.

Nezamućene fotografije koje su objavili zapadni mediji, međutim, pokazuju da tijela imaju očite znakove raspadanja

Drugo izvješće pokazalo je da se na jednoj snimci iz Buče vide tijela koja se miču, što je navedeno kao dokaz da leševi “glume”. Jedan isječak pokazao je tijelo u retrovizoru za koje se činilo da se pomaknulo, nakon što je vozilo prošlo. No, nekoliko fotografija koje su na licu mjesta snimili zapadni fotografi pokazuju da su ista tijela već u procesu raspadanja.

Po svemu sudeći, dojam pomicanja uzrokovan je izobličenjem slike u zrcalu, što je efekt koji se istodobno mogao primijetiti i na zgradama u blizini tijela.

Tvrdnja da su leševi na ulicama bili dio obične inscenacije kasnije je došla u kontradikciju s potpuno drukčijim narativom koji je nametnula ruska televizija – da civili ipak jesu ubijeni, ali da su ih zapravo ubili ukrajinski vojnici. Kako bi to potvrdio, ruski državni Kanal 1 izmontirao je kompliciranu alternativnu vremensku crtu, odabravši snimke koje navodno potkrepljuju tvrdnju da nitko nije ubijen do nekoliko dana nakon što su ruske trupe već napustile to područje. I to je navodno išlo ovim redom:

30. ožujka: Ruske trupe napuštaju Buču

31. ožujka: Gradonačelnik Buče se vraća i daje adresu na kojoj će raditi, ali ne spominje mrtva tijela.

1. travnja: Ukrajinski vojnici stižu, ali opet nema tijela

Od 31. ožujka do 2. travnja: Ukrajinske neonacističke brigade navodno ubijaju svakoga tko ne nosi proukrajinsku plavu vrpcu na ruci.

2. travnja: Na ulicama Buče pojavljuju se mrtva tijela.

Analitičari metoda dezinformiranja kažu da ovakvi “raspršeni” narativi mogu lako zavesti gledatelje, sijući sumnju čak i ako publika ne bude izravno uvjerena u neka posebnu tvrdnju.

BOMBARDIRANO RODILIŠTE U MARIUPOLJU (9. OŽUJKA)

Rusija je izazvala veliku međunarodnu osudu nakon bombardiranja rodilišta u južnom lučkom gradu Mariupolju. Slike ozlijeđenih trudnica, nošenih po devastiranim bolničkim prostorima jasno su zapadnoj publici dale do znanja civilnu cijenu rata.

U Rusiji je, međutim, taj prikaz užasnih posljedica napada odbačen kao prijevara. U nizu priloga tijekom nekoliko dana, ruska televizija je secirala snimke i izrazila brojne sumnje u zapadne reportaže, često koristeći iste slike kako bi iznijela vrlo različite prikaze onoga što se dogodilo.

Slike dviju žena bile su široko rasprostranjene u zapadnim medijima. Jedna, “youtuberica” po imenu Marijana Višemirskaja, preživjela je napad i kasnije rodila djevojčicu. Još jedna žena, koja nije identificirana, fotografirana je na nosilima, a kasnije je Associated Press izvijestio da je umrla. U jednom prikazu, ruski novinari su tvrdili da se radi o istoj ženi.

Višemirskaja je kasnije uvjerljivo opovrgnula da je ona ta koja je snimljena i na nosilima.

U drugom isječku iz programa, emitiranom na ruskoj televiziji, žrtve koje su odvozili iz bolnice opisane su kao vojnici ukrajinskog bataljuna Azov. Ali, slike koje su snimili zapadni novinari pokazuju da su žrtve bile žene, a neke su nosile odjeću kaki boje, koja je mogla podsjetiti na vojničke uniforme.

Ruski narativ uz sljedeće snimke:

Civili su korišteni kao živi štit

Bomba spomente veličine i snage potpuno bi uništila zgradu.

Na snimkama iz unutrašnjosti bolnice nema mrtvih tijela.

Ista žena se može vidjeti na više mjesta.

Ukrajinski vojnici su viđeni u uniformama dok ih odvode.

Šteta je nastala od dvije aktivirane eksplozije, a ne od ruskog zračnog napada.

Marijana Višemirskaja kasnije je dala intervju Denisu Seleznjevu, ukrajinskom blogeru koji podržava separatistički pokret u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. No, dijelovi koji su emitirani na ruskoj televiziji nisu bili fokusirani na njezino ranjavanje, već na bojnu Azov, uz tvrdnje da je ta vojna skupina zauzela bolnicu prije napada.

Nije bilo dokaza po kojima koje bi zapadni novinari s mjestu događaja mogli izvijestili da je Azov zgradu koristio kao bazu, a travanjsko izvješće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju klasificiralo je ruski napad na bolnicu kao ratni zločin.

Kremlj i ruski mediji često se fokusiraju na ukrajinski neonacistički pokret kao opravdanje za invaziju. Iako su bojnu Azov doista 2014. osnovale  ukrajinske ultranacionalističke i neonacističke skupine, stručnjaci kažu da je Azov neutralizirao veći dio svojih ekstremista pod pritiskom vlasti. Neonacistički pokret nije značajna snaga u Ukrajini, tvrde analitičari koji prate krajnju desnicu, a kao dokaz navode ukrajinski izbor predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je Židov.

NAPAD NA NUKLEARNU ELEKTRANU ZAPORIŽJE (4. OŽUJKA)

Ruske snage napredovale su prema najvećoj europskoj nuklearki početkom ožujka. Okršaj s ukrajinskim snagama završio je požarom na tom kompleksu, za koji je Zelensi upozorio da bi mogao rezultirati “krajem Europe”. Požar je kasnije ugašen, ali su ukrajinski dužnosnici optužili Rusiju za “nuklearni terorizam”.

No, ruskoj publici je ispričana druga priča – da su ukrajinski vojnici napali objekt, zapalivši zgradu prije nego što su pobjegli. Ruske snage su opisane kao branitelji objekta od “ukrajinskih diverzanata”, navodi se u priopćenju ruske vlade za državne medije.

Na snimci objavljenoj tjednima kasnije, prikazano je kako elektrana normalno funkcionira, a snimke dronom prikazuju radnike kako dolaze do netaknutog objekta i uredno prolaze kroz sigurnosne kontrolne točke. “Dok je specijalna vojna operacija u tijeku, nuklearna elektrana nije prestala raditi ni na sekundu”, rekao je Aleksej Ivanov, reporter “Vremja”, središnjeg informativne emisije Kanala 1.

Ivanov je također rekao da se ruski čuvari “ne miješaju u rad tvornice”. Jedan vojnik intervjuiran u pogonu rekao je da “zaposlenici ove tvornice pokazuju određenu dozu poštovanja” i da radnici “održavaju red i disciplinu na poslu”. Sugeriranje da Ukrajina funkcionira bolje pod ruskom kontrolom i dalje je često na državnoj televiziji, potkrepljujući sumnjiv Putinov argument da su ruske trupe zapravo poslane da zaštite ukrajinske građane. U izvješću ruskih državnih medija opisuje se da nuklearna elektrana Zaporižje, koju su zauzeli ruski vojnici, normalno funkcionira.

Objava Cijeli svijet u Ukrajini gleda krv, smrt, osakaćene žrtve i brutalne snimke gubitaka Putinove vojske, na ruskim televizijama neviđene obmane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vladimir Putin još nije odgovorio na zahtjev pape Franje da se sastanu u Moskvi kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.

Papa je za talijanski list Corriere Della Sera rekao da će sastanak biti u pokušaju da se zaustavi sukob koji je izbio krajem veljače.

Pritom je uputio kritičke riječi za patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve, koji glasno podržava rat.

‘Razgovarao sam s Kirilom 40 minuta putem Zooma. Prvih dvadeset s karticom u ruci čitao mi je sva opravdanja za rat. Slušao sam i rekao mu: Ne razumijem ništa o ovome. Brate, mi nismo državni klerici, ne možemo koristiti jezik politike, već Isusov jezik.

Papa Franjo je u nedjelju opisao rat u Ukrajini kao ‘makabričnu regresiju čovječanstva’ i rekao da je Mariupolj ‘barbarski bombardiran i uništen’. – javlja Jutarnji.hr

8:17 – Gotovo 12.000 ljudi odvezeno je u ponedjeljak iz Ukrajine u Rusiju bez sudjelovanja ukrajinskih vlasti, navodi Moskva.

To uključuje 1847 djece, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Evakuacije su se navodno dogodile iz Donjecka i Luganska koje je Rusija priznala kao neovisne prije svoje invazije.

Rusija kaže da su ljudi evakuirani na vlastiti zahtjev, dok Ukrajina tvrdi da je Moskva silom deportirala tisuće ljudi u Rusiju od početka rata.

Moskva kaže da je od 24. veljače gotovo 1,1 milijun ljudi evakuirano iz Ukrajine u Rusiju.

To navodno uključuje gotovo 200.000 djece.

8:06 – Ruska vojska je sada znatno slabija što je rezultat invazije na Ukrajinu, objavilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom najnovijem vojno obavještajnom izvješću.

‘Ruski obrambeni proračun otprilike se udvostručio između 2005. i 2018., s ulaganjem u nekoliko vrhunskih zračnih, kopnenih i morskih kapaciteta. Međutim, modernizacija fizičke opreme nije omogućila Rusiji da dominira Ukrajinom. Neuspjesi, kako u strateškom planiranju tako i u operativnoj provedbi, ostavili su je nesposobnom prevesti brojčanu snagu u odlučujuću prednost.

‘Ruska vojska je sada znatno slabija, i materijalno i konceptualno, kao rezultat njezine invazije na Ukrajinu. Oporavak će biti pogoršan sankcijama. To će imati trajan utjecaj na sposobnost Rusije da rasporedi konvencionalnu vojnu silu.’

Objava Teške optužbe na račun Mađarske; Putin objavljuje rat Ukrajini, poznat i točan datum? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na kraju je u toj ulici pronađeno najmanje 20 mrtvih u civilnoj odjeći, žrtava ratnih zločina ruskih snaga. – javlja Jutarnji.hr

Bili su uglavnom ustrijeljeni i ostavljeni na cesti tjednima da se raspadnu, a snimke koje su prenijeli AFP i drugi mediji potaknule su ogorčenje i nove sankcije protiv Rusije te povećanje pomoći Ukrajini.

Pitanja o tim ubojstvima je daleko više od odgovora, ali nazire se obris slike kako istražitelji otvaraju istrage i očevici svjedoče o strahotama koje su se dogodile u Jablunskoj ulici (Ulici jabuka).

Ronaldo Schemidt/AFP

Ukrajinski tužitelji rekli su u četvrtak da istražuju desetoricu ruskih vojnika zbog mogućih ratnih zločina u Buči, precizirajući da su osumnjičenici optuženi da su civile držali kao taoce i da su ih mučili da izvuku iz njih informacije.

Ovo su priče o ubijenima.

Rafal pucnjave

„Otišli smo zajedno, vratio sam se sam”, rekao je Oleksandr Smagliuk (21), prisjećajući se tog jutra 6. ožujka.

Ruski tenkovi bili su u Buči više od tjedan dana. Ukrajinska protuofenziva pokrenuta nekoliko dana prije nije bila uspješna i agresor je počeo stezati obruč oko ključnog grada na putu prema Kijevu.

Evakuacija stanovnika Buče postajala je sve riskantnijom, pa i nemogućom. Grad je već bio odsječen, bez struje, vode i mobilnog signala.

Mihajlo Romaniuk (58) je 6. ožujka u 10,30 sati zajedno s Smagliukom, dečkom svoje nećakinje, naumio posjetiti mladićeva oca koji je bio u bolnici, teško ranjen u raketnom napadu.

Mihajlo Romaniuk

Handout/AFP

Smagliuk i Romaniuk također su mislili da će ondje biti struje da napune mobitele.

Vozili su bicikle i za nekoliko minuta stigli u Jablunsku ulicu. Tada je počela pucnjava.

„Nikoga nismo vidjeli. Sve do kraja nisam shvatio odakle su hici došli. Samo sam čuo pucnjavu i vidio ga kako pada. Skrenuo sam niz ulicu da pobjegnem”, rekao je Smagliuk.

Mještani su AFP-u rekli da su čuli i vidjeli pucnjavu iz više smjerova za vrijeme okupacije pa je vjerojatnije da je više od jednog snajperista gađalo prolaznike na ulici.

Ulica koja vodi prema Irpinu postala je istureni položaj ruskih postrojbi koje su zauzele grad, a da mještani to nisu odmah ni shvatili.

Tenkovi su razmješteni u vrtovima kuća i na ulici, podignute su barikade i vojnici su se rasporedili po okolnim zgradama.

„Prvo što su učinili je da su zauzeli položaje i počeli pucati na sve što se kreće, svakoga tko bi se približio. Pucali su čak na kipove”, rekao je načelnik policije Buče Vitalij Lobas.

Romaniukovo tijelo ležalo je 28 dana na kolniku, natečenog lica okrenutog ustranu i stisnutog u grimasi, s narančastim rukavicama na rukama.

Mihajlo Romaniuk

Ronaldo Schemidt/AFP

Tijelo je pokupljeno 3. travnja nakon oslobođenja grada.

U njegovoj smrtovnici navodi se da je zadobio „balističku traumu glave, izazvanu penetracijom metka, višestruke moždane lezije i frakturu lubanje” i zaključuje se da je riječ o „ozljedi od automatskog oružja s namjerom ubojstva”.

Taj sterilni opis ne otkriva ništa o tome tko je on bio u životu.

Bio je građevinski radnik u Buči, mjestu koje je raslo privlačeći obitelji iz Kijeva u potrazi za mirnim životom u blizini prirode.

Grob Mihajla Romaniuka

Sergei Supinsky/AFP

Grob Mihajla Romaniuka

Sergei Supinsky/AFP

Oleksandr Smagliuk na sprovodu Mihajla Romaniuka

Yasuyoshi Chiba/AFP

„Volio je pjevati, bio je veseo, i volio je malo popiti”, prisjeća se njegova šogorica Viktoria Vatura (48).

Romaniuk je pokopan 18. travnja bez posljednjeg ispraćaja i bez svećenika. Četvero članova njegove obitelji reklo je samo par riječi iznad njegova grobu u Buči.

„Jednostavan čovjek koji je volio život i nikada nije nikome naudio”, rekla je Vatura za AFP.

Ruke u zrak na ruskoj kontrolnoj točki

Mihajlo Kovalenko, njegova supruga i kći pokušali su 5. ožujka pobjeći iz Buče automobilom.

Kad je taj 62-godišnjak stigao u Jablunsku ulicu „izišao je iz automobila uzdignutih ruku” kako bi prišao ruskoj kontrolnoj točki, rekao je Artem, dečko Kovalenkove kćeri, koji nije želio reći svoje puno ime.

Objava Tko su bili stanovnici Buče koje su posmicali ruski snajperisti: Tijela su im na ulici ležala gotovo mjesec dana… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Gazprom isporučuje ruski plin za tranzit kroz teritorij Ukrajine u redovnom režimu, u skladu sa zahtjevima europskih potrošača – 68,4 milijuna kubnih metara 25. travnja”, kaže se u priopćenju koje prenose Ria Novosti.

Ugovorne obveze Gazproma za tranzit u Ukrajinu za ovu godinu iznose 40 milijardi kubnih metara, odnosno oko 109,6 milijuna kubika dnevno.

Prema Gazpromovim pokazateljma, od kraja veljače tranzit kroz Ukrajinu bio je blizu te razine i malo se smanjio samo nekoliko dana sredinom ožujka.

Objava Dok bjesni rat ruski plin redovno ide preko Ukrajine na Zapad pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nehammer se u ponedjeljak sastao s Putinom pored Moskve i do sada nije javno govorio o sigurnosti austrijske opskrbe plinom.

Austrija dobiva 80 posto prirodnog plina iz Rusije i protivi se tome da joj Europska unija odmah nametne plinski embargo tvrdeći da to sada nije moguće

Putin je rekao da je “opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorom utvrđenu količinu i da plaćanje može ostati u eurima”, rekao je Nehammer u intervjuu u srijedu, prenosi APA.

Podsjetimo, austrijski kancelar Karl Nehammer sastao se u ponedjeljak u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio je Nehammerov ured nakon prvog sastanka Putina s nekim čelnikom EU-a od početka invazije na Ukrajinu. Ruski državni mediji o ovom posjetu vrlo kratko ili uopće nisu izvijestili, a nema niti fotografija sa sastanka. To je znak koliko Putin drži (ne)važnim ovaj sastanak, dok istodobno danas ruski mediji izvješćuju kako će ce Putin sastati sa predsjednikom Bjelorusije u bjeloruskom gradu Blagovješćensku i svojim sveznikom Aleksandrom Lukašenkom.

“To nije bio prijateljski posjet. Razgovor je bio vrlo otvoren, oštar i izravan. Moja najvažnija poruka Putinu je bila da rat mora napokon završiti jer su u ratu obje strane gubitnici“, rekao je austrijski kancelar Nehemmer nakon sastanka dodavši kako se nada da će to pomoći da se rat privede kraju i poboljšaju uvjeti života civila.

Nehammer, prvi je predsjednik države ili vlade neke članice Europske unije koji je nakon početka rata u Ukrajini 24. veljače posjetio ruskog predsjednika u Moskvi, a naglasio je da je odlazak u Rusiju bila “obveza“

“Ova obveza proizlazi iz odgovornosti da se ne propusti prilika postizanja primirja ili barem humanitarnog napretka za civile u Ukrajini“, izjavio je austrijski kancelar. U izjavi za medije nakon posjeta, on je Putinu rekao kako će “sankcije protiv Rusije ostati na snazi sve dok Ukrajinci umiru”.

“Spomenuo sam i teške ratne zločine u Buči i naglasio kako odgovorni moraju snositi posljedice“, istaknuo je.

Austrijski kancelar je proteklog vikenda posjetio i Kijev i Buču, sjeverozapadno od glavnog grada. Otkrića masovnih grobnica i civilnih žrtava u tome mjesu izazvala su val međunarodnih osuda i pozive da se ruskim dužnosnicima sudi za ratne zločine. Iz ureda ruskog predsjednika nije stiglo priopćenje sa sastanka.

Ali, čini se da je posjet ruskom predsjedniku imao drukčiju dimenziju od one koja je prvobitno predstaljena javnosti. Teško da bi ruski predsjednik Putin popustio u uvjetima isporuke i plaćanja plina da je austrijski kancelar rekao upravo onako kako je izvijestio javnost.

Objava Austrijski kancelar predstavio se kao mirotvorac, a zapravo Putinu išao zbog ‘drukanja’ za plin pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Brojčano nadjačane po svim parametrima – u tenkovima, ljudstvu i zračnim snagama – ukrajinske snage, uz pomoć građana dobrovoljaca, na mnogim lokacijama uspješno su zaustavile rusku vojsku.

Izgubili su dio teritorija, osobito na jugu oko Krima, koji je Rusija već okupirala i aneksirala 2014. godine. No prvobitni cilj Moskve da brzo zauzme prijestolnicu Kijev i druge velike gradove, prisiljavajući vladu na ostavku, očito je propao.

Tijek rata, međutim, još uvijek može krenuti loše za Ukrajinu. Snagama Ukrajine opasno je ponestalo vitalnih protutenkovskih i protuzračnih projektila koje su isporučili sa zapada potrebnih da zaustave napredovanje Rusa.

Najiskusnijim ukrajinskim vojnicima na istoku zemlje prijeti opasnost da se nađu u obruču ruske vojske, budu odsječeni od ostatka Ukrajine i na kraju uništeni.

S obzirom na to da je četvrtina populacije Ukrajine pobjegla iz svojih domova, oni koji su ostali mogli bi dočekati da vide kako se njihovi gradovi pretvaraju u distopijsku pustoš zbog nemilosrdnog ruskog bombardiranja.

Unatoč tim činjenicama, ukrajinske snage nadmašile su Ruse u ovom ratu na nekoliko razina.

Ovih dana glasnogovornik Pentagona John Kirby pohvalio je ukrajinske vojnike da svoju zemlju brane ‘vrlo pametno, vrlo spretno i vrlo kreativno’. Dopisnik BBC-a pokušao je objasniti koja je tajna uspjeha Ukrajine, prenosi jutarnji.hr.

1. Velika motivacija

Postoji velika razlika u moralu vojnika jedne i druge strane. Ukrajinci se bore za opstanak svoje zemlje kao suverene nacije. Zgrozio ih je govor predsjednika Vladimira Putina uoči rata u kojemu je rekao da je Ukrajina zapravo samo umjetna ruska tvorevina.

Ukrajinci su se ujedinili na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrima. Građani bez prethodnog vojnog iskustva spremno su prihvatili oružje kako bi obranili svoje gradove unatoč nadmoćnoj ruskoj vojsci.

– Ovako se ljudi bore za vlastitu egzistenciju. Ovako se brani domovina. Njihova hrabrost je istovremeno i šokantna i fascinantna, rekao je brigadir Tom Foulkes, koji je 35 godina proveo kao časnik britanske vojske u Njemačkoj tijekom Hladnog rata.

U praksi to znači da se ukrajinski vojnici slobodni bore na prvoj crti bojišnice, znajući da njihovi gradovi imaju višeslojni model zaštite informacijsko-komunikacijskog sustava.

Za razliku od njih ruski vojnici, koji se bore u Ukrajini, su ročnici koji su tek izašli iz škole, zbunjeni jer su se našli u ratnoj zoni, a mislili su da će sudjelovati u vojnoj vježbi. Većina je imala slabu ili nikakvu pripremu za žestoke borbe.

2. Zapovjedništvo i kontrola

Nisu se ostvarila prvotna očekivanja o razornom ruskom kibernetičkom napadu, kojim bi uništili ukrajinsku informacijsku infrastrukturu. Umjesto toga, Ukrajina je nekako uspjela održati učinkovitu koordinaciju na nekoliko bojišta, čak i tamo gdje je izgubila tlo pod nogama, ocijenio je dopisnik BBC-a,

Ukrajinska vlada ostala je u Kijevu i vrlo je aktivna i vidljiva, a čak se i zamjenica premijera pojavljuje odjevena u vojničku kaki majicu dok se obraća naciji.

Za razliku od njih, čini se da ruska vojska nema nikakvu vrstu ujedinjenog čelništva, s vrlo malo koordinacije između odvojenih bojišta. Ta činjenica vjerojatno je imala negativan učinak na ruski vojni moral.

Pretpostavlja se da su izvješća o pogibiji čak pet ruskih generala djelomično rezultat činjenice da su se oni morali približiti borbenim redovima kako bi izvukli svoje trupe s položaja gdje su zapeli.

Ruska vojna doktrina ne dopušta gotovo nikakvu inicijativu činovima vodnika i narednika, pri čemu niži činovi uvijek moraju čekati naredbe odozgo.

Profesor Michael Clarke, vojni stručnjak King’s Collegea u Londonu, kaže da je među ruskim vodnicima i narednicima prisutna korupcija i neučinkovitost te da su vrlo nepopularni među onima kojima zapovijedaju.

3. Odlična taktika

Ukrajinske snage su brojčano nadjačane, a ipak su puno bolje iskoristile teren i svoje oružje od ruske vojske. Dok su Rusi imali tendenciju koncentrirati svoje snage u sporim kolonama teških oklopnjaka, pri čemu su vozila često nagurana jedna do drugih, Ukrajinci su uspješno vodili usklađene napade: prišuljali bi se, ispalili protutenkovsku raketu, a zatim nestali prije nego što Rusi mogu uzvratiti vatru.

Prije invazije, instruktori NATO-a iz SAD-a Velike Britanije i Kanade proveli su dugotrajna razdoblja u Ukrajini, uvježbavajući njihove vojnike za obrambeno ratovanje i podučavajući ih kako da najbolje iskoriste najsuvremenije raketne sustave kao što su Javelin ili protutenkovsko oružje nove generacije NLAW i najnoviju verziju protuzračnog sustava Stinger.

– Ukrajinci su bili puno pametniji od Rusa jer su se borili na način koji podsjeća na kombinirane oružane operacije, a Rusi to ne čine, rekao je profesor Clarke.

Zapravo je htio reći kako su iskoristili sve vojne alate koji su im na raspolaganju, kao što su dronovi, topništvo, pješaštvo, tenkovi i elektroničko ratovanje.

Kada se to sve iskombinira, zbroj svih različitih aspekata ratovanja može stvoriti eksponencijalni učinak veći nego da se sve zbroji pojedinačno.

Drugi vojni strateg, Justin Crump, koji vodi obavještajnu konzultantsku tvrtku Sibylline, kaže da su Ukrajinci posebno vješti u pronalaženju ranjivih točaka u ruskim formacijama te znaju ih gađati tamo gdje su najranjiviji.

– Ukrajina je iskoristila vrlo učinkovitu taktiku, istaknuo je on, te objasnio da se to odnosi na gađanje konvoja za opskrbu te korištenje oružanih sustava koje je isporučio NATO.

Iako je teško dobiti precizne brojke o broju žrtava, čak i konzervativnije procjene Pentagona govore o pogibiji više od 7000 ruskih vojnika. To je gotovo polovica vojnika koje je Sovjetski savez izgubio u 10 godina ratovanja u Afganistanu, a rat u Ukrajini traje tek mjesec dana.

Brigadir Tom Foulkes također ima objašnjenje zašto toliko ruskih generala gine na prvoj crti bojišnice.

– Ovo mi zvuči kao namjerna i vrlo uspješna snajperska kampanja koja bi mogla dovesti do degradacije ruske zapovjedne strukture.

4. Informacijski rat

Ukrajina dobiva pobjedu i u ratu informacijama u većem dijelu svijeta, osim u Rusiji gdje Kremlj još uvijek kontrolira većinu medija.

– Ukrajina je mobilizirala informacijsku sferu i ostvarila ogromnu prednost na domaćem i međunarodnom terenu. Ovo je došlo od samog vrha, uz pomoć zavidnog medijskog umijeća predsjednika Volodimira Zelenskog, tvrdi strateg Justin Crump.

Isti stav ponovila je dr. Ruth Deyermond, predavačica o postsovjetskoj sigurnosti na Kraljevskog koledža u Londonu.

– Jasno je da je ukrajinska vlada bila vrlo uspješna u kontroliranju priče o ratu. Ono što je rat donio za međunarodni ugled Ukrajine je apsolutno izvanredno, rekla je.

Ali sada, nakon mjesec dana očajničke borbe na život i smrt na istočnim granicama Europe, to možda još uvijek nije dovoljno da se spasi Ukrajina.

Brojčana nadmoć ruske vojske, uz sve svoje nedostatke, ne ide na ruku Ukrajini. Ako bi se dogodilo da presuši opskrba naoružanjem sa Zapada, pitanje je koliko će još izdržati ukrajinska vojska.

Objava ANALIZA BBC-a: Ukrajinci ratuju pametnije od Rusa pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ruski veleposlanik u BiH Igor Kalabuhov izjavio je kako ta zemlja ima pravo odlučiti hoće li biti članicom NATO-a ali je upozorio kako i Moskva zadržava pravo reagirati na takvu mogućnost sukladno svojim interesima.

– Ako ona (BiH) odluči da biti članica bilo čega to je unutarnja stvar. Ali druga stvar je naša reakcija. Na primjeru Ukrajine mi smo pokazali što očekujemo. Ako bude prijetnja, mi ćemo reagirati – rekao je Kalabuhov za TV Federacije BiH (FTV) izričući tako jedva skrivenu prijetnju.

Ustvrdio je ipak kako je zapravo Zapad taj koji predstavlja prijetnju sigurnosti BiH kroz tvrdnje da Rusija “navodno priprema neki plan”.

– Nemamo mi nikakvih planova. Mi ćemo reagirati analizirajući stratešku i geopolitičku situaciju – kazao je ruski veleposlanik dodajući kako je članstvo u BiH u NATO-u sada ionako u sferi fantazije jer oko toga ne postoji konsenzus u samoj zemlji i to se neće tek tako promijeniti.

Time je aludirao na odlučno odbijanje dužnosnika iz reda bosanskih Srba predvođenih Miloradom Dodikom da dopuste bilo kakav dalji korak koji bi vodio ka punopravnom članstvu BiH u NATO-u.

Objava Ruski veleposlanik u BiH prijeti: ‘Možete u NATO, ali mi ćemo reagirati. Pogledajte Ukrajinu’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.