Objava KAD ĆEMO U HRVATSKU BEZ TESTA Grmoja pitao u Saboru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o elektroničkim medijima, dakle ide u drugo čitanje.

Između ostalog, u članku 93. prijedloga zakona propisano je da je pružatelj elektroničke publikacije odgovoran za cjelokupni sadržaj objavljen na elektroničkoj publikaciji uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici.

Drugim riječima, nakladnici bi bili odgovorni za sadržaj komentara koje pišu posjetitelji, a u slučaju da se taj sadržaj ne moderira adekvatno, mogli bi biti kažnjeni opomenom ili novčanom kaznom od 100.000 do milijun kuna.

Vladajuća većina gurnula je zakon u drugo čitanje pa je moguće da se glasanje o konačnoj verziji dogodi za nekoliko tjedana

Informatički stručnjak Lucijan Carić za dnevno.hr kaže, skandalozno je da taj Zakon prođe u drugo čitanje.

“Nemoguće je da netko odgovara za nešto što sam nije napravio, to ne funkcionira i koliko znam, u SAD-u je izričito isključena odgovornost pružatelja usluga za ono što korisnici tamo ostavljaju. Ekvivalent bi bio da vam netko ukrade auto i napravi saobraćajnu nesreću, a vi budete krivi. To krši temeljne pravne principe, takav Zakon, ako se donese i ako bi prošao test Ustavnog suda, bila katastrofa za Hrvatsku i u tom slučaju Hrvatskoj ne bi bilo mjesto u Europskoj uniji nego bi trebalo tražiti prikladniju zajednicu sa Sjevernom Korejom”, komentira Carić.

Carić ističe da to nije jedini problem

“Taj se zakon otvoreno zalaže za cenzuru što je protivno zajedničkoj stečevini EU, nemoguće je da država ocjenjuje zagovara li neki medij ravnomjerno ili neravnomjerno neke stavove, sloboda mišljenja i iskazivanja istog zajamčena je ustavom. I institucije koje su financiranje iz javnog proračuna to krše, na javnoj televiziji je nemoguće da neki koje ne misle kao Plenković dobiju istu minutažu.

Nemoguće je da država ocjenjuje izvještava li neki portal izvještava ravnomjerno o nekim temama, oni imaju pravo zauzeti stranu, radi se o skandaloznom zakonskom prijedlogu”, smatra Carić i dodaje da je to apsolutno kršenje ustavnih odredbi koje se tiču slobode govora ili umjetničkog izražavanja.

Objava Zakon o elektroničkim medijima: kraj komentarima na portalima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Da nema pomoći Hrvatske, situacija bi bila lošija. Pomoć je potrebna jer se Hrvatima krše osnovna ljudska prava, pa i ono na vlastiti dom i život u vlastitom rodnom kraju, kazala je Marijana Petir (NZ) ističući da Hrvati moraju imati mogućnost povratka u svoj dom, TV program na hrvatskom jeziku, moraju sami moći birati svoje političke predstavnike.

Bosna i Hercegovina je jednima majka, drugima maćeha, pa se stječe dojam da su Hrvati u BiH konstitutivan narod samo na papiru, kazala je Petir u Hrvatskom saboru.

I Zdravka Bušić (HDZ) je rekla kako je proteklih desetljeća bilo odluka koje su Hrvate diskriminirale u odnosu na druga dva naroda, iako su po ustavnom okviru u BiH oni konstitutivan narod.

Ta nepravda, kaže, još uvijek traje i najbolje se ogleda kroz nametanje člana Predsjedništva BiH koji, iako formalno predstavnik Hrvata, nije izabran voljom hrvatskoga naroda.

U saborskoj raspravi o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, vladajući su istaknuli kako izvješće o provedbi potvrđuje da je Hrvatska sa svoje strane puno napravila, ali da predstoji još puno posla.

Iz izvješća se vidi da Vlada ulaže puno napora da zaštiti interese Hrvata, hvala Vladi i premijeru što su “prekinuli šutnju”.

Vladina briga daje nam sigurnost i vjeru u opstanak, kazali su HDZ-ovi Radoje Vidović i Nevenko Barbarić.

Zaboravljeni narod i časni izuzetak

Miro Bulj (Most), međutim, ima sasvim drugačije viđenje pa za Hrvate u BiH kaže da su “zaboravljeni narod”, a HDZ proziva zbog politike prema Hrvatima u BiH, da je broj zastupnika iz BiH sa šest smanjio na tri, da se odrekao HVO-a.

Predsjednik Zoran Milanović veći je suverenist od vas, imao je hrabrosti odlikovati pripadnike HVO-a, čime je poslao poruku da je HVO dio hrvatskih obrambenih snaga, rekao je Bulj.

Predsjednika države hvali i Ante Prkačin (DP) koji kaže da je hrvatska politika prema BiH bila površna, nedostatna, često diletantska s jednim časnim izuzetkom.

“Radi se o Zoranu Milanoviću koji zna i smije. Ima ih još koji znaju, ali malo tko smije”, rekao je Prkačin (DP) koji glavnim krivcem, “uzročnikom nereda i nemira, sukoba u BiH”, označava velikobošnjačku politiku, prenosi Hina.

Raspudić: RH treba proglasiti Komšića nepoželjnim i blokirati EU put BiH 

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikada nije bio lošiji, ocijenili su u utorak oporbeni zastupnici u raspravi o izvješću o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskoga naroda u BiH i upozorili na kršenje Daytonskog sporazuma.

Zastupnik Mostar Nino Raspudić kazao je kako je Hrvatska davno trebala proglasiti Željka Komšića personom non grata te blokirati europski put BiH dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izvješće o provedbi Deklaracije nazvao je “katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći” te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

”Hrvatska je trebala proglasiti Željka Komšića personom non grata i treba jasno staviti do znanja da ne samo da neće podržati europski put BiH, već i da će blokirati dobivanje statusa zemlje-kandidata dok se ne promjeni izborni zakon”, rekao je Raspudić.

Hrvoje Zekanović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) govoreći o Hrvatima u BiH kazao je kako se sve svelo na humanitarnu pomoć, edukacije i protokole, a da položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nikad nije bio lošiji.

Riječ je o opstanku Hrvata u BiH, o prvorazrednom političkom problemu, o nepoštivanju Daytonskog sporazuma, Hrvata je sve manje, u kulturnoj, identitetskoj i ekonomskoj su krizi, a naše aktivnosti su se svele na jedno izvješće u godini dana, kazao je Zekanović.

Zadaća je RH brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske

”Jedino što je bitno ovoj vlasti je da HDZ ima opet tri zastupnika iz BiH u Hrvatskom saboru”, ustvrdio je Zekanović.

Miroslav Škoro (Klub Domovinskog pokreta) naglasio je da Hrvati u BiH očekuju ozbiljnu raspravu o svom položaju, a ne nabrajanje što su predsjednik Vlade i Ministarstvo vanjskih poslova radili u prošloj godini.

”Položaj Hrvata u BiH je vrlo loš, čak gori nego je bio za vrijeme Jugoslavije. Zadaća je Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, ali i da, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, onda kada se duh tog sporazuma u jednakopravnosti narušava, intervenira”, kazao je Škoro.

Kritizirao je i model pomoći Hrvatima u BiH kroz kupnje knjiga, stipendije ili izdvajanje novaca za zvonik ocijenivši takvu pomoć “promašenom i jalovom”.

Nino Raspudić (Klub Mosta) izvješće o provedbi Deklaracije nazvao je “katalogom održanih sastanaka i upućenoj humanitarnoj pomoći” te upozorio na nedostatak konkretne vanjskopolitičke potpore.

Objava Saborska većina: Bez pomoći Hrvatske, Hrvatima u BiH bilo bi još teže pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Fotelju u Saboru dobili zabavljači, pjevači, komentatori, glumci, vjeroučitelj… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Problemi ovog puta nisu zabilježeni, a s obzirom da birači po prvi put imaju priliku glasati dva dana, od jutros nema ni velikih gužvi pored glasačkih kutija.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine građani s pravom glasa mogu glasati na 45 biračkih mjesta u gradovima u kojima postoje diplomatsko-konzularna predstavništava Republike Hrvatske. Na svim lokacijama obavezna je primjena preventivnih higijensko-epidemioloških mjera u skladu s preporukama Državnog izbornog povjerenstva.

Članovi biračkih odbora dužni su nositi zaštitne maske i rukavice, a biračima koji će morati dezinficirati ruke pri ulasku u prostoriju u kojoj se glasa preporučena je i upotreba maski i vlastite olovke kojom će ispunjavati listiće, uz strogu i fizičku distanca među glasačima.

Osim birališta u Mostaru, otvoreno je i deset biračkih mjesta u Vitezu, šest u Sarajevu, četiri u Livnu, tri u Tuzli, te dva u Banjoj Luci. Prema podacima DIP-a u BiH je registrovano 96.535 birača. Bh. građani s pravom glasa izabrat će tri zastupnika u Saboru iz jedanaeste izborne jedinice.

Objava U BiH započelo glasovanje za Sabor Republike Hrvatske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prilikom glasovanja odbijeni su amandmani Kluba manjina kojima se tražilo da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i amandman da se na prostorima gdje žive pripadnici nacionalnih manjina imenuju popisivači iz njihovih redova.

U izjašnjavanju o tom prijedlogu pale su teške riječi, a troje zastupnika SDSS-a napustilo je sabornicu, navodi Hina.

Vladajući HDZ odbacio je tezu zastupnika manjina, koji su svoje amandmane obrazložili strahom od manipulacije popisom.

“Ne prihvaćam takvu opasku. Ako se sumnja u vjerodostojnost i poštenje popisivača koji dolaze iz redova većinskog naroda, onda bi se moglo sumnjati i u popisivača koji dolazi iz redova nacionalnih manjina. To je argument za kojeg ne želim da se uopće pojavljuje u političkom i javnom prostoru”, poručio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.

Situaciju u Hrvatskom saboru dodatno je “zakuhao” zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović.

“Možda bi najbolje bilo da se popisivanje radi u Srbiji, pa da Pupovac nema troškova prijevoza ljudi. Prijeti velika opasnost da će, zahvaljujući ovom zakonu i spomenutoj koaliciji, sutra u Vukovaru možda biti nešto više Srba nego ih stvarno ima”, kazao je Zekanović.

Zekanoviću je odgovorio Milorad Pupovac (SDSS) koji je kazao kako je upravo zbog takvih istupa važno da se prihvate njihovi amandmani, a nakon toga su zastupnici SDSS-a napustili sabornicu.

SDP traži izvanredne izbore

Nakon završetka zasjedanja Davor Bernardić (SDP) zatražio je raspisivanje izvanrednih izbora. Zahtjev za raspisivanjem izbora obrazložio je time što drugi petak zaredom vladajući nemaju većinu za glasanje, kao i time što je DORH ostao obezglavljen ostavkom glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića.

“U zemlji vlada kriza ključnih institucija i nitko više ne može kontrolirati što će se dogoditi, stoga odmah tražimo izbore”, poručio je Bernardić.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić ustvrdio je da vladajuća većina nije upitna.

Objava Burno u Saboru. Hoće li Hrvatska na izvanredne izbore? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatski sabor donio je danas, s 81 glasom za, 4 suzdržana i 11 protiv, Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države. Zbog neprihvaćanje većine njihovih amandmana SDP-ovi zastupnici glasovali su protiv donošenja deklaracije, a Most i Živi zid nisu ni bili u sabornici, izvjestio je Večernji.hr.

Dok su Mostovi zastupnici zamjerali da je konačni tekst deklaracije “kamilica” u odnosu na prvu verziju, neki zastupnici poput GLAS-ove Vesne Pusić tvrdili su kako deklaracija predstavlja grubo uplitanje u unutrašnje poslove druge države. – Licemjerno ste ponudili lažnu ruku mira Hrvatima u BiH, a ostavili ste ih na vjetrometini i na nemilost drugima – prigovorio je čelnik Mosta Božo Petrov razočaran što nije prihvaćen niti jedan njihov amandman, između ostalog ni prijedlozi da se mijenja Ustav RH kako bi se svim Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo dopisno i elektroničko glasanje, o pružanju kontinuirane pravne potpore pripadnicima HVO-a te onaj o izjednačavanju u pravima studenata hrvatskih državljana, neovisno o tome je li im prebivalište u RH ili BiH.

SDP je poručio kako neće glasovati za Deklaraciju nakon što je, među ostalima, odbijen njihov amandman po kojem bi Sabor osudio sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.

– Ne želimo nositi teret HDZ-ove politike iz ’90-ih prema BiH, rasteterite nas vašeg tereta iz ’90-ih – prigovorio je SDP-ov Arsen Bauk. Deklaracija na 20-ak stranica upozorava na marginalizirani položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. – Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost – piše u Deklaraciji u kojoj podsjećaju da je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Deklaracijom se podupiru napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati ravnopravnost svih građana, piše Večernji list RH.

Republika podsjeća i na to da su Zastupnici HDZ-a i Hrvata izvan RH, Božo Ljubić i Željko Raguž, s iznimkom zastupnika Željka Glasnovića, imali isti stav kao i saborski zastupnici iz SDP-a i ostali jer su glasali protiv amandmana koje je zatraži MOST Bože Petrova.

Naime, oni su glasovali protiv amandmana Mosta da se krene pružati pravna potpora pripadnicima HVO-a, kao i protiv zahtjeva za prestanak diskriminacije hrvatskih branitelja u BiH jer im se sudi po strožem zakonu, a bili su protiv i da se izjednače prava hrvatskih studenata s prebivalištem u BiH s onima koji ga imaju u Hrvatskoj pri dodjeli državnih stipendija. Također nisu prihvatili da se izjednače prava djece ratnih invalida HVO-a s djecom branitelja HV-a, a odbili su i dopisno i elektroničko glasovanje kao i da se od Hrvatske zahtjeva primjereno reagiranje kod relevantnih međunarodnih institucija te da se zatraži micanje visokog predstavnika.

Petrov je u saborskoj raspravi, ističući ove, neprihvaćene amandmane MOSTA kazao da, ukoliko se isti ne prihvate, Deklaracija biti “blaga kamilica”.

/Republikainfo.com/

Objava KAMILICA Deklaracija o položaju Hrvata u BiH izglasana bez SDP-a, Mosta i Živog zida pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– Odbacite amandman SDP-a, glasujte za ratifikaciju Istanbulske konvencije i dajte podršku potpredsjednici Vlade Martini Dalić – naredio je HDZ-ovcima šef stranke i premijer Andrej Plenković na sastanku Kluba zastupnika koji je održan tri sata prije glasovanja u Saboru.

Bili su to zadnji dogovori pred odlazak u sabornicu i zadnji Plenkovićev pokušaj da protivnike ratifikacije pridobije na svoju stranu.

– Razmislite dobro još jednom – poručio im je Plenković. Na trenutak istine koji će konačno otkriti broj onih koji su šefu HDZ-a odbili poslušnost nije trebalo dugo čekati. Prilikom glasovanja o ratifikaciji Istanbulske konvencije, od 142 zastupnika njih 110 glasovalo je “za”, dok je trideset zastupnika bilo “protiv”, a dva suzdržana.

Zanimljivo je, međutim, da je najviše protivnika ratifikacije bilo među HDZ-ovcima – čak njih 14 glasovalo je “protiv”. Riječ je o imenima koja su se i ranije spominjala u medijima – zamjenik predsjednika Milijan Brkić, politički tajnik Davor Ivo Stier, međunarodni tajnik Miro Kovač te zastupnici Miroslav Tuđman, Ivan Ćelić, Ante Babić, Stevo Culej, Marija Jelkovac, Anton Kliman, Tomislav Lipošćak, Davor Lončar, Franjo Lucić, Ivan Šipić i Petar Škorić, dok je Ivan Šuker bio suzdržan.

Svjetonazor
Dvojica zastupnika iz BiH Božo Ljubić i Željko Raguž sjedili su na svojim mjestima, ali nisu htjeli glasovati. A upravo njih dvojica, doznaje Jutarnji, ujutro su na Klubu zastupnika potpuno šokirali Andreja Plenkovića: – Mi nećemo glasovati o svjetonazorskim pitanjima u Hrvatskoj – navodno su rekli na Klubu. Šef HDZ-a ostao je zatečen.

– Cijeli sastanak počeo je mirno i trebao je biti rutinski, a onda su njih dvojica izbacili Plenkovića iz takta. Ljubić i Raguž do tada su šutjeli, a njihova potpora se držala kao sigurna stvar. HDZ BiH ionako je ratificirao Istanbulsku konvenciju, a tu je i dogovor s Draganom Čovićem, šefom HDZ-a BiH koji je rekao da ćemo imati njihovu podršku. Zato se s njima i nije posebno razgovaralo pa je njihova reakcija na Klubu sve iznenadila – ispričao je Jutarnjem jedan HDZ-ovac. Kaže kako im je Plenković kazao da je njihov potez nekorektan.

– Pa ljudi, jeste li vi svjesni što radite, stvarno ste pretjerali, ovo nema smisla, niti više ima veze s Istanbulskom konvencijom. Jeste li svjesni da se ovdje radi o pokušaju destabilizacije stranke i napadu na mene – navodno im je ljutito kazao Plenković, te dodao: “Nije korektno da se držite po strani, što se i ja sada trebam držati po strani kad su u pitanju prava Hrvata u BiH”. Ipak, dvojac se nije predomislio.

Plenković je jučer bio ljut i na Miroslava Tuđmana. – Kako si mogao dati izjavu da je Konvencija jedan od glavnih razloga pada rejtinga HDZ-a – navodno je Plenković napao Tuđmana čiju je izjavu shvatio kao napad na sebe. Tuđman mu je, navodno, odgovorio kako nikoga nije prozvao, te da priča s Istanbulskom konvencijom neće stati u petak na glasovanju.

Plenković je, kažu naši izvori, u jednom trenutku HDZ-ovcima kazao kako nisu imali demokratičnijeg predsjednika od njega. Bijesan je na Klubu bio i šef Sabora te glavni tajnik stranke Gordan Jandroković.

Ljutiti Jandroković
Naime, doznaje Jutarnji, da se premijerov krug stalno plašio broja zastupnika koji će biti protiv, računali su da ih neće biti više od 6-7. U jednom trenutku uplašili su se, doznajemo, da bi mogao proći i SDP-ov amandman po kojem bi se interpretativna izjava izbrisala.

– Što je vama ljudi, hoćete li onda podržati i amandman SDP-a? Prije deset godina vas nitko ništa nije pitao, a sada vas pitamo, a vi se ovako ponašate – povišenim tonom rekao je Jandroković kad je shvatio da protivnici ne odstupaju.

Inače, protiv ratifikacije su bili i MOST-ovci Nikola Grmoja, Miro Bulj, Sonja Čikotić, Slaven Dobrović, Tomislav Panenić, Božo Petrov, Marko Sladoljev. Protiv je bio i Kažimir Varda iz Stranke rada i solidarnosti, te Branko Hrg i Goran Dodig koji su iz HDZ-ovog Kluba, te Ivica Mišić i Hrvoje Zekanović, kao i Bruna Esih, Željko Glasnović Zlatko Hasanbegović i Ivan Lovrinović. Suzdržan je, osim Šukera, bio i Marin Škibola.

Nakon odlaska Hrvoja Zekanovića iz vladajuće koalicije, HDZ je spao na 77 zastupnika, a jučer je i oko toga bilo napeto. Naime, Furio Radin je zbog zdravstvenih problema završio u bolnici pa se nije moglo računati na njegov glas. HDZ-ovci su zato pozvali svoju zastupnicu Željku Josić da s porodiljnog dođe u sabornicu. No, Josić je rodila 23. ožujka, pa to za nju nije bio lagan zadatak. Ipak, pojavila se u sabornici. No, zanimljivo da po zakonu “obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda, pa do 70. dana nakon rođenja djeteta”. U tom razdoblju poslodavac osobu ne vodi kao da radi, no, čini se da je Sabor u ovom slučaju odstupio od pravila.

Tenzije i podjele
Unatoč rezigniranosti oporbe ovog tjedna, u petak su uspjeli skupiti čak 71 ruku za opoziv potpredsjednice Vlade Martine Dalić. No, HDZ je pokazao da ima tanku, ali ipak većinu od 76 ruku koje su podržale Dalić. Plenković je nakon glasanja kazao da treba raditi na smanjivanju tenzija i podjela nastalih zbog Istanbulske konvencije.

– Vlada i uvjerljiva većina u Saboru smatraju da je cilj Konvencije boriti se protiv nasilja nad ženama, i to je bio jedini motiv zbog čega je Konvencija bila na dnevnom redu – rekao je Plenković te dodao: “To što je netko bio protiv, nije nikakav grijeh i nema nikakve penalizacije. Ljudi koji su u Saboru imaju mogućnost izražavanja svoje volje i to se danas vidjelo”. Plenković kaže da mu HDZ-ovi protivnici ratifikacije nisu poslali nikakvu posebnu poruku.

Politički smjer

–  Može biti da dio zastupnika ima neke svjetonazorske dileme, a dio možda ima neku drugu agendu, ali to je njihova stvar, pitajte njih – uzvratio je premijer. Upitan može li Istanbulska konvencija prouzročiti pad potpore HDZ-u, kazao je da je stranku preuzeo na 20 posto i da je “došao i čistih ruku i puna srca da promijeni te trendove i da vrati HDZ tamo gdje treba”.

Rekao je da je suočen sa svim mogućim problemima hrvatskog društva i vjeruje da se s time nosi jako dobro u okolnostima negativističkog, defetističkog i pesimističnog pristupa svemu, čemu, kazao je, pridonose i mediji, zbog čega ankete i jesu takve kakve jesu, što nije dobro ni zdravo za društvo.

– Odlučio sam voditi Hrvatsku na način da smo kompatibilni s onim gdje smo svojom voljom ušli i da se u tome ponašamo dobro, odgovorno, korisno za zemlju, i to ću nastaviti. Imam svoj smjer, svoju liniju i za HDZ i za državu i za društvo, i stojim iza svakog poteza koji radim i stajat ću i u budućnosti – rekao je Plenković. Na upit vjeruje li da će nakon ovoga mandata ostati na čelu HDZ-a, uzvratio je, “zašto ne?”

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Kako su Ljubić i Raguž šokirali Plenkovića, kojem je Čović obećao podršku: “Držite se po strani, hoću li se i ja držati po strani…” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Neuobičajena je situacija da se značajan dio kluba vladajućih usprotivio Vladinu prijedlogu zakona. Vlada: Bit je Konvencije spriječiti nasilje nad ženama Bit je Istanbulske konvencije, poručuje Vlada, spriječiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Po podacima policije, između 2013. i 2017. u Hrvatskoj je bilo 195 ubojstava, broj ubijenih žena bio je 91, javlja Hina.

Njenim potvrđivanjem, ističe Vlada, osnažit će se pravni, institucionalni i financijski okvir radi suzbijanja neprihvatljivog i društveno kažnjivog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Iz Vlade ustrajavaju i kako nema pravne obveze priznavanja trećeg spola ni redefinicije braka. Nema pravne obveze da se u nastavne planove uvodi sadržaj koji bi se kosio s vrijednostima koje dijelim, tih obveza nema, ne postoje, tumačio je nedavno u Saboru premijer Andrej Plenković. Ustvrdio je kako je ratifikacija Konvencije politička volja Vlade da će time osnažiti pravni i institucionalni okvir za sprječavanje nasilja u obitelji.

Plenković demantirao financijsku obvezu od milijardu kuna Plenković je više puta demantirao tvrdnje da će ratifikacija Konvencije Hrvatskoj donijeti financijsku obvezu od milijardu kuna, piše Hina. Hrvatska ima svoj nacionalni program za sprečavanje nasilja, koji je usvojen jesenas, i za to je u proračunu za ovu godinu alocirano 70 milijuna kuna, a dio tih sredstava predviđen je i za provedbu Konvencije, naveo je. Javnosti je poslao umirujuću poruku i glede GREVIO-a, Skupine stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama. To nije nikakvo neobično kontrolno tijelo jer takva tijela postoje u različitim konvencijama Vijeća Europe, rekao je navodeći GREKO i GRRTA-u, tijela koja se spominju u konvencijama za borbu protiv korupcije i protiv trgovine ljudima. Uz zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije, Sabor je prihvatio interpretativnu izjavu u kojoj se navodi da je cilj Konvencije zaštita žena od svih oblika nasilja, da njezine odredbe ne sadrže obvezu uvođenja “rodne ideologije” u hrvatski pravni i obrazovni sustav te da je Konvencija u skladu s odredbama Ustava, posebno onima o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Odbijen amandman SDP-a o brisanju interpretativne izjave Vlada i Sabor odbili su amandman Kluba SDP-a da se briše članak 4. Zakona o potvrđivanju, u kojem se nalazi interpretativna izjava. Međunarodno je pravo predvidjelo ulaganje interpretativne izjave, bilo kod potpisivanja ili potvrđivanja nekog međunarodnog ugovora, sadržaj te izjave je nužan, važan i potreban za hrvatsku javnost, za sve dionike društva, rekao je Plenković. Činjenica da vi obrazlažete amandman govori o ozbiljnosti situacije, odgovorio mu je Arsen Bauk (SDP), tvrdeći da je interpretativna izjava nepotrebno podilaženje onima koji su protiv ratifikacije Konvencije i koje to neće zadovoljiti, javila je Hina.

Objava Hrvatski sabor potvrdio Istanbulsku konvenciju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatska vlada šuti – Hoće li Hrvatska i hrvatski vojnici ratovati u Siriji?

“U tijeku su povijesna događanja- pitanje u Siriji, što se događa. Mi smo na rubu, ne daj Bože većeg globalnog sukoba. Gdje su hrvatski mediji u tom žarištu, što mi znamo što se tamo događa, kakav je stav hrvatske vlade? S jedne strane imamo Rusiju, Iran i Asadov režim, s drgue Izrael, Amerika. Uu taj lonac ubacimo Hezbolah, Islamsku državu – koji je stav hrvatske vlade u tom sukobu?

Ruska sjeverna flota je u pripravnosti, izrael je podigao raketni štit, a neke to ne zanima. Raspravljaju ovdje o kladionicama i drugim stvaima. Očekuje se američki odgovor za 48 sati, situacija se mijenja, a mi o tome ništa ne znamo. To  ne ne zanima hrvatsku vladu, a mi smo ušli u NATO”, kazao je Glasnović postavljajući pitanje Hrvatskoj vladi.

Nastavljajući dalje:” Nnedavno je izraelsko zrakoplovsko udarilo na sirijsku zrakoplovnu bazu i poginuli su iranski vojnici i mi smo sigurno na rubu nečeg većeg…to je destabilizacija cijele regije”, zaključio je Glasnović.

Nitko o zločinima u Iraku

“Ja bih se pitao gdje su veliki demokrati, lumeni demokracije, kada su u pitanaju dogođaji u Palestini gdje je minimum 20 ubijenih i tisuću ranjenih Palestinaca? Gdje su sada? Gdje su bili kada je u pitanju kršćanska manjina na Bliskom istoku? Irak je defakto podijeljen. Ostale su dvije enklave kršćana u sjevernom Iraku, pola milijuna je nestalo, imate stotine tisuća izbjeglica i desetke tisuća poginulih. Kad je itko  od udruga u javnosti govorio o vjerskim ekstremistima na bliskom istoku, zločinima protiv žena, djece, masovnih silovanja? Ništa ne čujem o tome. Totalni autizam.  Ja bih zaključio da mi o tome ništa ne znamo i da smo totalno u informacijskoj blokadi u Hrvatskoj”, kazao je Glasnović za saborskom govornicom.

No, kao i uvijek, na kraju je uslijedio “šlag na tortu” u ne tako ozbiljnom tonu.

“Ali na kraju pošto je danas glavna tema istambulska konvencija, imam neke darove za našu koaliciju ovdje…nije ovdje gospodin Glavašević (Bojan Glavašević, saborski zastupnik SDP-a op.au.). Imam za njega neke papučice od balerine ako nije siguran u svoju spolnost.Još su dobre. Za koaliciju HNS i HDZ imam i štikle, a imamo i za glasovanje u petak seksi tange gaćice za žene u muškim tijelima. To su trebale uručiti feministkinje, ove iz udruge BABe i druge. To su trebale uručiti one, ali posao je pao na mene i možete pokupiti ove nagrade nakon glasovanja”, poručio je Glasnović svojim neistomišljenicima.

(Republikainfo.com/V.S.)

Objava GLASNOVIĆEVI POKLONI ZA HDZ i HNS U Hrvatski sabor došao sa sexy štiklama, tangama i baletnim papučicama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.