U 3:00 sata kazaljke na satovima treba vratiti jedan sat unazad, odnosno na 2:00 sata, a što je u skladu sa Zakonom o računanju vremena. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat duže.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima.

Ljetnje računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u ožujku, a završava se posljednjeg vikenda u listopadu.

Objava Večeras ne zaboravite vratiti kazaljke jedan sat unazad pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sukladno Uredbi ljetno računanje vremena u 2021. završava 31. listopada u tri sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u tri sata računa kao dva sata, priopćio je u petak Državni zavod za mjeriteljstvo.

Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će dani imati manje svjetla u popodnevnim satima. U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će, pak, moći spavati jedan sat dulje.

Promicanje sata odrazit će se i na željeznički promet, u kojem će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom, prenosi Hina.

Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati u razdoblju od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u razdoblju od 21 do 7 sati.

Vozači automobila prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dužni su paliti dnevna svjetla od 1. studenoga do 31. ožujka.

Iako je Europska komisija još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata to se još nije dogodilo jer se države članice o tome još nisu dogovorile.

Objava Uskoro zimsko računanje vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nisu se stigli pripremiti satovi ni Europa pa je njihov dugonajavljivani plan na čekanju.  Još prije tri godine predložili su da se ukine sezonsko pomicanje sata, a države članice su se trebale dogovoriti hoće li računati ljetno ili zimsko vrijeme. Nikoga nije bilo briga i nisu se dogovorili.  “Nisam iznenađena jer svaki put kada Europska komisija da nekom da da se dogovori dobrovoljno to se ne dogodi. To je ustvari preporuka koju je na razini Europske unije potpisalo nekoliko milijuna ljudi”, poručuje eurozastupnica Biljana Borzan.

84% ljudi je reklo da im se ne da i da ne žele pomicati sat

Europska komisija kaže da nisu odustali nego samo odgodili ovu odluku, a u Vijeću da se ne stignu s tim baviti zbog korone.  Znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Milivoj Uroić smatra da je ukidanje pomicanja sata od početka bilo osuđeno na propast. “To je nešto što se vrlo teško može dogovoriti. Zato što podrazumijeva stvari koje su nespojive, da iste navike imamo ljeti i zimi, da ne pomičemo satove sezonski, ali i da ih ne pomičemo svaki put kada prelazimo granicu. Od nečeg od toga treba odustati”, naglašava Uroić.

Većina turističkih zemalja su pobornice ljetnog računanja vremena

Hrvatska isto ljetnog, a Slovenija zimskog. To znači da bi na granici trebali pomicati sat. Nepomicanje sata donosi probleme, ali i pomicanje. U jeku brojnih rasprava i diskusija o toj temi naučili smo da krave, koze i ovce nakon promjene sata daju manje mlijeka.  Posljedice osjećaju i ljudi. Prebacivanje s dva na tri sata oduzima nam sat vremena sna. Kada bi imali ljetno računanje vremena dan bi bio dulji, ali djeca bi po mraku išla u školu.  Uroić kaže da Hrvatskoj geografski više odgovara zimsko računanje vremena.

“Ljudi su stekli navike, pogotovo sad se već generacije stasaju koje, od kad znaju za sebe, pomiče se sat. Mi bi navike koje smo stekli tijekom ljeta trebali promijeniti. Primjerice, ranije ići spavati, ranije se ustati”, kaže Uroić. Za sada od toga ništa. Prvi put smo kazaljke na satu pomaknuli 1983. “Sjećam se kada je bila ta promjena vremena. Ja sam imao 15 godina, otac i ja smo doma došli tek oko 4-5 ujutro. Tome nije bilo kraja, sjećam se da je bila kišica”, prisjeća se Lebarović. Sve ostaje po starome, ne zaboravite 31. listopada sat promijeniti unazad. 

Objava Kako je i zašto Europa odustala od ukidanja pomicanja satova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sat je izradio urar Lebarović iz Zagreba.

Sedamdeset godina tradicije

Legendarna zagrebačka urarska radionica osnovana je davne 1947. godine, kada je radionicu otvorio Simeon Lebarović, da bi je danas, kao šesti urar u obitelji, vodio Dalibor Lebarović.

Radnja osnovana prije sedamdeset godina zaslužna je za točno kucanje više od tristo satova diljem Hrvatske, a osim što ih gotovo svakodnevno provjeravaju, zaslužni su i za kompletnu izradu.

Objava U Prozoru pušten u rad gradski sat pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ljetno računanje vremena prestaje u nedjelju rano ujutro sukladno Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2018, 2019, 2020. i 2021. godini.

Europska komisija objavila je prijedlog ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata u EU-u, prema kojem bi sat zadnji put pomicali u nedjelju 31. ožujka iduće godine.

Objava U nedjelju počinje zimsko računanje vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europski parlament nedavno je podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena, pa se može dogoditi da je ovo jedno od zadnjih pomicanja kazaljki sata.

Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima.

Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju. Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.

Objava Noćas pomjeranje kazaljki na satu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dio javnosti, ukazuju građanske incijative, zabrinut je zbog učinaka promjena računanja vremena koja se trenutno radi u posljednjem vikendu ožujka i listopada. Brojne studije nisu uspjele doći do konačnog zaključka o štetnosti takve prakse, ali su ipak ukazale na određene negativne učinke po ljude, upozoravaju europarlamentarci.

Zastupnici su u stoga u rezoluciji pozvali Komisiju da provede opsežnu procjenu direktive iz 2001. godine o ljetnom i zimskom računanju vremena i, ako će biti potrebno, iznese prijedlog za njenu promjenu.

Rezolucija je usvojena s 384 glasova za, 153 protiv i 12 suzdržanih

Prema pobornicima promjene računanja vremena, usvojene na europskom kontinentu početkom 20. stoljeća, ta mjera omogućuje uštedu energije i poboljšava produktivnost.

Protivnici ističu probleme brojnih osoba da se dva puta godišnje prilagode promjeni računanja vremena.

Skupina zastupnika u Europskom paralmentu već dvije godine zagovara promjenu direktive Europske komisije i ukidanje te prakse.

“Znanstvena istraživanja pokazala su da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata”, istaknuo je u listopadu češki europarlamentarac Pavel Svoboda (EPP), voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko inicijative za ukidanje pomicanja sata.

Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija, među kojima su hrvatski zastupnici Davor Škrlec (Zeleni) i Ivici Tolić (HDZ/EPP).

“Mi već dvije godine u Europskom parlamentu raspravljamo o inicijativi ukidanja pomicanja sata, tj. zimskog i ljetnog računanja vremena i zalažemo se da se zadrži samo jedno vrijeme”, rekao je za Hinu Škrlec koji  nije u potpunostio zadovoljan usvojenom rezolucijom.

Do prije mjesec dana, kazao je Škrlec, činilo se da su eurozastupnici “kompaktni” po tom pitanju, no unutar EPP-a je došlo do raskola jer jedna skupina traži da se amandmanom izmjeni rezolucija koja bi od Komisije prvo tražila da napravi procjena utjecaja tih promjena vremena pa da se tek onda ide u promjenu direktive.

“Čini mi se da će se time rješavanje tog problema odgoditi za nekoliko godina. Za studiju o utjecaju na ljude, životinje i biljke potrebno je vrijeme, što znači da se s rješavanjem tog problema ne može početi u ovom sazivu parlamenta”, kazao je Škrlec.

Pritom je podsjetio da su već provedena istraživanja koja nepobitno dokazuju štetnost mijenjanja biološkog sata na zdravlje ljudi.

“Ja mislim da bismo se trebali vratiti na ono što je temelj funkcioniranja svijeta, a to je astronomsko računjanje vremena”, kazao je Škrlec.

Upozorio je, međutim, da turistički sektor i nordijske zemlje zbog profita zagovaraju ljetno računanje vremena.

“Time bi se aktivni život i potrošnja još više produljili u večernje sate”, dodao je hrvatski eurozastupnik i podsjetio da biljke i životinje isključivo funkcioniraju po astronomskom satu.

“Nemojmo biti sebični i svijet prilagođavati sebi”, poručio je Škrlec.

Zastupnik Škrlec je povjerenicu za promet, Violeti Bulc, u raspravi na plenarnoj sjednici upozorio da”Europska komisija zanemaruje istraživanje negativnih utjecaja i odbija djelovati, tvrdeći kako države članice moraju napraviti prvi korak”.

“Države članice, pak, tvrde da je Komisija odgovorna, što dovodi do stalnog prebacivanja odgovornosti. Je li potrebno pokrenuti europsku građansku inicijativu da se sakupi milijun potpisa građana pa da se tek tada u Europskom parlamentu i Komisiji ovo pitanje počne razmatrati kao važno pitanje, a ne kao nevažno kako pojedini zastupnici ističu”, rekao je Škrlec.

Ured zastupnika je u priopćenju naveo kako je prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana. To uključuje prvenstveno umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.

(Hina)

Objava Europski parlament zatražio procjenu i moguće ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Uveden je kao mjera uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.

Prelaskom na ljetno računanje vremena za najveći broj vozila ujedno prestaje obveza vožnje s upaljenim svjetlima danju. Tijekom ljetnog računanja vremena na motornim vozilima danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Izuzetak su mopedi i motocikli, na kojima prilikom vožnje tijekom cijele godine moraju biti upaljena kratka svjetla.

Ljetno računanje vremena ove će godine završiti 29. listopada u 3 sata pomicanjem za jedan sat unatrag.

Objava Ljetno računanje vremena pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na međunarodnoj konferenciji Bosch ConnectedWorld 2017. u Berlinu kompanija je najavila da će tehnologijom znanom kao blockchain spriječiti prevaru. Ona osigurava korisnicima sigurno dijeljenja podataka putem interneta bez uključivanja treće osobe. Blockchain se temelji na vrsti decentralizirane baze podataka koja unesene informacije distribuira na tisuće računala. Zbog toga je nemoguće krivotvoriti podatke. Izvršni direktor Boscha Volkmar Denner je prikazao praktičnu upotrebu tehnologije blockchain putem demonstracije uživo u suradnji s njemačkim certifikacijskim tijelom TUV Rheinland.

Plan je boriti se protiv te prevarantske prakse pomoću digitalnog zapisnika distribuiranog na velik broj računara. Automobili redovno šalju očitanja sa svojih brojača kilometara tim računarima preko jednostavnog konektora. Putem aplikacije na pametnom telefonu vlasnici automobila mogu provjeriti stvarnu kilometražu u svakom trenutku i usporediti je s prikazom u vozilu.

Ako žele prodati svoj automobil, može im se izdati potvrda kojom se potvrđuje točnost kilometraže automobila. Također je moguće podijeliti tu potvrdu na internetu, primjerice na internetskoj platformi za prodaju automobila. Inače, samo je u Njemačkoj manipulacija brojačima kilometara u vozilima prouzročila štetu od oko šest milijardi eura. Bosch je također predstavio integrirani računar za autonomna vozila, što je područje automobilske industrije u koje će kompanija investirati oko 300 milijuna eura, prenosi Fokus.

Objava Je li došao kraj prevarama s kilometražom? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Foto: Postavljen sat na tornju crkve u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.