To je osobito važno znati budući da se kapaciteti bolnica ubrzano popunjavaju tako da udio hospitaliziranih u odnosu na broj oboljelih pada. Naime, za očekivati je da će u preopterećenom sustavu sve veći udio oboljelih, čak i s ozbiljnijim simptomima, biti prisiljen ostati kod kuće, jer nema dovoljno liječnika i medicinskih sestara koji bi se brinuli o njima.

Dakle, što učiniti ako vam je testom potvrđen covid-19?

Ne možete učiniti puno, ali…

Hrvatski stručnjaci kliničari slažu se da se u slučaju zaraze virusom SARS-CoV-2, baš kao u slučaju zaraze drugim sličnim virusima za koje nema poznatih lijekova, poput gripe ili prehlade, za poboljšanje zdravlja ne može učiniti puno.

Treba snižavati temperaturu uobičajenim sredstvima, mogu se uzimati neki vitamini i minerali, poput vitamina D i cinka, ako imamo problema s njihovim nedostatkom. No nema puno dokaza da to ima nekog značajnijeg učinka na covid-19, piše Index.hr.

Mogu se koristiti kapi za nos, ako se pokaže potreba. Treba piti dovoljno vode i unositi dovoljno kalorija da se održi snaga. Oboljeli trebaju provjetravati svoju sobu, a dobro je i da borave na suncu ako imaju terase ili balkone. Budući da su oboljeli u samoizolaciji, trebaju se kretati po sobama zbog cirkulacije.

Infektolog Ivo Ivić iz splitskog KBC-a za Index kaže da je proces oporavka blaže oboljelih isti kao i kod neke druge blage virusne respiratorne bolesti.

“Većina ljudi se nakon dva do tri dana osjeća dobro. U načelu razdoblje oporavka ne bi trebalo trajati duže od vremena koliko je trajala bolest. U tom periodu velika većina ljudi će se osjećati dobro i moći će nastaviti svoj život”, rekao je doktor Ivić.

Ističe da će oporavak oboljelih koji su otpušteni iz bolnice na kućno liječenje ovisiti o stanju u kakvom su otpušteni iz bolnice.

“Ako je pacijent otpušten jer je izliječen, to su ljudi koji bi se trebali vraćati životnim aktivnostima, a ne ležati i odmarati se, već pomalo biti sve aktivniji i aktivniji”, govori nam doktor Ivić.

Ističe da bi pacijenti koji su imali upale pluća uz polagan povratak normalnim aktivnostima trebali raditi i vježbe disanja.

“Nekad im preporučujemo da uzmu rukavicu pa da u nju pušu da im se bolje ventiliraju dišni putevi”, kaže splitski liječnik.

Potrebno je jesti dosta voća

Kada je riječ o prehrani, doktor Ivić napominje da nije zagovornik neke posebne prehrane jer, kako je istaknuo, danas se svašta prodaje. Ako je riječ o ljudima kojima nisu potrebne posebne dohrane jer su, primjerice, kronični bolesnici poput oboljelih od raka, po dolasku kući trebaju jesti dovoljno voća kao izvor vitamina.

Osim toga, preporučuje se uravnotežena prehrana u kojoj su sve namirnice zastupljene na uobičajeni način – osoba treba uzimati ugljikohidrate, proteine i masnoće.

“Danas se preporučuje uzimanje dodatnih vitamina i minerala poput cinka. To je nešto što se može uzeti, no ljudi u zapadnoj civilizaciji su u prosjeku dobro uhranjeni i ne bi trebali imati nedostatke vitamina. Ako sumnjaju da ih imaju, onda bi trebali napraviti pretrage. Uzimanje vitamina, kako je to po raznim biljnim apotekama preporučeno, neće naškoditi. No teško mi je reći hoće li to biti presudno za oporavak pacijenata”, rekao je Ivić.

Savjeti američkog CDC-a

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojim stranicama daje nešto kraći pregled osnovnih savjeta.

Ostanite kod kuće osim u slučaju da trebate medicinsku pomoć

Većina ljudi koji obole od covida-19 ima blagu kliničku sliku i može se oporaviti kod kuće bez medicinske skrbi.

Ne napuštajte dom osim ako vam treba medicinska skrb. Nikako ne posjećujte javna mjesta na kojima ima ljudi.

Brinite o sebi: Odmarajte se i pijte dovoljno tekućine, osobito ako imate temperaturu.

Popijte paracetamol ako se osjećate loše. Budite u kontaktu sa svojim liječnikom.

Nazovite liječnika prije nego što vam zatreba medicinska pomoć.

Osigurajte se da ćete dobiti skrb ako budete imali problema s disanjem ili neke druge znakove koji upućuju na hitnost, ili ako mislite da je situacija hitna.

Posebno izbjegavajte javni prijevoz i taksije.

Odvojite se od drugih ljudi

Koliko god je moguće, zadržavajte se samo u jednoj sobi podalje od drugih ukućana i kućnih ljubimaca u domu. Ako je moguće, koristite odvojenu kupaonicu i zahod. Ako se morate približiti drugim ukućanima, nosite zaštitnu masku.

Obavijestite bliske kontakte da su možda bili izloženi covidu-19. Inficirana osoba može početi širiti covid-19 oko 48 sati, odnosno dva dana prije nego što pokaže bilo kakve simptome ili bude pozitivna na testiranju. Obavještavanjem kontakata da su možda bili izloženi covidu-19 pomažete svima da se zaštite.

Ako vam je potvrđena zaraza, očekujte da će vas nazvati epidemiolog. Javite se i surađujte kako bi se usporilo širenje virusa.

Pratite svoje simptome

Simptomi između ostalog uključuju groznicu, visoku temperaturu i kašljanje.

Pratite upute koje objavljuju vaš lokalni sustav zdravstvenog osiguranja i Ministarstvo zdravlja.

Kada zatražiti hitnu medicinsku pomoć?

Hitnu medicinsku pomoć trebaju zatražiti osobe koje imaju sljedeće simptome:

– Poteškoće s disanjem

– Trajna bol ili pritisak u grudima

– Osjećaj konfuznosti

– Nemogućnost da se probudi ili ostane budan

– Plavičaste usne ili lice

Ovo nisu svi simptomi. Ako imate navedene simptome ili neke druge teške simptome, nazovite svojeg liječnika opće prakse ili hitnu medicinsku službu, ako vaš liječnik ne radi.

Nazovite liječnika prije dolaska u ambulantu

Ako ste oboljeli, a trebate neku medicinsku pomoć, najavite dolazak liječniku telefonski. Mnogi rutinski medicinski postupci odgađaju se ili se obavljaju preko telefona.

Ako imate covid-19, a trebate neodgodiv postupak, svakako obavijestite svojeg liječnika kako bi se mogao pripremiti. To će omogućiti da se zaštite drugi pacijenti.

Nosite masku

Ako morate biti u blizini ljudi ili kućnih ljubimaca u svojem domu, svakako nosite masku. Ako ste sami, ne trebate nositi masku.

Ako ne možete nositi masku iz nekog razloga, primjerice zbog poteškoća s disanjem, kihanje i kašljanje prekrijte na neki drugi način, maramicom ili rukavom. Držite se na najmanje dva metra udaljenosti od drugih. To će zaštititi ljude oko vas.

Maske ne treba stavljati djeci mlađoj od dvije godine.

Kada kašljete i kišete, pokrijte nos i usta

Kada kašljete ili kišete, prekrijte nos i usta maramicom koju ćete nakon upotrebe baciti.

Maramice odbacite u vreću za smeće (koju, prema HZJZ-u, treba dobro zatvoriti i odbaciti u kantu za miješani otpad, nikako za plastiku ili papir).

Nakon kašljanja i kihanja u maramice ruke treba odmah oprati sapunom najmanje 20 sekundi. Ako sapun i voda nisu dostupni, može se koristiti sredstvo za dezinfekciju s najmanje 60% alkohola.

Perite ruke često

Perite ruke često sapunom dvadesetak sekundi. To je osobito važno učiniti nakon ispuhivanja nosa, kašljanja, kihanja i odlaska na WC te prije jela ili prije pripremanja hrane.

Koristite sredstvo za dezinfekciju ako sapun i voda nisu dostupni. Treba koristiti sredstvo za dezinfekciju ruku koje sadržava najmanje 60% alkohola. Treba ga utrljavati po cijeloj površini ruku sve dok ne osjetite da su suhe.

Ukućani oboljelog trebaju izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta neopranim rukama.

Izbjegavajte koristiti zajedničke predmete

Nemojte dijeliti tanjure, čaše, posude, pribor za jedenje, ručnike ili posteljinu sa članovima kućanstva.

Nakon korištenja, navedene predmete potrebno je oprati sapunom i vodom ili u perilici.

Svakodnevno perite površine koje se često diraju

Čistite i dezinficirajte površine koje se često diraju u sobi u kojoj bolujete i u kupaonici. Nosite rukavice za jednokratnu upotrebu. Oboljeli trebaju čistiti površine u svojoj sobi i svojoj kupaonici, ako je moguće, a čišćenje površina u drugim dijelovima kuće treba prepustiti drugim ukućanima.

Ako prostorije bolesnika treba čistiti neka druga osoba koja skrbi o njemu, ona to treba činiti kada je nužno. Skrbnik tada treba nositi zaštitnu odjeću, jednokratne rukavice i masku. Prije čišćenja, najbolje je što dulje pričekati nakon što je bolesna osoba koristila prostoriju, primjerice kupaonicu.

Površine koje se često dodiruju uključuju telefone, daljinske upravljače, površine stolova, površine u kupaonici, zahodske školjke, tipkovnice, tablete i noćne ormariće.

Očistite i dezinficirajte površine na kojima bi moglo biti krvi, izmeta ili tjelesnih izlučevina.

Prvo sapun i voda ili deterdžent, a onda dezinfekcija 

Koristite sredstva za dezinfekciju u kućanstvu. Očistite površine sapunom i vodom ili deterdžentom, a zatim ih dezinficirajte.

Slijedite upute na dezinfekcijskim sredstvima. Mnogi proizvođači preporučuju da površine ostanu navlažene dezinfekcijskim sredstvom nekoliko minuta kako bi sredstvo uništilo viruse.

Prema HZJZ-u, oboljele osobe ne moraju nositi rukavice ako su u samoizolaciji u svojoj sobi. No ljudi koji ulaze u njihovu sobu kako bi skrbili o njima ili čistili trebaju imati rukavice i zaštitne maske te po mogućnosti neku zaštitnu odjeću poput plastičnih pregača.

www.vecernji.ba

Objava Stvari koje morate znati ako se od korone liječite kod kuće pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Đikić napisao 10 savjeta: Kako se pripremiti za korona-jesen pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, radi se o knjizi naziva Djevojke koje ne treba ženiti: Opomene i savjeti u kojoj autor momcima željnim braka ukazuje na osobine djevojaka koje nisu prikladne za udaju.

“Ova knjiga u prvom redu sadrži: opomene i savjete za prvu ljubav, iznosi mane i vrline mladeži sposobne stupiti u bračni život”, navodi se na samom početku, a tu stoji i napomena da je knjiga prevedena na nekoliko jezika i da je prodana u 200 tisuća primjeraka.

Knjiga nudi u današnje vrijeme pomalo bizarne savjete oko toga kako izabrati bračnu partnericu i na što posebno obratiti pozornost.

“Za čovjeka nek je zakon da se ne ženi iz familija: 1. gdje nema muških nasljednika, 2. u kojih je gusta dlaka po tijelu, 3. koje naginju hemoroidima, rđavu varenju, otečenih nogu itd. Ali čovjek se može oženiti i djevojkom koja ima bar sestara. Ali ako je jedina kći, tu su slabi roditelji i to je izumiruća familija”, navodi se tako na jednom mjestu.

Autor upozorava i na žene koje su “astenično infantilne”, a samim time i umno zaostale što se, navodi, može prenijeti i na djecu. U nastavku donosi i ilustraciju prema kojoj muškarac može prepoznati “astenično infantilnu ženu čija je inteligencija ravna nuli”.  Ilustracija nosi naslov: “Šest profila glupih djevojaka”.

Pratitelji Retroteke pokazali su veliki interes za ovu knjigu, a netko je u komentarima ostavio i fotografiju muške verzije, objavljene iste godine od strane istog autora.

index.hr

Objava “Djevojke koje ne treba ženiti”: Savjeti za ženidbu iz 1923. su više nego bizarni pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na našem području živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo dvije otrovnice, poskok i riđovka. Iako je poskok nešto otrovniji od riđovke, obje su zmije manje otrovne od, primjerice, afričkih ili azijskih zmija otrovnica, te je njihov ugriz rijetko smrtonosan.

Poskok (modras, kamenjarka; Vipera ammnodytes) je pepeljasto – sive boje i naraste do jednog metra. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Uzduž hrpta se nalazi tamna vijugava linija koja ide od glave do vrha repa i karakteristična je za svaku viperu (tzv. Kainov znak). Sa strane linije se nalaze tamne mrlje. Poskok živi uglavnom u južnim, krševitim krajevima.

Riđovka (šarka; Vipera berus) se nalazi u cijeloj Europi. Duga je oko 60 do 80 cm i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela. Postoje dvije vrste: Vipera berus bosniensis i Vipera pseudoaspis.

Ako zmija ugrize, najvažnije je utvrditi je li otrovna ili nije. Za razliku od neotrovnih, otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči.

Naše se otrovnice razlikuju od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, za razliku od neotrovnica čija su tijela tanka i izdužena. Valja napomenuti, međutim, da razlikovanje otrovnica na ovakav način vrijedi samo za područje Europe.

Vrste iz porodice Viperidae iz Sjeverne i Južne Amerike te Azije, kao što su na primjer čegrtuše, imaju i udubljenje između očiju i nosnica koje im služi za otkrivanje topline. Međutim, naše vrste iz porodice Viperidae (poskok, riđovka i planinski žutokrug) nemaju takvo udubljenje pa nam ono ne može služiti kao jedan od kriterija za razlikovanje zmija otrovnica i neotrovnica u našem podneblju.

Što kad zmija ugrize? 

U postupcima samopomoći se sugerira da se ne kreće u lov za zmijom zbog rizika dodatnog ugriza. Ako je zmija ubijena, tada je poželjno donijeti je u bolnicu radi točne identifikacije, što bitno utječe na terapijski postupak, savjetuje portal Ordinacija.

Na mjestu ugriza se obično vide dvije ubodne ranice od zmijskih zuba, međusobno udaljene 6 – 8 mm, premda je moguće da postoji i samo jedna ranica ili čak samo ogrebotina. Nalaz ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Prema podacima, čak 22 % dokazanih ugriza nema znakova otrovanja.

Simptomi zmijskog ugriza Na mjestu ugriza se unutar dva sata javlja bol i otok. Kod težih se otrovanja bol javlja brzo i neobično je oštra; otok se također ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima.

Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza u gotovo polovici ugriženih se javljaju opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opće slabosti te otok regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku).

Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postupno i glavni je uzrok smrti.

Postupak kod zmijskog ugriza  

Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebno docjepljivanje.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati.

Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno educirani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima.

Neophodno je hitno prevesti ugriženu osobu u bolnicu.

U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše je li zmija otrovna ili neotrovna.

Danas je općeprihvaćeni stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!!!

Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potječe iz konjskog seruma, a sadrži protutijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se daje isključivo u bolničkim uvjetima intravenski, i to samo kada je strogo indiciran, budući da sam antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.

Prevencija zmijskog ugriza

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti.

Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da Vas zmija ugrize:

1. Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju.

2. Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.

3.Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.

4.Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.

bljesak.info

Objava Zmije su ‘stigle’ : Kako razlikovati otrovnice i što ako vas ugrize pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovaj put je to u ovom slučaju pandemija koronavirusa Covid-19. Reakcija stanovništva ide u pravcu prije svega brige za vlastite živote i živote svojih najmilijih, ali i samoodržanja putem opskrbe osnovnim životnim namirnicama u većim količinama, što neminovno izaziva udar na kućne proračune.

Strah od gubitka radnog mjesta, a time i ulaza redovnih financijskih sredstava u domaćinstvo, dodatno usložnjavaju situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika je veća zbog ograničenja uvoza, nabavke, pa i globalne nestašice određenih artikala. U takvim uvjetima osiguranje dovoljnih količina hrane za izvjesno razdoblje je od životnog značaja.

U tabeli su prikazane godišnje potrebe važnije povrća zua jednu osobu. Uz odgovarajući prinos po m kvadratnom i broja osoba u kućanstvu, može se procijeniti potrebna površina za uzgoj te kulture. 

(Gotovo) Sve možemo sami proizvesti

Nezamislivo je da pored brašna, ulja i šečera koje uistinu ne možemo u potrebnim količinama proizvesti na području BiH, uvozimo krompir, luk, grah, razne povrtlarske kulture, baš kao i meso, mlijeko i mliječne proizvode. Naše njive i vrtove smo ostavili uglavnom nezasijane.

Za sasvim dobru opskrbu osnovnim proizvodima koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima za jednu obitelj dovoljna površina od 187,60 do 327 kvadratnih metara zemlje, ovisno od primijenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemljišnim pogodnostima.

Krajnje je vrijeme za rad sebe i svoje obitelji u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitom vrtu, jer je očito da nije potrebna niti velika površina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini  vrt se može organizirati na balkonu u saksijama, a male vrtove i na ravnim krovovima određenih objekata, čime bi se osigurali za povrće i zaačinsko bilje za brzu upotrebu uz i za obroke.

U posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca (microgreens) (lucerka, leća, grah, pšenica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti važan dodatak našoj svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju, te ne dolazi do gubitka hranjivih materija.

  Povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih materija, kao što su vitamini, mineralne materije, fitoncidi…

Tako vitamina C najviše ima u paprici, listu peršuna, lisnatom kupusu, luku vlašcu, listu celera, koprivi, a provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muskatnoj tikvi, tikvi pečenki, paprici, listu peršuna i celera, dok vitamina iz grupe B ima u grašku, bijelom luku, kupusnjačama.

Cvjetača, koraba, grašak, vrtni grah (boranija), špinat i tikva bogati su kalijumom, list peršuna, špinata, blitve, grašak, krastavac, bijeli luk fosforom. Kalcijumom najbogatiji su vrtni grah, špinat, salata, blitva; natrijumom blitva, cikla, celer, špinat, mrkva; magnezijumom grašak i vrtni grah (boranija), a sadržajem željeza ističu se celer i pastrnak.

Neke vrste povrća su značajan izvor proteina (grašak, vrtni grah, lisnati kelj, kelj pupčar, brokula), ugljenih hidrata (krompir, mrkva, cikla, lukovi) i celuloze (paprika, kupusnjače, vrtni grah, cikla), odnosno balasnih materijama bitnim za crijeva i prevenciju karcinoma.

Hrana kao lijek i gorivo za organizam

Specifičan značaj za ljudski organizam imaju tzv. fitoncidi – povrća sa baktericidnim, fungicidnim i protistozidnim djelovanjem (bijeli i crni luk, cikla, rabarbara, paprika, paradajz, rotkva), zatim bojene materije povrća kao što je klorofil (špinat, kupus, list peršuna, kopriva) betaini (cikla) i karotinoidi (mrkva). Mnoge vrste povrća su tradicionalna ljekovita sredstva u narodnoj medicinia, a konzumiranje prirodnih tvari iz zdravog povrća spriječavaju obrazovanje kancerogenih jedinjenja u čovjekovom organizmu, ali i prevenciji niza oboljenja. Smatra se da čovjek treba dnevno da unese oko 400 g povrća, prije svega svježeg, a prednost ima grupa žuto-zeleno-crvenih vrsta koje su najbogatije bioaktivnim materijama.

U skromnijim financijskim sredstvima na vlastitim njivama i vrtovima može organizirati sjetva i sadnja biljaka, kroz principe itegralne i ekološke proizvodnje hrane, jer se kao takva i u EU i širom svijeta sve više prilagođava zahtjevima tržišta, koju opet diktiraju kupci, a ona se temelji na ovoj vrsti proizvodnje hrane.

Danas gotovo 90 posto poljoprivredne proizvodnje u EU predstavlja hranu uzgojenu po metodologiji čiji je cilj i smanjena potrošnja sredstava za zaštitu bilja i drugih agrokemikalija. Proizvodi integralne i ekološke proizvodnje pružaju potpuno zdravstveno ispravan proizvod, sa dosta jeftinijim troškovima nego uobičajena konvencionalna proizvodnja hrane. Glavni cilj ekološke poljoprivrede je proizvesti zdravstveno ispravnu hranu visoke hranidbene vrijednosti oslanjajući se na zaštitu i očuvanje okoliša. Ako se ovome doda i osiguranje dijela sjemenskog i sadnog materijala iz vlastite prošlogodišnje proizvodnje, dodatno imamo jeftiniju proizvodnju, ali proizvodnju visokog kvaliteta i zdravstvene ispravanosti.

/Izvor: agrosvijet.com/

Objava Koliko zemljišta i posla je potrebno da prosječna obitelj proizvodi hranu za sebe pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, u posljednje vrijeme nizozemski i francuski mediji pišu kako gotovo polovinu slučajeva onih na intenzivnoj njezi čine mlađi od 50, odnosno 60 godina. Dakle, sasvim je pogrešno smatrati da su mladi otporni.

I kako se zaštititi od koronavirusa? Što djeluje, a što ne? Kako održavati higijenu? Kako se postavlja sumnja na tu bolest? Vjerojatno već danima slušate sve moguće službene i poluslužbene savjete.

No, evo smjernica našeg HZJZ-a, stranih i domaćih zdravstvenih organizacija, stručnjaka…

1. Ne idite prečesto u trgovine

Molekularni biolog Gordan Lauc prenio je istraživanje iz “New England Journal of Medicine”, koji se, kaže, smatra ozbiljnim izvorom informacija.

– Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako netko kašlje u ruku i onda dira nekakva mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira ili sl. u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući.

Trgovci, pazite što radite. Ako je netko sumnjiv, šaljite ga odmah kući, jer će inače vaša trgovina postati izvor zaraze. Zamislite samo da je blagajnica slučajno zaražena… – napisao je Lauc na svom Facebooku.

Dakle, čim iziđete iz trgovine, prije nego sjednete u automobil, odmah obavite dezinfekciju ruku. Naime, kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutačno najveća okupljanja ljudi. A virus, kako su već upozorili znanstvenici, može dugo živjeti (satima i danima) na plastici, metalu. To, naravno, uključuje ambalažu u trgovinama ili pak kolica i košare koje su dirale stotine osoba.

Naravno, ne trebate stvarati mjesečne zalihe, ali isto tako ne trebate ni u trgovine ići svaki dan.

2. Izujte se

Kad se vratite iz trgovine, ljekarne, bolnice ili nekog drugog javnog mjesta onda se najprije u hodniku izujte, presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u kojoj ste bili vani u druge prostorije u stanu.

Odjeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari. Možete je staviti prati ili zračiti. Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.

3. Treba li dezinficirati ambalažu?

Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima, stoga “spizu” koju ste kupili (ako nije kvarljiva) možete odložiti u neku drugu prostoriju, recimo ako imate šupu, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u kuhinju. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj temperaturi ili baciti.

– Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine – napisao je New York Times u svom vodiču.

Za brisanje ambalaže hrane navodno se može koristiti i ocat, iako se ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri.

Prirodni antiseptici nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, uz napomenu da se ocat kao sredstvo za opću dezinfekciju primjenjivao kod raznih epidemija u povijesti.

Primjena vinskog octa kao lokalnog antiseptika za ruke spominje se za vrijeme Austro-Ugarske (1830. – 1864. godine). Zavod napominje da je prof. Emili sa svojim suradnicima istraživao petpostotni vinski ocat za primjenu u dezinfekciji voća i prijesnih salata. Utvrdili su da uništava vibrione kolere, shigele i salmonele u vremenu od 10 do 15 minuta (Liječnički vjesnik, 1972. i 1974.). Ilić sa svojim suradnicima utvrdio je da 4-postotni vinski ocat ima dobar učinak na vegetativne oblike bakterija (Pula, 1984.). Neka novija israživanja su pokazala kako 10-postotni ocat može uništiti viruse gripe.

“Ocat ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje koronavirusa”, kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja iz centra “John Hopkins”.

Međutim, ako nemate nešto bolje, možete probati i s octom, neće vam naškoditi, a može bar malo pomoći. A možete napraviti i otopinu sa sapunom, ali pazite da ta otopina ne dođe u dodir s hranom.

Nakon što operete ambalažu s hranom, operite ruke, a krpu s kojom ste brisali površine ili bacite ili odmah operite.

4. Što i kada čistiti u vlastitom domu?

Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, POS uređaje, tipkovnice, konzole, računala te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba.

Dodirne površine koje koristi veći broj osoba, poput POS uređaja, prekrijte jednokratnom maramicom ili papirnatim ručnikom te preko njih dodirujte uređaj. Možete ih svako malo poprskati alkoholom.

Svaki dan čistite svoj dom uobičajenim deterdžentom za kućanstva i vodom. Posebno često čistite dodirne točke u kućanstvu kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju i zvona na vratima.

5. A ako se epidemija proširi?

Ako se u vašoj okolini zabilježi veća pojavnost zaraženih, trebali biste češće čistiti stubišta i ulaze ispred zgrada, vrata, rukohvate, kvake, ali i vlastite domove, posebno zahodske prostorije koje koristi veći broj ukućana.

Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte.

Očistite toalete, uključujući zahodsku školjku i sve dostupne površine u toaletu deterdžentom te nakon toga dezinficirajte. Nemojte koristiti pakiranje s raspršivačem za nanošenje dezinfekcijskog sredstva jer može doći do prskanja koje može dalje širiti virus. Uklonite posteljinu, jastučnice, deke i druge tkanine te ih operite. Za pranje koristite perilicu rublja (program na 90 °C) i deterdžent za pranje rublja.

Nakon čišćenja krpe operite na 90 °C. Skinite rukavice i masku te ih stavite u plastičnu vrećicu, a zatim operite ruke sapunom i vodom. Sav otpad nastao tijekom čišćenja treba što je prije moguće odložiti u kante za otpad. Istuširajte se i presvucite odjeću odmah nakon čišćenja. Ostavite prozor otvorenim i/ili ventilaciju uključenom da se prostorija temeljito prozrači.

6. Koja sredstva koristiti?

Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema uputama proizvođača.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi sljedećih aktivnih tvari: etanol, natrijev hipoklorit, glutaraldehid, izopropanol, benzalkonijev klorid, natrijev klorit.

Strogo se valja držati uputa proizvođača o koncentraciji proizvoda tijekom čišćenja!

7. Socijalni kontakt

Nemojte dijeliti čaše, šalice, drugo posuđe i pribor za jelo s drugim osobama, čak ni s ukućanima. Prije jela i pića uvijek, ali baš uvijek, operite ruke. Izbjegavajte rukovanje, grljenje i poljupce te održavajte razmak od barem jednog metra kod razgovora na otvorenom i dva metra u zatvorenom prostoru.

Izbjegavajte veće grupe ljudi i javna okupljanja. Što više hodajte i koristite bicikl, a izbjegavajte korištenje javnog prijevoza. U javnom prijevozu, kinima, kazalištima i drugim javnim prostorima, ako nije moguće da ih izbjegnete, sjednite na što većoj udaljenosti od drugih osoba.

8. Pranje ruku

S ruku se virus najbolje “skida” toplom vodom i sapunom. Sapun je kao zaštitno sredstvo na prvom mjestu i za druge znanstvenike, puno prije različitih dezinficijensa.

Sally Bloomfield, londonska stručnjakinja za infekcije, navodi da je najvažnije prati ruke te izbjegavati diranje nosa, usta i očiju. Neki će misliti da je to lako, ali mnogi nisu ni svjesni da ljudi, pokazuju istraživanja, u sat vremena glavu dodirnu prosječno 23 puta.

Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.

9. Voda nije dovoljna

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije navodi da je dokazano da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima.

Ruke treba prati oko 30 sekundi. Najprije ih treba smočiti, onda nanijeti sapun, dobro protrljati dlanove pa ući u prostor između prstiju. Zatim kružnim pokretima treba proći dlan i gornju površinu ruke. Nokte treba skratiti jer ispod njih se znaju nakupljati nečistoće, te kontaminanti poput bakterija i virusa.

10. Kako ruke prenose zarazu

Našim rukama, objašnjava epidemiolog Mato Lakić iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima… Uzmimo za primjer osobu koja ima proljev a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a.

Na njezinim rukama lako mogu dospjeti mikroorganizmi iz njezine stolice. Nakon toga dio tih mikroorganizama ostat će na onim površinama koje ta osoba dodirne – na kvaki, na rukama druge osobe, na tastaturi, na rukohvatu u autobusu. Ako ta osoba, primjerice, reže krastavce za salatu, na njih će također prijeći mikroorganizmi. Još su bolji primjer bolesti koje se prenose zrakom, poput gripe.

Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na koncu najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.

11. Ako ste stariji od 60

Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, pozvao je sve starije od 60 godina da izbjegavaju posjećivanje i ulaženje u prenapučene javne prostore ili mjesta. U to se ubrajaju i sredstva javnog prijevoza u razdobljima najvećih dnevnih gužvi, te javna okupljanja, ali i odlasci u trgovine u razdobljima kada se očekuje najveća dnevna posjećenost.

Također je apelirao da osobe u ovoj dobnoj skupini preskoče rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod liječnika opće prakse i u bolnice, ako im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb.

Preporuča se najprije liječnika kontaktirati telefonom ako je osobi potreban recept ili savjet. Smatra se, na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, da osobe u životnoj dobi 60+, ili koje imaju neku kroničnu bolest poput bolesti kardiovaskularnog sustava, respiratornog sustava ili dijabetesa, imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19. Stoga se i preporučuju navedene mjere prevencije za građane ovih osjetljivih skupina.

12. Kako se postavlja sumnja na bolest

HZJZ je liječnicima poslao uputu kako se postavlja sumnja na infekciju COVID-19. Trebaju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:

Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od sljedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom bolesti unatrag 14 dana prije početka bolesti; pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unatrag 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerojatan ili potvrđeni slučaj COVID-19; pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom – povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.

/Izvor: Slobodna Dalmacija/

Objava Važne mjere opreza: ne često u trgovinu, izuvajte se, perite ambalažu, dezinficirajte stubište, ne dijelite čaše pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Neki savjeti su i danas aktualni i korisni, no ima i onih koji pokazuju koliko se svijet u zadnjih 60 godina promijenio. Ovo su neki od savjeta.

“Pohađajte večernje škole, idete na tečajeve koje vole muškarci.”

“Potražite mjesta s najvećim brojem neoženjenih muškaraca.”

“U parku sjednite na klupu i hranite golubove.”

“Budite dobre prema svima, netko bi mogao imati brata ili sina za vas.”

“Govorite prijateljima da ste zainteresirani za stupanje u brak. Nemojte to kriti.”

“Izgubite se na nogometnim utakmicama.”

“U avionima, vlakovima i autobusima nemojte sjesti kraj žene, sjednite kraj muškarca.”

Tu su i savjeti za one koje žele da ih muškarci lakše primijete:

“Spotaknite se kada ulazite u sobu u kojoj je on.”

“Nosite zavoj, ljudi uvijek pitaju što vam se dogodilo.”

“Nagovorite oca da kupi karte za kazalište kojih se ‘morate riješiti’.”

“Naučite peći ukusne pite od jabuka. Ponesite jednu na posao i dajte muškarcima da je probaju.”

“Bavite se prodajom tupea. Muškarci bez kose su ‘laki’.”

“Zakupite mjesto za plakat i tamo postavite svoju sliku s telefonskim brojem.”

Tu su i još neke ideje koje će ženama pomoći da budu privlačne i da muškarca do kraja osvoje:

“Ako farbate kosu, odaberite jednu boju i držite se nje.”

“Recite mu da je zgodan.”

“Brinite o svom zdravlju. Muškarci ne vole djevojke koje su često bolesne.”

“Izgorite na suncu.”

“Ne govorite mu ništa o svojim alergijama.”

“Pokažite mu da se možete zabaviti na jeftinom izlasku.”

“Pošaljite njegovoj majci čestitku za rođendan.”

“Pitajte njegovu mamu za recepte.”

“Ako ide u ribolov, naučite čistiti ribu.”

“Saznajte detalje o njegovim bivšim djevojkama i ne činite iste pogreške koje su i one učinile.”

“Naučite igrati poker.”

“Ne pričajte mu ‘prljave’ priče.”

“Nabavite dozvolu za lov.”

Objava “129 NAČIN KAKO NAĆI MUŽA” Ovaj članak iz 1958. pokazuje koliko se svijet zapravo promijenio pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

SAVJETI KAKO SE BRINUTI O SVOM MUŽU

Objava Savjeti iz 1950-ih za žene u braku su dosta smiješni. Neke su se stvari prilično promijenile pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, riječ je o uspomenama s putovanja s ciljem da se ljepote proživljenog i doživljenog trajno sačuvaju kroz jedinstvene suvenire i maštovitim sitnicama s putovanja. Ova diplomirana dizajnerica na tržište Hrvatske, a uskoro i globalno, stavila je svoje kreacije, personalizirane magnete, privjeske, naljepnice za kofere te privjesnice. Riječ je o apliciranju omiljenih fotografija s putovanja, koje se mogu lagano i jednostavno otisnuti i postati vlastiti personalizirani magnet, privjesak, naljepnicu za kofer. Od nedavno foto – naljepnice s putovanja mogu se nalijepiti i na multifunkcionalni rokovnik čije se korice mogu u potpunosti personalizirati!

“Često mi je veliki problem na putovanju pronaći lijepe magnete za poklon svojim najmilijima, a cijena onih ljepših uglavnom nije baš pristupačna. Tako mi je palo napamet zašto ne bih umjesto magneta s motivom, recimo, Eiffelovog tornja koji stoji 5 eura, radije imala magnet sa slikom sebe i društva ispred spomenute građevine za svega 3 eura? Zar to nije ljepša uspomena? Ili ako je riječ o inozemnim turistima zašto se sami ne bi fotografirali ispred Dioklecijanove palače u Splitu ili pak amfiteatra u Puli i tako sami kreirali svoje originalne suvenire iz Hrvatske. Tako je nastala nastala ideja za personalni magnet, a ostale ideje su se same nadograđivale”, otkriva Magdalena Bešker svoju inspiraciju za nove proizvode njezine tvrtke ‘Ulica snova’.

Nije ovo prvi puta da mlada poduzetnica Magdalena Bešker u dopadljiv, inovativan i tržišno traženi proizvod spaja svoju maštovitost, originalnost i vlastitu ljubav prema poduzetništvu. Mlada vlasnica u pet godina poslovanja svoje tvrtke ‘Ulica snova’ već je na hrvatsko, te regionalno tržište uspješni plasirala nekoliko proizvoda poput personaliziranih rokovnika, planera i bilježnica, prilagođenih svakoj osobi.

Prošlog ljeta uspješno je ‘lansirala’ dva nova branda koja su ‘zaludjela’ sve one koji putuju i rado otkrivaju nove svjetske destinacije – Moj passport etui, posebno dizajnirani omot u bogatom spektru boja, koji je rađen i kao personalizirani suvenir u kojemu čuvamo, nosimo i koristimo putne isprave, kao i Moj dnevnik putovanja (My travel diary), koji su također proglašeni originalnim hrvatskim suvenirima.

Magdalena Bešker, koja je i sama poznata kao velika putoholičarka, odlučila je u novoj kampanji za svoje brandove spojiti sadržaje koji je i osobno ispunjavaju i raduju – putovanja, Instagram i iskreno žensko prijateljstvo. U kampanji koju je snimio poznati zagrebački fotograf Zvonimir Ferina, Magdalena je s najboljom prijateljicom Martinom Požgaj nastojala dočarati svoju viziju #instaputovanja te predstaviti nove proizvode omiljene Ulice snova. Osim fotografija, kao iskusna svjetska putnica, ljubitelje brenda počastila je i duhovitim, a korisnim tips&tricks savjetima za instagramično putovanje iz snova!

#korak1

Kada uza sebe imate svoju #BFF koja voli sve što volite i vi i s kojom je lako dogovoriti se, planiranje putovanja nije problem! Birajte destinaciju koja je fotogenična, a hotel prije bukiranja, provjerite na Instagramu (opcija “places”) – tako ćete najbolje znati što vas čeka i gdje se možete fotkati. ?

#korak2

Odabrali ste destinaciju i bukirali karte? Super! Obznanite to svojoj #instaobitelji! Upišite u svoj Travel Diary detalje, objavite fotografiju na Instagramu i odbrojavanje može početi!

#korak3

U zračnoj luci ste. Vrijeme je za prvi službeni #selfie s putovanja! Nemojte zaboraviti pohvaliti se svojim personaliziranim My Passport etuijem i uskladiti ga sa svojim kovčegom i outfitom – i svojom #BFF, naravno, pa niste amateri! ? Fotkanje ćete odraditi u super trendi outfitu i to prije check-ina, a onda se, kao i svi normalni ljudi, presvući u nešto udobnije. P. S. Fotkanje selfie štapom je vještina, vježbajte unaprijed kako se držak ne bi vidio na fotki.;)

#korak4

Koliko se mučite s pronalaskom svoje prtljage na traci odredišne zračne luke? Personalizirajte svoj kovčeg vlastitim fotografijama i motivima! Neka ga svi uoče u zračnoj luci! Nemojte zaboraviti na kovčeg prikačiti i originalnu privjesnicu Ulice snova, koja vam se neće lako otkinuti a na kojoj možete otisnuti što smatrate najpotrebnijim – svoju adresu, broj mobitela, Instagram profil – zašto ne, svaki novi follower je dobrodošao!

#korak5

Svoju #instazajednicu svakodnevno ćete bombardirati instastoryjima da bi svi znali kako se dobro provodite, no one fotke koje će izazivati zavist među vašim stalkerima (znate, oni koji pogledaju svaki vaš story, ali teško im je kliknuti “like” na vaš post) okinite na sredini putovanja. Zašto? Bit ćete dovoljno preplanuli da izgledate bombastično, a opet ne ostavljate pritisak za zadnja dva dana! ;). Nemojte štedjeti na fotkama, jedna od njih 50 je baš ona prava!

#korak6

Što je putovanje bez uspomena i Instagram profil bez originalnih fotki? Pretvorite svoje najdraže fotografije s putovanja u personalizirane magnetiće, privjeske, naljepnice i rokovnik s vašom omiljenom fotkom. Zašto da fotografirate kako ispijate kavu s bezličnim rokovnikom kada možete personalizirati #instafotku svojom personaliziranom fotografijom na rokovniku? Zamislite samo lica svojih bližnjih kada im uručite magnetiće sa svojom slikom ispred piramide? Ipak ste vi pravi #instatraveller!

Svi proizvodi mlade poduzetnice Magdalene Bešker, u kolekciji s najnovijima mogu se naručiti putem web shopa ulicasnova.hr, Facebook stranice MojPlaner te na Instragam profilu MOJ PLANER.

izvor: iturizam.info

Objava Savjeti Ramkinje Magdalene Bešker za instagramično putovanje iz snova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zanima vas kako očistiti glačalo? Primijetili ste da mrlje na dnu vašeg glačala ili možda kamenac u spremniku za vodu otežavaju glačanje? Za početak, trebate znati da to predstavlja problem i za vašu odjeću jer se ona može zamazati ili oštetiti tijekom glačanja.

No, postoji nekoliko prirodnih sredstava kojima možete riješiti ovaj problem.

Soda bikarbona

Ovo sredstvo je odličan pomoćnik u svakodnevnin kućanskim poslovima čišćenja, ali i kuhanja. Napravite smjesu vode i sode bikarbone u jednakom omjeru i na taj način ćete stvoriti pastu koja će učinkovito razgraditi mrlje na dnu glačala. Postupak je takav da prvo krpu namočite u dobivenu u smjesu i potom trljajte dno kako bi očitili glačalo.

Ocat

Ako se na spremnik za vodu uhvatio kamenac, najbolji način da ga maknete je ocat. Točnije, ulijte vodu i ocat i zatim samo pričekajte da ocat počne djelovati. Potrebno je zagrijati peglu te parom ispušite cijeli spremnik. Nakon toga, cijeli postupak trebate ponoviti, ali sa destiliranom vodom, kako bi uklonili ocat koji je ostao.

Sol

Kako bi očistili glačalo pomoću soli, postupak je sljedeći:

Pospite otprilike jednu žlicu soli na kuhinjsku krpu ili dasku za peglanje. Isključite paru na glačalu i potom ga uključite na najjaču temperaturu. Kad je dovoljno zagrijano, pređite njime po posutoj soli. Na ovaj način ćete ukloniti prljavštinu s s dna pegle i vaša pegla će opet blistati.

Objava Kako očistiti glačalo – savjeti za čišćenje glačala pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.