VAŽNA NAPOMENA:

Objava OPĆINSKA IZBORNA KOMISIJA PROZOR-RAMA: Javni poziv za prijavu kandidata za predsjednike/zamjenike predsjednika biračkih odbora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon saznanja da Tužiteljstvo BiH, nakon najmanje dva obraćanja javnosti Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika na press konferencijama u kojima verbalno napada članicu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH gđu Vanju Bjelica-Prutinu i Središnje izborno povjerenstvo BiH, nije pokrenulo postupak po službenoj dužnost, Središnje izborno povjerenstvo BiH je poduzelo konkretne korake.

‘S tim u vezi, danas je napravljena prijava protiv Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i ista će biti dostavljena Tužiteljstvu BiH’, priopćili su danas iz SIP-a.

‘Središnje izborno povjerenstvo BiH se ovom prilikom zahvaljuje svim međunarodnim službenicima u BiH i pojedincima iz BiH koji su dali podršku Središnjem izbornom povjerenstvu BiH i gđi Vanji Bjelica-Prutini, a posebna zahvalnost veleposlanici Kathleen Kavalec, šefici Misije OSCE-a u BiH, Nj.E. Johanni Stromquist, veleposlanici Kraljevine Švedske u BiH, Nj.E. Matthew Fieldu, veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, gđi Ekaterini Dorodnovoj, zamjenici Šefa Delegacije EU u BiH i Veleposlanstvu SAD-a u BiH’, navode iz SIP-a.

‘I na kraju, bez obzira na sve pritiske kojima je izloženo, Središnje izborno povjerenstvo BiH će kao neovisan državni organ nastaviti raditi poslove iz svoje nadležnosti sukladno zakonu’, priopćeno je.

Objava Središnje izborno povjerenstvo prijavilo Dodika Tužiteljstvu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Lokalni izbori 2020. godine odgođeni za 15. studeni pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Raspisani lokalni izbori za 4. listopada 2020. godine pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Kako bi raspisivanjem izbora već sljedećeg dana počeli teći rokovi za provođenje izbornih aktivnosti, kao što je prikupljanje potpisa političkih subjekata, jasno je da u datim okolnostima navedeno nije moguće poduzeti, kako zbog ograničene slobode kretanja tako i zbog sprječavanja širenja epidemije. Navedeno, kao i niz drugih aktivnosti koje bi bilo nemoguće realizirati, stvara objektivne i neotklonjive smetnje za provođenje slobodnih izbora u skladu s Izbornim zakonom BiH”, priopćeno je iz SIP-a BiH.

SIP traži i da se u Izbornom zakonu BiH doda i da “iznimno, u izvanrednim okolnostima, SIP može odgoditi raspisivanje i održavanje redovitih izbora” te da “Središnje izborno povjerenstvo BiH donosi odluku o odgađanju raspisivanja i održavanja izbora…o čemu izvješćuje sve nadležne organe na svim razinama vlasti i javnost, najmanje 150 dana kada su izbori trebali biti održani”.

Također, u Izbornom zakonu, po Zaključku SIP-a, treba se dodati da “olduku o raspisivanju i održavanju izbora, SIP BiH donosi kada utvrdi da su ispunjeni uvjeti za održavanje izbora u skladu s ovim zakonom, a najkasnije u roku od 90 dana od službenog prestanka vanrednih okolnosti”.

Podsjetimo da je u BiH od 17. ožujka na snazi Odluka Vijeća ministara proglašenju stanja prirodne nesreće u BiH, kao i da su entiteti Republika Srpska i Federacija BiH donijeli odluke o proglašenju izvanredne situacije, odnosno, stanja nesreće prouzročene koronavirusom.

Objava Zbog pandemije SIP traži promjenu Izbornog zakona i odgađanje lokalnih izbora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na Općinskom sudu Čapljina jučer je nastavljen glavni pretres u predmetu Kaplan i ostali, gdje su svjedočili svi Članovi Središnjeg izbornog povjerenstva, te vještak dr. Davorin Kozomara.

Zanimljivo je da je Središnje izborno povjerenstvo u 7.30 održalo sjednicu u Sarajevu, te se uputilo na suđenje u Čapljinu, dok se recimo dvije svjedokinje obrane Stočanke Arna Bešo i Džemila Ovčina nisu odazvale, premda su uredno zaprimile poziv.

Vještak Davorin Kozomara pozvan je da se očituje na vještačenje Damira Juge koji je prošlo ljeto iznio mišljenje da u Marija Raguža nije bilo težih ozljeda, te doveo u sumnju kompletno liječenje na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.

Ortoped ne može vještačiti glavu i vrat

Kozomara je, između ostalog, kazao da ostaje pri svom nalazu i mišljenju da su ozlijede koje je zadobio Mario Raguž teže. Između ostalog, uz to što je istaknuo da je ustanova u kojoj je liječen Raguž ustanova višeg ranga od Jugine (SKB naspram RMC), kao i da su liječnici na čijem nalazu je donio mišljenje superiorniji, dodao je da je računalo to koje automatski mjeri krvne podljeve, te je primjerice u Marija Raguža izmjeren krvni podljev 32 puta 15 milimetara, što je dvije trećine grkljana.

Također je dodao da se na temelju prijave o povredi može donijeti kvalifikacija ozlijede, te da jedino RMC Safet Mujić navodi da prijava o povredi ne može biti temelj za kvalifikaciju povrede.

Na upit tužitelja Spomenka Jukića može li ortoped po struci, što je Damir Jugo, vršiti vještačenje povreda kakve je imao Marijo Raguž, vještak Kozomara je odgovorio da specijalist ortopedije nije adekvatan za vještačenje glave i vrata.

Nakon što je Kozomara ostao pri svom nalazu i mišljenju, te iznio primjedbe na Jugino, obrana je zatražila da se ponovno pozovu obojica, a što je sutkinja odobrila. Iza vještaka Kozomare svjedočili su redoslijedom – Suad Arnautović, Ahmet Šantić, Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić, Branko Petrić, Novak Božićković i Stjepan Mikić.

Zanimljivo je da je iza svjedočenja Arnautović, Šantića i Hadžiabdić, drugooptuženi Ahmet Ljubović pitao može li izaći da ne sluša narednog svjedoka (Vlado Rogić). Sutkinja je kazala da sudnicu može napustiti jedino ako ga ona udalji.

Tko je prekinuo izbore

Članovi Središnjeg izbornog povjerenstva manje-više su govorili isto, s par razlika u spremnosti da precizno odgovore na pitanje što je i tko je prekinuo izbore u Stocu.

Obrana se koncentrirala na predsjednika OIP-a Stolac, te člana biračkog odbora Marija Raguža, te pitala članove SIP-a jesu li njih dvojica činili i kakve nepravilnosti i koje su odluke oko toga donesene. Članovi SIP-a su odreda ponavljali da o tome postoje odluke, te se ne sjećaju što je točno bilo prije dvije godine, jer se na dnevnoj bazi donese i desetak njih.. Najkonkretniji je zapravo bio Stjepan Mikić koji je, prije svega, kazao da ne vidi svrhe u njihovu dolasku u Čapljinu.

„Te stvari su presuđene a instanci koja je viša i od ovog suda. Nemojte se ljutiti, ali ne vidim smisla. Imaju naše odluke, one su dostupne“, kazao je Mikić.

Dalo se iz svjedočenja naslutiti koliko je i Središnje izborno povjerenstvo bilo podijeljeno po pitanju Stoca. Suad Arnautović i Ahmet Šantić su kazali da je OIP u Stocu sankcioniran iz razloga što se predsjednik Ivica Perić nije držao naputka da su tri važeća dokumenta za glasovanje – osobna, vozačka, putovnica BiH, te je dopuštao glasovanje s dokumentima druge zemlje.

Izbjegavali su konkretno odgovoriti na pitanje tužitelja što je i tko je 2. listopada prekinuo izbore u Stocu, koji su poništeni. Šantić je kazao da je taj dan pokušao zvati Perića, a ovaj mu se nije javljao, dok je Vlado Rogić kazao da su linije bile u prekidu i u Stocu se više nije imao tko javiti.

Hrvatsko-bošnjačka strana

Irena Hadžiabdić kazala je da su informacije da nešto nije u redu dobivali od Britanaca i Koalicije pod lupom, i da se isprva činilo da nije ništa ozbiljno, da bi se kasnije utvrdilo da je u Stocu kaos, koji je različito gledan.

„Odboru za sigurnost dugo je trebalo. Hrvatsko-bošnjačka strana nije se mogla pomiriti ni u policiji, ni nigdje. Predsjednik se nije javljao“, ustvrdila je ona o tom danu.

I Branko Petrić potvrdio je da su SIP-u stizale kontradiktorne informacije. Kazao je da je SIP imao informacije da su neredi u Stocu i izbori prekinuti, a čekali su službena očitovanja. Za razliku od Šantića i Arnautovića Božićković i Mikić su bili jasni prekida izbora.

„OIK je radila do trenutka fizičkog napada na predsjednika“, kazao je Božićković.

Na upit kada su prekinuti izbori u Stocu Mikić je odgovorio: „Koliko se sjećam onda kada je netko pozvao biračke odbore da napuste svoja mjesta, kada je došlo do bacanja izbornog materijala, napada. Tko je to uradio od gospode koja je ovdje prisutna neka sud ustanovi“.

Član SIP-a Vlado Rogić kazao je da su na dan izbora imali informacije da je izborni proces narušen, ali ne u kojem obujmu i da se događaju vrlo loše stvari, te su osluškivali i medije. Bilo je govora i o mrtvim na spiskovima, gdje je Hadžiabdić kazala da su po tom pitanju SIP-u svezane ruke, a da ta pojava nije ništa posebno izražena u Stocu u odnosu na druge gradove. Upitana tko je prekinuo izbore u Stocu kazala je „bilo je više vinovnika – kandidata, članova biračkih odbora“.

Suđenje se nastavlja u ožujku, kada bi trebale svjedočiti jučer neodazvane svjedokinje, te po treći put Kozomara i drugi put Jugo. K. Perić

Objava Cijeli SIP zorom održao sjednicu i stigao u Čapljinu, a svjedokinje iz Stoca se nisu odazvale pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Odluka je, prema riječima predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Branka Petrića, donesena na temelju Ustava i Izbornog zakona. “Time su se stvorili uvjeti za nesmetan izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Mi smo to uradili i uz to što postoje sporenja treba li to raditi SIP ili zakonodavac. Koristili smo sve principe koji sadrži najveći zajednički sadržitelj, poštujući principe pariteta, koji se provlači kroz sve ustave u BiH”, rekao je Petrić na konferenciji za novinare u Sarajevu, održane nakon sjednice SIP-a, piše Deutsche Welle.

Osim Popisa stanovništva iz 2013. godine, bit će primijenjen i princip 1/1/1, prema kojem će u Gornji dom Parlamenta FBiH biti delegiran po najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – Bošnjak, Hrvat ili Srbin – iz svakog od 10 kantona, te Ostali, ukoliko su birani u skupštine tih kantona.

Kako se i očekivalo, usvojeni prijedlog, a koji je zagovarala i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), izazvala je buru reakcija na drugoj strani, pa žalbe na odluku SIP-a već pljušte, a kako je očekivao i sam Petrić.

Kreću žalbe

“Stranka demokratske akcije (SDA) smatra da je SIP bio dužan poštovati Ustav FBiH, prema kojem se Popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u priopćenju SDA, koja odluku SIP-a kvalificira političkom, te naglašava kako će pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti te odluke.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP) je reagirala još oštrije, ocjenjujući da je SIP BiH svojom odlukom… prekršio Ustav FBiH, Izborni zakon BiH i Daytonski mirovni sporazum, te izvršio udar na ustavno uređenje BiH sa jasnom namjerom da se država podijeli na tri etničke teritorije”, te dodala da se takvom odlukom  “pokušavaju u praksi legalizirati rezultati etničkog čišćenja”.

Demokratski front (DF) Željka Komšića sličnog je stava, a i Hrvatski narodni sabor (HNS) u BiH, prema neslužbenim informacijama, mogao bi se žaliti na odluke CIK-a, za koju smatra da nije ustavna, no prije svega tražiti izmjenu Izbornog zakona u skladu sa apelacijom Bože Ljubića.

“Ova je odluka neustavna, pa i nezakonita”, rekla je u izjavi za medije u Mostaru Borjana Krišto, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH pojašnjavajući kako je Ustavni sud BiH upravo izbrisao odredbe koje utvrđuju način izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH”.
“Središnje izborno povjerenstvo (SIP) kao tijelo koje treba organizirati i provoditi izborne rezultate po Izbornom zakonu BiH nema nikakve ovlasti donositi odluku i propisati koliko koja županija daje izaslanika. Ovime se SIP stavlja u ulogu zakonodavca”, pojasnila je Krišto. Navela je kako je odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin “posve suprotna odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić iz 2016. godine”.

Jedini koji su pozdravili donošenje odluke SIP-a, kao dalji napor na izgradnji institucija, bili su predstavnici američke administracije – Veleposlanstvo SAD i Izaslanstvo EU u Sarajevu.

Bez obzira temelji li se odluka SIP-a na Popisu stanovništva iz 1991. ili 2013. godine, problem je bilo teško izbjeći, smatra stručnjak za Ustavno pravo, dr. Kasim Trnka, budući da bi u oba slučaja neka od strana bila nezadovoljna i žalila se na konačnu odluku.

Kriza na pomolu?

No šta, prema njegovom mišljenju, mogu donijeti apelacije na odluku SIP-a? U svakom slučaju, nove političke krize, prvenstveno u FBiH, kao i neizvjesnost njenim građanima.

Konačna odluka SIP-a, ili kako je u nekim bh. medijima nazvana – povijesna, prema njegovom mišljenju, izazvat će velike probleme.

“Nastupit će upućivanje žalbi Sudu BiH, a vjerojatno i Ustavnom sudu BiH, a ta procedura će dugo potrajati i očigledno na vidiku nema doglednog formiranja Doma naroda FBiH, a zatim uopće ni konstituiranja izvršne vlasti u FBiH. U tom slučaju, ulazimo u jednu ozbiljnu političku krizu iz koje ja ne vidim načina kako izaći, pogotovo ako sve to skupa potraje do ožujka iduće godine, kada ističe mogućnost privremenog financiranja (entitetskih institucija) i kad se neće dobiti proračun FBiH za sljedeću godinu (2019.), čime se dovode u pitanje sve obveze prema administraciji, prema učiteljima, nastavnicima, umirovljenicima, invalidima i svima onima koji ovise o proračunu”, upozorava Trnka u razgovoru za Deutsche Welle.

Kako je sve započelo? Trnka, prije svega, podsjeća na apelaciju Bože Ljubića (HDZBiH) Ustavnom sudu BiH 2014. godine, kojom se traži da “u Domu naroda FBiH treba osigurati legitimno predstavljanje svakog konstitutivnog naroda”, pri čemu se ukida odredba po kojoj je iz svake županije trebao biti predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ako u župnaijskoj skupštini ima takav zastupnik.

“Međutim, ta odredba koja je poništena u Izbornom zakonu BiH i danas postoji u Ustavu FBiH. Istina, Borjana Krišto (HDZ BiH) je pokrenula postupak i traži ocjenu i te odredbe iz Ustava FBiH, koja je još na snazi i sad je vrlo problematično pitanje, ako već Izborna komisija treba donijeti neku odluku, hoće li se pridržavati izmijenjenog Izbornog zakona ili će poštovati odredbu Ustava FBiH i osigurati iz svake županije predstavljanje najmanje po jednog predstavnika konstitutivnih naroda?”, naglašava Trnka.

Moguće rješenje u zakonodavstvu kojeg nema

Dodaje da je Izborni zakon sam po sebi “dosta kontradiktoran u nekim svojim odredbama”, a u jednoj od takvih odredaba kaže da će se “zakonom urediti način izbora izaslanika iz županijskih skupština u Dom naroda FBiH”, što bi značilo da predstavnici zakonodavne vlasti – parlamentarci, to trebaju urediti.

“Istina, ne kaže se je li to državni ili entitetski zakon, dok s druge strane, jedna druga odredba u Izbornom zakonu kaže da će ‘Izborna komisija nakon svakog popisa stanovništva vršiti preraspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH’”, podsjeća Trnka.

Izbornoj komisiji BiH je dan nezahvalan zadatak da donosi političke odluke, a trebala bi, napominje Trnka, biti zadužena za korektnu izbornu administraciju. O političkim pitanjima, posebno ove vrste, trebao bi odlučivati Parlament. No, Parlamenta nema, budući da nešto više od dva mjeseca nakon općih izbora u BiH nisu konstituirani ni državni, niti Parlament FBiH.

Kao vrsni znalac Ustavnog prava i sam priznaje da BiH ima kompliciran sustav kao rijetko koja druga država. Dodatni problem u cijelom slučaju odluke o delegiranju predstavnika županije u Dom naroda FBiH, je i pitanje šta je ‘starije’, odnosno da li bi primat trebao imati Izborni zakon države ili Ustav entiteta, u ovom slučaju FBiH?

Što je starije…?

“Ustav je u hijerarhiji pravnih akata na vrhu te hijerarhije… S druge strane, u komparativnom Ustavnom pravu u složenim državama je dosta različita situacija. U Njemačkoj ili Austriji prednost se daje saveznom zakonu, iznad ustava federalne jedinice. U nekim drugim zemljama nije tako”, kaže Trnka i pojašnjava kako Njemačka, na primjer, “ima svoje savezne republike i te republike imaju svoje zakonodavstvo, ali savezni zakon ima prednost u odnosu na, kako bismo mi rekli, entitetske zakone”, odnosno zakone saveznih republika.

Odluka SIP-a bi, prema mišljenju dr. Trnke, mogla imati i dalji diskriminatorni karakter, budući da bi se “takozvano legitimno predstavljanje moglo ostvariti tamo gdje je veća koncentracija” nekog konstitutivnog naroda, na primjer, Hrvata u Zapadnoj Hercegovini ili Bošnjaka u većinsko bošnjačkim kantonima.

“Tako bi, na primjer, Hrvati širom BiH od Tuzle do Sarajeva ostali prikraćeni za mogućnost da budu predstavljeni u Domu naroda FBiH, a isto važi i za Bošnjake, jer, na primjer, Bošnjak u Livnu neće imati nikad šanse da bude predstavljen ili Bošnjak u Mostaru”, smatra Trnka.

Posebno je pitanje, dodaje, koje se bez rješenja povlači još od 2000. godine – zastupanje Srba, kao konstitutivnog naroda, u Domu naroda Parlamenta FBiH, u koji bi trebalo biti izabrani ukupno njih 17 iz 10 kantona. Takvi problemi često se rješavaju i na način ekspresne promjene nacionalnosti, pa neki izabrani predstavnici preko noći postaju Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, a sve za potrebu položaja, što nije isključeno ni sada.

(Raspodjela mandata u Domu naroda FBiH koja slijedi odluku SIP-a po pitanju raspodjele mandata u Domu naroda FBiH: Kanton 1 – Unsko-sanski kanton; Kanton 2 – Posavski kanton; Kanton 3 – Tuzlanski kanton; Kanton 4 – Zeničko-dobojski kanton; Kanton 5 – Bosansko-podrinjski kanton; Kanton 6 – Srednjebosanski kanton; Kanton 7 – Hercegovačko-neretvanski Kanton 8 – Zapadna Hercegovina; Kanton 9 – Kanton Sarajevo; Kanton 10 – Livanjski kanton)

(Izvor: DW)

Objava NA POMOLU NAJVEĆA POLITIČKA KRIZA: Kako je odluka SIP-a otvorila Pandorinu kutiju u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ako uzmemo u obzir da u Republici Srpskoj ima malo više od 200.000 maloljetnih osoba, prema postojećim evidencijama broj birača je veći za oko 300.000 od broja stanovnika.

“Ništa neobično. Na biračkom spisku se nalaze svi oni koji imaju osobnu kartu BiH, a znamo da mnogo ljudi koji ne žive u BiH imaju njezine dokumente ili državljanstvo i tim ljudima je nemoguće oduzeti biračko pravo”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva, dodajući da je u velikim gradovima poput Tuzle, Banja Luke i još nekih to i te kako vidljivo, odnosno da ima daleko više birača nego stanovnika. Kaže da sličnih situacija gdje je broj birača veći nego broj stanovnika ima i u zemljama regije, ali da je to daleko manje izraženo nego što je u BiH.

Primjera radi, u Hrvatskoj prema popisu živi 4,29 milijuna stanovnika, a na biračkom spisku je njih 4,09 milijuna. Prema toj računici u Hrvatskoj broj maloljetnika je svega 200.000, što nije tačno, jer procjene govore da ih ima i više od 900.000.

U SIP-u kažu da se ukupan broj birača u BiH utvrđuju na temelju podataka koje dobiju od Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

“Broj birača se utvrđuje po osnovu izdatih osobnih dokumenta”, rekli su u SIP-u BiH. Inače, SIP je u birački spisak zaključno sa 4. prosincem ove godine upisalo ukupno 3.371.914 birača, a od tog broja pravo glasa za Zastupnički dom Parlamenta FBiH imati će 2.085.241 birača.

(Izvor: Nezavisne Novine)

Objava BiH ima više birača nego stanovnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava SIP u Sarajevu službeno dodijelio mandate izabranim načelnicima i gradonačelnicima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– U skladu s Izbornim zakonom i Zakonom o upravnom postupku tražimo da utvrdimo vinovnike opstrukcije i prekida izbora u Stocu, te da se izreknu sankcije. Nakon toga može se pristupiti donošenju navedene odluke –  kazao je član SIP-a  Vlado Rogić.

Tijekom sjednice naveo je da je prvenstveno potrebno razmotriti odgovornost Demira Mahmutćehajića, Salmira Kaplana i Ahmeta Ljubovića.

Moguće sankcije za njih, kao i za ostale aktere, koji se dovode u vezu s prekidom izbora u Stocu, jesu novčane prirode ili isključenje s kandidatskih lista, odnosno općinskih odbora i slično.

S ovakvim zaključkom nije zadovoljan predsjednik CIK-a BiH Ahmet Šantić jer smatra da su danas bili stečeni formalnopravni uvjeti da se izglasa odluka o poništenju izbora u Stocu.

– Ova odluka može ići samostalno, što znači da gubimo vrijeme. Svi izborni procesi  utvrđivanja odgovornosti i kandidata izborne administracije mogu ići paralelno, te možemo poništiti izbore u Stocu i raditi na pripremi novih izbora – naglasio je Šantić, dodajući da je izvjesno kada će se ponoviti izborni proces u Stocu.

Na sjednici je usvojen prijedlog Rogića za razmatranje Prijedloga zaključka o vođenju službenog postupka utvrđivanja odgovornosti izborne administracije u Stocu na dan održavanja lokalnih izbora u BiH, 2. listopada.

Podsjetimo na dan izbora kandidat SDA za načelnika Općine Stolac Samir Kaplan fizički je nasrnuo na predsjednika Izbornog povjerenstva u Stocu Ivana Merića i udario člana Izbornog povjerenstva Marija Raguža koji je završio na intenzivnoj njezi u bolnici u Mostaru. Također sa skupinom svojih istomišljenika demolirao je izborno mjesto i otuđen je izborni materijal, što je bio događaj bez presedana. Nakon toga sve stranke s hrvatskim predznakom osudile su ovakvo ponašanje Kaplana,a Stolac je posjetilo i izaslanstvo hrvatskog Sabora. Ono što je tragičnije jeste da se stranka SDA nije se ogradila od nasilničkog ponašanja svoga kandidata, već je naprotiv izrazila skoro pa razumijevanje za njegovo nasilničko ponašanje i prekid izbora u Stocu.

1. Landeka

Objava SIP se podijelio po nacionalnoj osnovi: Prije poništenja izbora u Stocu utvrditi krivce opstrukcije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.