U crkvi Marijina Uznesenja na Šćitu služena je Sveta misa za sve stradale u ratovima, masakrima i zločinima 20. stoljeća.

Svetu misu je predvodio i pod njom propovjedao  fra Drago Pranješ, gvardijan iz Guče Gore.

Nakon Svete mise fra Andrija je zahvalio svima na zajedništvu i molitvi i potaknuo na trajnu molitvu za sve pokojne, a osobito za one Ramljake koje su pobili četnici početkom listopada 1942. Potom su se svećenici i vjernici uputili u procesiji u crkveno dvorište kod Ramskog križa, gdje su ispisana imena svih žrtava. Tu su svi zajedno molili opijelo za duše pokojnika.

U sjeni Ramskog križa u bronzi je upisano 1366 žrtava 2. svjetskog rata, Križnog puta i poraća, te 163 žrtve rata od 1991-1995.

Pokolj oko 1000 većinom Hrvata, a manjim dijelom i muslimana, počinili su četnici početkom listopada. Bio je to najveći četnički pokolj u II. svjetskom ratu nad Hrvatima.

Ubijani su i klani isključivo muškarci, a kriterij za ubijanje je bio talijanska mala puška. Ako je dječak bio veći od puške bio je ubijen, a ako je bio manji, ostao bi živ.

Klanje je nastupilo u četvrtak i petak, 8. i 9. listopada 1942.

Četnici su u Ramu došli iz dva pravca. Rijetko je koje ramsko naselje ostalo pošteđeno stradanja; od Doljana preko Orašca, Proslapa, Kopčića do Varvare, Rumboka i Jaklića i s druge strane od Solakove Kule, Uzdola i svih naselja u okolici Prozora.

fra Drago Pranješ, poslušajte propovjed ovdje

Objava Foto: Spomen na sve Ramske žrtve pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon provedene natječajne procedure izabrano je idejno rješenje akademskog kipara Petra Dolića. Kipar je ovih dana započeo sa klesanjem Tvrtkovog biljega na kojem će biti uklesan stari Ramski grb te godina prvog pisanog spomena Prozora, 11.08.1366. godine. Ovaj uspravni stećak bit će postavljen na kružnom toku na ulazu u Prozor sa magistralne ceste M 16-2.

Tvrtkov biljeg

“Tvrtkov biljeg” naziv je za jednostavno obrađenu kamenu skulpturu visine 3 metra akademskoga kipara Petra Dolića. Smjestit će se u središtu moderne prometnice, na rotoru ili kružnom toku, na ulazu i izlazu u gradić Prozor; nadomak prosjekline u stijenama po kojoj je Prozor, stara srednjovjekovna utvrda, gradina iznad prometnice, vjerojatno i dobila ime.

Biljeg će se nalaziti na račvanju povijesnih cesta: za jug prema Mostaru i Dubrovniku, na zapad prema Duvnu i Splitu, na sjever prema Uskoplju i Banjoj Luci. Biljeg se naziva Tvrtkovim, jer se utvrda “Prozor u Rami” prvi put spominje u darovnici bana/kralja Tvrtka 11. kolovoza 1366.

Biljezi su znakovi očitovanja i raspoznavanja nečijeg identiteta, kameni graničnici, međaši nečijega teritorija i vlasništva. Biljezi su znakovi na putu, kamenovi usputnjaci. Starom riječi “bilizi” nazivaju se i stećci – jedinstveni nadgrobni spomenici srednjovjekovnih krstjana.

U domaćem kamenu dolitu kipar Dolić minimalistički je ujedinio spomenuta značenja stećka i prometnoga biljega, Tvrtkove prozorske povelje i grba koji se u dokumentima atribuira i Rami i Bosni.

Plohe stećka su razigrane do blage valovitosti. Sugeriraju povijesne mijene u ramskome kraju: stradanja i povodnje, ognjene plamenove i lahore, odlaženja i dolaženja. Ovaj kameni biljeg znak je stamene postojanosti na raskrižjima, temeljno povjerenje u život i viši smisao postojanja. On je u kamen pretvorena molitva i dobra želja svakom čovjeku za sretan put u izabranom smjeru.

Objava Započelo klesanje Tvrtkovog biljega pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na ovoj lokaciji u proteklom Domovinskom ratu živote su izgubili Ljilja Zrno iz Šuice, Ivan Radoš iz Omolja, Ivan Petrović iz Mesihovine i Martin Baćak iz Letke, svi su bili pripadnici brigade „Kralj Tomislav“ iz Tomislav Grada. Također na ovoj lokaciji život je izgubio i Marko Miljko iz Mostara te Nenad Bilić i Josip Pušić iz Rame.

Po završetku svete mise položeni su vijenci i zapaljene svijeće a ovo mjesto pohodili su brojna rodbina, prijatelji, suborci, ratni zapovjednici te osobe iz društvenog i političkog života Tomislavgrada, Rame, Doljana i drugih mjesta.

doljani.info

Svečanu svetu misu uveličao je župni zbor iz Šujice.

Objava Spomen na Pomen pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava NAJAVA: “Spomen na Pomen” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za općinu Prozor-Rama je značajna ovogodišnja obljetnica spomena Prozora. Naime, ove godine se navršava 650 godina od prvog pisanog spomena grada Prozora. Pisani trag vodi u Povelju bana Tvrtka, kasnije prvog bosanskog kralja koji je 11.08.1366. godine tijekom posjeta župi Rama izdao Povelju Vukcu Hrvatiniću ocu Hrvoja Vukčića Hrvatinića, kojom ga nagrađuje za vjernost u borbi protiv ugarskog kralja Ludovika I (Ljudevita I). U Povelji se naglašava „pod  gradom Prozorom u  Rami“!  Povelja se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu.

Tim povodom na  650–tu obljetnicu  ove godine bit će upriličen međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom „Bosanski ban Tvrtko pod Prozorom u Rami“.

Sa ovog skupa bit će objavljen i i Zbornik radova koji bi tom prigodom bio i predstavljen široj javnosti.

Prozor je prije 650 godina bio GRAD! Povijesni usud ga je pretvorio u tipičnu „kasabu“.  Nakon 650 godina mogao bi se ponovno vratiti na razinu grada. Uređenje gradskih ulica i sve druge pripadajuće infrastrukture neki su od preduvjeta za daljnje pretvaranje u gradsku sredinu. Dodajmo obrazovne, kulturne i sve ono što zahtijevaju socio-ekonomski i geografski parametri kako bi postao grad. Međutim, grad ne čine samo ovi zahtjevi. Grad čine ljudi. Grad čini stil života. Grad čini odnos njegovih stanovnika prema njemu.

Objava 650 godina od prvog pisanog spomena grada Prozora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.