Na prosvjed je pozvala skupina javnih osoba okupljena oko inicijative ProGlas, a skupu su se pridružili i studenti poslije 24- satne blokade prometnica, u zahtjevu da se otvori birački popis i utvrdi tko je sve i s kojim pravom glasao, napose u Beogradu.

Okupljenima su se obratili pojedini pokretači ProGlasa, glumica Svetlana Bojkovic, sveučilišni profesori Miodrag Jovanovic i Filip Ejdus, te studenti koji danima organiziraju povremene blokade prometnica u Beogradu, prenosi Hina.

Ta je inicijativa u izbornoj kampanji pozivala na masovan izlazak na birališta, uz poruku da “Srbiji nije potreban kult ličnosti, već slobodni građani koji sami uređuju odnose u svojoj zemlji”.

Na subotnjem skupu govorili su i nositelji izborne liste oporbene koalicije lijevog centra “Srbija protiv nasilja” Miroslav Aleksić i Marinika Tepić, koja je 18. prosinca započela štrajk glađu, podupirući zahtjeve za poništenje izbora, ponajprije u Beogradu.

Tepić, u 13. danu štrajka glađu, pozdravila je građane na prosvjedu i poručila da je jedino što ima za reći – da izbori moraju biti poništeni.

Mariniki Tepić, koja već dulje od tjedna prima infuziju, oporbene kolege Radomir Lazović i Miroslav Aleksić pomogli su da se popne na pozornicu, a ona je okupljene pozdravila stisunutom šakom i na rubu suza.

FOTO: Andrej Cukic/EPA

“Jedino što vam mogu reći jest da sam vam sve rekla i da izbori moraju biti poništeni”, poručila je Tepić.

Jedan od čelnika oporbene koalicije “Srbija protiv nasilja” Zdravko Ponoš kazao je da “ovo nije završen posao, predstoji nam borba na svim frontama, i na ulici i u institucijama”.

“Vučiću, lopove”, “Lopovi, lopovi” uzvikivalo je mnoštvo.

Zajednički nazivnik poruka sa skupa je da su izbori “očigledno pokradeni” i da moraju biti poništeni i ponovljeni u boljim i pravednim uvjetima.

FOTO: Andrej Cukic/EPA

Prosvjednici su, s crvenim kartonima u rukama, u mimohodu krenuli ka sjedištu Državnog izbornog povjerenstva, a potom i pred Ustavni sud.

Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Aleksandra Vučića je, prema službenim podacima, osvojila 46,72 posto glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima 17. prosinca.

Uz to, ostvarila je tijesnu pobjedu u Beogradu gdje oporba vjeruje da je imala više glasova, ali da je pokradena brojnim zlouporabama i izbornim inženjeringom, uz migracije birača i dovođenje glasača iz BiH i gradova Srbije u kojima nije bilo lokalnih izbora.

Objava Najmasovniji prosvjed u Beogradu, traži se poništenje izbora pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Aleksandar Vučić je u petak uvečer na Instagramu objavio fotografiju s Brnabić i Malim, i pozvao na skup zakazan 26. svibnja u Beogradu.

„Ovde smo samo nas troje, Ana, Siniša i ja. Pokušao sam, ali mi nije uspelo, da od nas troje napravim devetoro. Zato, 26. maja, za ujedinjenu Srbiju! Nema falsifikata i fotošopa!“, napisao je Vučić ispod fotografije.

I Vučić i Brnabić su na taj način aludirali da se u javnosti predstavlja da je na protestu održanom u Beogradu bilo više ljudi nego što jeste

Brnabić je na svom Twitteru podijelila i objavu predsjednikove savjetnice Suzane Vasiljević koja tvrdi da je opozicija u photoshop-u obrađivala fotografije s protesta i tako uvećavala broj ljudi.

Protest je počeo u 18 sati ispred Skupštine Srbije, a završen je oko 21 blokadom mosta Gazela. Ni organizatori, niti policija nisu u javnost iznosili broj okupljenih.

Tijekom cijele večeri provladini mediji su umanjivali broj građana koji se skupio na protestu, objavljujući fotografije s početka, kada su se ljudi tek okupljali ili kadrove prvih ljudi koji su stigli na Gazelu.

Također, tabloidi su “opleli” po Miloradu Dodiku jer je Una TV prenosila, kako kažu, “političke proteste uživo”.

Objava Vučić i Ana Brnabić ismijavali proteste u Beogradu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rode je za prištinsku KTV rekao da barikade trebaju što prije ukloniti oni koji su ih postavili.

“Naš stav je jasan. Ilegalne su i onaj tko ih je postavio trebao ih što prije ukloniti. Kfor je ovdje kako bi osigurao sigurno okruženje i slobodno kretanje. Tako da sam optimist da će se to realizirati, nadam se što prije, jer zadnje što nam treba je daljnja eskalacija situacije”, rekao je Rode.

Prema njegovoj ocjeni, ljudi na sjeveru pate zbog barikada. Rode je ocijenio da je potreban dijalog, a ne sukob i dodao da Njemačka stoji uz Prištinu u deeskalaciji situacije.

“Oni koji su odgovorni za barikade trebaju dobro razmisliti o nanošenju štete svom stanovništvu”, rekao je Rode.

Njemački ambasador ocijenio je “apsurdnim i neprihvatljivim” zahtjev Beograda KFOR-u za povratkom srpskih snaga na Kosovo.

Rode je rekao da je stav Njemačke o tom zahtjevu jasan, a prema njegovim riječima, takav stav imaju i SAD

“Kao što znate, moj ministar je to jasno rekao, to je neprihvatljiv zahtjev. Jednostavno rečeno: apsurdan zahtjev. Imamo Rezoluciju 1244. Postoji nekoliko paragrafa koji su primijenjeni u tadašnjoj situaciji”, naglašava Rode.

Dodao je da Njemačka i sve zemlje koje su priznale nezavisno Kosovo priznaju ga kao nezavisnu državu te da je, kako je naveo, “nezamislivo da u nezavisnoj državi radimo nešto protivno željama nezavisne zemlje”. Rode smatra da je formiranje Zajednice srpskih opština obaveza koju je Priština preuzela, ali je dodao da “nije cilj formiranje neke druge Republike Srpske”.

Naveo je da je prijedlog statuta ZSO pripremila njemačka nevladina organizacija Ebert Foundation, zajedno s Europskim institutom za mir, te istakao da je prijedlog u skladu s odlukom Ustavnog suda u Prištini iz 2015. godine.

“To je vrsta autonomije u nekim sferama koja ne ugrožava teritorijalni integritet ili suverenitet Kosova” rekao je on.

Dodao je kako prijedlog predviđa neke nadležnosti u području zdravstva, obrazovanja i “možda čak i planiranja, a sve u skladu s kosovskim zakonima”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raegovao je na ove izjaave rekavši da je Rode u Prištini poznat po svojim “antisrpskim stavovima” i da je njegova izjava “opasna jer predstavlja prijetnju srpskom narodu”.

“Njegova izjava je opasna, to je prijetnja srpskom narodu”, rekao je Vučić.

Vučić je ustvrdio da “Njemačka želi potpunu dominaciju na Balkanu”, dodajući da je uvijek znao da premijera Kosova Albina Kurtija “neko gura u neuravnoteženost”.

Objava Njemačka postavila ultimatum Srbima na Kosovu: Barikade ukloniti do katoličkog Božića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“KFOR će svoje snage postaviti na Jarinje i Brnjak i ostat će dva tjedna. Od 4. listopada uspostavlja se ‘sticker’, režim naljepnica, prije konačnog rješenja, koje je odgođeno”, rekao je Vučić.

Kako je dodao, formirat će se radne grupe i tražit će se trajno rješenje za tablice na osnovi europskog standarda i prakse.

Dodaje da je Beograd izrazio zabrinutost zbog neimplementacije sporazuma iz Bruxellesa.

“EU je pozvala sve strane da ispoštuju sve dogovorene, potpisane sporazume”, rekao je Vučić i dodao da će EU kao prioritetnu stvar na sljedećem sastanku razmatrati Zajednicu srpskih općina.

Kaže i da je jako važno za Srbiju povlačenje ROSU-a, specijalnih kosovskih jedinica.

“Vjerujemo da je ovo bio jedan dobar pokazatelj da se u budućnosti takve akcije Albanaca neće događati. Povratak KFOR-a pokazuje da je moguće ostvariti dodatne garancije za sigurnost srpskog stanovništva na Kosovu”, rekao je Vučić.

Posrednik EU: Imamo dogovor

Posrednik EU za pregovore između Srbije i Kosova Miroslav Lajčak na Twitteru je napisao da je postignut dogovor.

“Imamo dogovor. Nakon dva dana intenzivnih pregovora dogovor o deeskalaciji i napretku je upravo postignut. Zahvaljujem Besniku Bislimiju i Petru Petkoviću na spremnosti za pregovore s ciljem dobrobiti stanovništva”, napisao je Lajčak.

Lajčak je objavio i fotografiju sporazuma. U njemu piše da se kosovske specijalne jedinice ROSU moraju povući s prijelaza Jarinje i Brnjak do 2.10. u 16 sati.

Pregovarač iz Prištine Besnik Bislimi još je jutros javio da je sporazum blizu. On je, među ostalim, tada rekao da se uvodi model naljepnica kojim će se privremeno riješiti problem nastao zbog tablica.

Sporazum predviđa i da od ponedjeljka Beograd i Priština koriste naljepnice umjesto da mijenjaju registarske tablice, što je, po njegovim riječima, privremeno rješenje jer treba biti formirana radna skupina koja će usuglasiti trajno rješenje za slobodu kretanja vozila u oba smjera.

Objava Smiruje se stanje na granici Srbije i Kosova pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava ĆIRO SE PROTIV KORONAVIRUSA CIJEPIO U SRBIJI: ‘Kako sam reagirao? Raste mi brada i svaki dan sve više sličim na Putina’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Hoćemo da prazne kuće u Srbiji, njih 150.000, idu na javni poziv, da omogućimo da mladi bračni parovi dobiju te kuće sa okućnicama”, rekao je Krkobabić za Pink.

Ističe da su to ključne stvari koje treba realizirati, kao i da uskoro ide inicijativa za podjelu besplatne zemlje.

“Tu je i ključna jedna stvar, a mislim i da ministar Nedimović dijeli to mišljenje, a to je da se uskoro definira garantni fond za jedan niz strateških poljoprivrednih proizvoda”, pojasnio je Krkobabić. Tako će, kaže on, seljak znati zbog čega radi.

Ističe da je priča o selu mnogo šira od same poljoprivrede, pošto se tu radi i o infrastrukturi, kulturi i socijalnim zbivanjima.

Svi ministri imaju prostora da se “razigraju na toj priči”, naglasio je Krkobabić, prenio je Tanjug.

Objava Mladima će biti ponuđeno 150.000 praznih seoskih kuća pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Veoma sam uplašen, ali je važno da smo to otkrili na vrijeme. Sa nadom kažemo da možemo to zaustaviti”, rekao je on, dodajući kako novi soj donijela devojka iz Londona koja ima blaže simptome, javlja Nova.rs.

Vučić je izjavio kako očekuje da tijekom dana bude cijepljeno 50.000 ljudi, ali je zabrinut i to ne krije jer je jako teško nabaviti nova cjepiva.

“Točno je da sam zbrinut i to ne krijem, jer je danas teže nabavati cjepivo nego nuklearno oružje. U svijetu se događaju nevjerovatne stvari koje smo djelimično predvidjeli”, rekao je Vučić za TV Prva.

U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu nemaju niti jedno cjepivo, dodao je Vučić.

Navodeći kako je Srbija prva u regiji po broju cijepljenih na 100.000 stanovnika, Vučić je naglasio kako očekuje da već sutra Srbija pretekne Dansku i bude “treća u Europi po broju građana koji su primili cjepivo”.

„Od članica EU bit će samo Malta ispred nas, i na prvom mjestu je Velika Britanija. U svijetu smo na devetom mjestu, a u iduća dva ili tri dana možemo biti šesti ili sedmi. To govori da smo imali mudro vođenu politiku ne samo u zdravstvenom sustavu, kazao je predsjednik Srbije za Prvu televiziju.

Objava Britanski soj korone stigao u Srbiju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Članovi Vlade izrazili su žaljenje zbog ljudskih života izgubljenih u ovoj prirodnoj katastrofi, a novčana sredstva su namijenjena da se pomogne u obnovi razrušenih objekata, od kojih je veliki broj od javnog značaja”, navedeno je u priopćenju Vlade.

Beogradski mediji su ranije objavili da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ujutro zatražio od Vlade da Hrvatskoj iz proračunskih sredstava uputi pomoć od milijun eura za saniranje posljedica na području pogođenom potresom.

Ispred Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu održan je skup kojim su građanske udruge istaknule podršku i solidarnost s građanima Hrvatske na pogođenim područjima.

“Ni korona ni kiša ni potresi ne mogu nas spriječiti da volimo naše prijatelje, da poštujemo jedni druge i u ovim surovim prilikama solidarnošću i podrškom pokažemo da nas mnogo više toga spaja nego li razdvaja jer zajednički dijelimo ovaj prostor”, poručila je aktivistica Aida Ćorović, prenosi Hina.

Objava Vlada Srbije odobrila milijun eura pomoći Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Preliminarni rezultati, na temelju velikog postotka prebrojanih glasova iz više izvora, pokazuju da će Vučićevi naprednjaci imati apsolutnu većinu u Skupštini Srbije – vjerojatno 189 od 250 mandata.

Prema podacima agencije Ipsos i Centra za slobodne izbore i demokracija (Cesid), na temelju više od 92 posto obrađenih uzoraka, izborni prag prijeći će još koalicija socijalista (SPS) i Jedinstvene Srbije (JS) koju predvodi šef diplomacije Ivica Dačić s 32 zastupnička mjesta, te lista Aleksandar Šapic –Pobjeda za Srbiju, nekadašnjeg vaterpolskog reprezentativca SR Jugoslavije i Srbije s 12 zastupničkih mjesta.

U parlament će ući i četiri manjinske liste – Savez vojvođanskih Mađara (9), dvije bošnjačke liste iz Novog Pazara – Muamera Zukorlića (tri zastupnika) te Sulejmana Ugljanina, s dva zastupnika. Tri zastupnička mjesta pripast će manjinskoj Albanskoj demokratskoj alternativi – Ujedinjena Dolina s juga Srbije.
Srđan Bogosavljević iz Ipsosa tvrdi da će se konačnici u odnosu postotaka “malo šta promijeniti”.

Istodobno, oporbeni Savez za Srbiju, koji je bojkotirao izbore, optužuje Vučića i naprednjake za “izborni inženjering” kojim “pokušavaju ugurati u parlament” i Pokret za obnovu kraljevine Srbije (POKS), te konzervativni pokret Metla 2020.
Predsjedajući SZS-a Dragan Đilas ustvrdio je da “ovi lažni izbori Aleksandra Vučića nisu uspjeli” jer je na njih izišlo manje od 50 posto birača.

On je novinarima rekao da je, prema podacima SZS-a, na izbore izišlo 42 posto birača, dok je odziv u Beogradu bio samo 36 posto.

Predizborni proces u Srbiji bio je obilježen pokušajima dijela oporbe da osigura što masovniji bojkot izbora, argumentirajući to izostankom uvjeta za poštene izbore.

“Drago mi je što smo ovako ‘pukli’ – to dokazuje u kakvom je stanju Srbija”, sarkastično je prokomentirao popularni srbijanski glumac Sergej Trifunović, koji je na izborima predvodio Pokret slobodnih građana (PSG) i ostao ispod izbornog praga, premda je prag uoči izbora spušten s pet na tri posto.

“Ovo su bili predsjednički izbori jer se lista zvala ‘Aleksandar Vučić- za našu djecu’, a nigdje nije bilo SNS-a i Republičko izborno povjerenstvo nije smjelo prihvatiti ime te iste jer je Vučić, posudivši joj, ime, stvorio privid da je on kandidat”, ocijenio je analitičar Cvijetin Milivojević.

“Očito nam treba ozbiljna, korjenita promjena političkog sustava Srbiji”, konstatirao je vođa Demokratske stranke Srbije (DSS) i čelnik pokreta “Metla 2020” Miloš Jovanović.

Građanska inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” (NDMBGD) ocijenila je da su nedjeljni izbori u Srbiji bili “namješteni”, te da da “ne oslikavaju izbornu volju građana”, ustvrdivši da je odziv birača bio ispod 50 posto, što znači da većina građana “ne pristaje na lažirane izbore”.

Mala izlaznost u Beogradu za NDMBGD predstavlja “jasnu poruku” da srbijanska prijestolnica “ne pristaje na diktaturu naprednjačkog režima (SNS)”, te da upravo u Beogradu može biti stvorena “kritična masa” da se naprednjake porazi na beogradskim izborima za dvije godine.

Jedna od činjenica koja je obilježila ove izbore je da u budućem sazivu parlamenta neće biti mjesta ni za Srpsku radikalnu stranku Vojislava Šešelja, koji je priznao poraz. Radikali su, prema preliminarnim podacima RIK-a, dosegnuli tek 1,58 posto glasova, nešto više od polovice do izbornog praga od tri posto.

(Izvor: Dnevnik.hr/HINA)

Objava U Srbiji ništa novo – Vučić pobjednik, oporba ga optužuje za lažne izbore pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Preliminarni rezultati, na temelju velikog postotka prebrojanih glasova iz više izvora, pokazuju da će Vučićevi naprednjaci imati apsolutnu većinu u Skupštini Srbije – vjerojatno 189 od 250 mandata. Prema podacima agencije Ipsos i Centra za slobodne izbore i demokracija (Cesid), na temelju više od 92% obrađenih uzoraka, izborni prag prijeći će još koalicija socijalista (SPS) i Jedinstvene Srbije (JS) koju predvodi šef diplomacije Ivica Dačić s 32 zastupnička mjesta, te lista Aleksandar Šapic Pobjeda za Srbiju, nekadašnjeg vaterpolskog reprezentativca SR Jugoslavije i Srbije s 12 zastupničkih mjesta.

U parlament će ući i četiri manjinske liste – Savez vojvođanskih Mađara (9),  dvije bošnjačke liste iz Novog Pazara – Muamera Zukorlića (tri zastupnika) te Sulejmana Ugljanina, s dva zastupnika. Tri zastupnička mjesta pripast će manjinskoj Albanskoj demokratskoj alternativi – Ujedinjena Dolina s juga Srbije.
Srđan Bogosavljević iz Ipsosa tvrdi da će se konačnici u odnosu postotaka  “malo šta promijeniti”.

Istodobno, oporbeni Savez za Srbiju, koji je bojkotirao izbore, optužuje Vučića i naprednjake za “izborni inženjering” kojim “pokušavaju ugurati u parlament” i Pokret za obnovu kraljevine Srbije (POKS), te konzervativni pokret Metla 2020. Predsjedajući SZS-a Dragan Đilas ustvrdio je da “ovi lažni izbori Aleksandra Vučića nisu uspjeli” jer je na njih izišlo manje od 50% birača. On je novinarima rekao da je, prema podacima SZS-a, na izbore izišlo 42% birača,dok je odaziv u Beogradu bio samo 36%.

Predizborni proces u Srbiji bio je obilježen pokušajima dijela oporbe da osigura što masovniji bojkot izbora, argumentirajući to izostankom uvjeta za poštene izbore.

– Ovo su bili predsjednički izbori jer se lista zvala ‘Aleksandar Vučić – za našu djecu’, a nigdje nije bilo SNS-a i Republičko izborno povjerenstvo nije smjelo prihvatiti ime te iste jer je Vučić, posudivši joj ime, stvorio privid da je on kandidat, ocijenio je analitičar Cvijetin Milivojević.

– Očito nam treba ozbiljna, korjenita promjena političkog sustava Srbiji”, konstatirao je vođa Demokratske stranke Srbije (DSS) i čelnik pokreta “Metla 2020” Miloš Jovanović.

Građanska inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” (NDMBGD) ocijenila je da su izbori u Srbiji bili “namješteni”, te da da “ne oslikavaju izbornu volju građana”, ustvrdivši da je odziv birača bio ispod 50 posto, što znači da većina građana “ne pristaje na lažirane izbore”. Mala izlaznost u Beogradu za NDMBGD predstavlja “jasnu poruku” da srbijanska prijestolnica “ne pristaje na diktaturu naprednjačkog režima (SNS)”, te da upravo u Beogradu može biti stvorena “kritična masa” da se naprednjake porazi na beogradskim izborima za dvije godine.

Jedna od činjenica koja je obilježila ove izbore je da u budućem sazivu parlamenta neće biti mjesta ni za Srpsku radikalnu stranku Vojislava Šešelja, koji je priznao poraz. Radikali su, prema preliminarnim podacima RIK-a, dosegnuli tek 1,58 posto glasova, nešto više od polovice do izbornog praga od tri posto.

hrt.hr

Objava Vučićevim naprednjacima apsolutna većina u Skupštini Srbije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.