Crkva podignuta 1912. No, najstariji dosad poznati pisani trag pronađen je u Sumarnome defteru Bosanskoga sandžaka iz 1485. To je popis u kojem je zabilježeno da je Jablanica tada imala 68 kućanstava, u kojima su samo tri člana bili muslimani, a svi ostali kršćani. Samo naselje Jablanica počinje dobivati urbano lice u vrijeme austrougarske vladavine, za gradnje uskotračne pruge Sarajevo – Mostar. Grade se i otvaraju vojarna, pošta, hotel, trgovine, javne zgrade, počinje naseljavanje.

Na brizi konjičkih franjevaca

To povlači za sobom potrebu za vjerskim građevinama, pa je 1912. podignuta crkva, a 1916. Hercegovačka franjevačka provincija je od Ludviga Pintarića kupila kuću sa zemljištem uz samu crkvu za 12.000 kruna. I prije ustanovljenja župe o vjernicima na području Jablanice duhovno su skrbili franjevci iz Konjica, a nakon što je 1917. župa osnovana, službeno je povjerena na upravu i brigu Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji. Župa Jablanica nikad nije bila osobito brojna.

Do 1991. više od 1000 duša

Od njezina osnutka pa do 1941. i početka Drugog svjetskog rata imala je od 571 do najviše 736 vjernika. Od završetka Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata 1991. broj se kretao od 900 do 1100 duša. U Domovinskom ratu dijelila je i doživjela tužnu i tragičnu sudbinu svih drugih župa u sjevernoj Hercegovini na području općina Konjic i Jablanica. Pogodilo ju je veliko stradanje od Armije BiH u muslimansko-hrvatskome sukobu 1993. Uoči sukoba imala je 950 vjernika, u kolovozu 1994. oko 200, a danas oko 60. Živote su izgubila 23 župljanina.

U partizanskom muzeju “Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici Armija BiH držala je logor za Hrvate u kojem je u studenom 1993. bilo više od 300 civila i oko 70 vojnih obveznika. 100. obljetnica 2017. – Veoma je teško govoriti ljudima o povratku. Svatko je na svoj način proživio i doživio progonstvo, različite vrste maltretiranja u Domovinskome ratu. Rane su još uvijek svježe i bolne. Kao svećenik nastojim kroz propovijedi i prigodne susrete govoriti o toj problematici i približiti evanđeosku poruku ljubavi prema svomu domu i zavičaju, kao i temu oprosta i suživota – kaže vlč. don Marko Šutalo, župnik župe Jablanica.

Župu su do 1999. vodili franjevci, kada je preuzimaju dijecezanski svećenici. Godine 2017. proslavljena je 100. obljetnica župe. Svečanu svetu misu uz sudjelovanje većeg broja vjernika predvodio je tadašnji biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić, a predstavljena je i monografija “Župa Jablanica”, koju je priredio don Mile Vidić, župnik u Jablanici od 2016. do 2017. godine.

Autor: Ivan Kaleb

Izvor: vecernji.ba

Objava Uoči rata župa Jablanica imala oko 950 vjernika, a danas tek šezdesetak pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poštivajući propisane epidemiološke mjere uslijed epidemije Corona virusa, obavljen je obiteljski blagoslov u župi Gračac. Prema statistici župe sv. Ante Padovanskog slijedi:

Ukupan broj blagoslovljenih obitelji je 287, točnije blagoslovljeno je 878 članova istih. 

U 2020. godini je kršteno 11 djece, od toga osam dječaka i tri djevojčice.

U godini koju je obilježila epidemija Corona virusa, smanjena su brojna okupljanja i događaji, pa tako i svadbe. Stoga je u župi Gračac vjenčan tek jedan par. 

Umrlih je 25, od toga 16 muškaraca i devet žena. 

Župa Uzdol

U župi Uzdol je 115 obitelji s 325 vjernika.  Tijekom 2020. godine kršeno je jedno dijete.

Pričesti i krizme nije bilo.

Vjenačana su tri para. Umrlo je 16 osoba.

Župa Prozor

Župa Šćit

Statistika župe Rama/Šćit za 2020. godinu:

• 13 djece kršteno, 6 muških i 7 ženskih
• 41 umrlo, 22 muških i 19 ženskih
• 9 parova vjenčano
• 16 prvopričesnika u župi

Na 31.12. 2020. župa Rama/Šćit u brojkama izgleda ovako:

• 560 Obitelji u kojima se nalazi 1966 vjernika
• 143 đaka pohađa osnovnu školu
• 75 đaka pohađa srednju školu
• 78 studenata na fakultetima

Samica u župi ima 70, a obitelji s dva člana ima 141 obitelj.

Filijala Orašac na 31.12.2020. godine:

• 121 Obitelj u kojima se nalazi 421 vjernik
• 23 đaka pohađa osnovnu školu
• 11 đaka pohađa srednju školu
• 10 studenata na fakultetima

Samica u filijali 13, a obitelji s dva člana ima 28 obitelji.

Župa Šćit (Šćit, Ripci, Jaklići, Družinovići, Sopot, Podbor, Ploča i Mluša), stanje na 31.12.2020. godine:

• 441 Obitelj u kojima se nalazi 1545 vjernika
• 120 đaka pohađa osnovnu školu
• 64 đaka pohađaju srednju školu
• 68 studenata na fakultetima

Samica u navedenim selima župe ima 57, a obitelji s dva člana ima 113 obitelji.

Župa Rumboci

Stanje vjernika u župi Rumboci:

312 obitelji – 1150 duša (19 manje nego lani)
14 krštenih
16 umrlih
8 vjenčanih parova u župi
14 navještaja braka

49 predškolske djece
106 osnovnoškolaca
60 srednjoškolaca (4 više nego lani)
36 studenata

U župi je 173 momka i 93 djevojke

52 domaćinstva s jednim članom
60 domaćinstava s dva člana

Iz Rumboka duhovna zvanja su: đakon fra Antonio Baketarić, trenutno na službi u župi Dubrave kod Brčkog i časna sestra Ružica Džolan.

Objava Statistika ramskih župa za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

ZHŽ je prije dvije godine imala 880 prvašića, a sada ih je 830, SBŽ je 2018. imala 590 prvašića, a ove godine 530. Hercegbosanska županija je najkritičnija. Tamo se pad žitelja i školske djece ne usporava, pa je broj prvašića pao na 380, a slično je i u Posavskoj županiji gdje je prvašića tek 200. Dijete po dijete, razred po razred, Hrvata sigurno nestaje.

Da je ključ problema masovno iseljavanje govori i činjenica da smo u pet godina izgubili oko pet tisuća osnovaca. Naime, kako smo ranije objavili u školskoj 2015./2016. Bosna i Hercegovina je brojala 35273 učenika po Hrvatskom nastavnom planu i programu, dok ih u školskoj 2020./2021. broji 30531, odnosno 4742 učenika manje.

Hercegovačko-neretvanska županija s 2015./2016. brojala je skoro 9641 osnovaca po hrvatskom planu i programu, dok ih je sada po hrvatskom NPP 271 manje, ZHŽ je brojao 8349 osnovaca, a sada ih je 603 manje. Nadalje Hercegbosanska županija prije pet godina je imala 6593 đaka, dok je ove godine osnovaca po hrvatskom nastavnom planu i programu 3467, što bi značilo 3126 manje.

Srednjobosanska županija imala je 2015. 5084 osnovaca, dok ih je ove godine 5226 što znači da je održala broj broj učenika, koji je blago i porastao. Posavska županija sa 2606 pala je na 1934 osnovca, što bi značilo da je i u toj županiji 672 osnovca manje.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava Već 15 godina pada broj hrvatskih prvašića u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla.

Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom.

Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva.

Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja.

Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska.

Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011.

Te su osobe natprosječno zastupljene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće.

Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.

24sata.hr

Objava U Njemačkoj je 22.000 Hrvata više, a čak četvrtina stanovnika zemlje je stranog porijekla… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poražavajući podaci

Kada do sada nisu reagiralo valjda bi ovo trebao biti taj trenutak, jer mnogo gore od trenutne situacije ne može biti (naravno da minusi mogu biti uvijek “deblji”). Međutim, na ove podatke nitko od političkih (kvazi)elita nije ni reagirao a kamoli da je pokrenuo neku suvislu akciju. Jasno je kako to i neće učiniti. A sami podatci su više nego poražavajući. Tako su u siječnju prošle godine imali 1.232 rođenih, 1.712 umrlih pa je prirodni priraštaj bio -480, u veljači 1.298 rođenih, 1.948 umrlih i priraštaj -650, u ožujku 1.371 rođenih, 1.833 umrlih i priraštaj -462 pa bi u travnju bilježili 1.394 rođenih, 1.850 umrlih i priraštaj -456. Negativni prirodni priraštaj koji se mjeri u stotinama imamo i u svibnju (1.489 rođenih, 1.811 umrlih, PP -322), lipnju (1.320 rođenih, 1.707 umrlih, PP -387) te srpnju (1.592 rođenih, 1.724 umrlih, PP -132). Situacija je nešto bolja u kolovozu kada bilježimo 1.609 rođenih, 1.706 umrlih i priraštaj -97 a najbolje brojke prošle godine imamo u rujnu: 1.572 rođenih, 1.574 umrlih i priraštaj -2. Međutim, situacija je ponovno loša u listopadu (1.671 rođenih, 1.874 umrlih, PP -203) te u studenom (1.343 rođenih, 1.710 umrlih, PP -367). Podataka za prosinac još uvijek nema ali ne treba sumnjati kako će i u tom mjesecu priraštaj biti u debelom minusu. Ukoliko gledamo zbrojno, u 11 mjeseci 2019. prirodni priraštaj iznosio je -3.558.

Godine propadanja

Ovim podacima dodati ćemo i godišnje statistike za cijelu zemlju objavljenim u publikaciji “BiH u bojevima 2019.” Agencije za statistiku BiH. Prirodni priraštaj 2007. bio je -1.209, jedina godina u kojoj je bio u plusu jeste 2008. i to 150, već 2009. je -354, godinu nakon toga minus “skače” na -1.590. Godinama koje slijede minusi se samo povećavaju: -3.217, -3.270,-4.978, -5.712, -8.380, -6.388, -7.779, -8.277. Dakle, u 12 godina prirodni priraštaj nam je ukupno iznosio -51.004.

Sve navedenom i ne treba poseban komentar samo nada kako će se u ovoj zemlji pojaviti političari koji će uvažavati prava sva tri konstitutivna naroda i svih žitelja, odmaknuti od tmurne prošlosti i barem pokušati graditi bolju budućnost.

/Izvor: Dnevni list/

Objava BiH pokazuje kako od najgoreg ima još gore pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako kaže direktor Agencije Velimir Jukić, ovakvim publikacijama ta institucija ima namjeru dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti spolova.

Publikacija se bavi različitim oblastima poput zdravstva i mortaliteta, obrazovanja, znanosti i istraživanja, zaposlenosti, socijalne zaštite, kriminala, političke vlasti, javne uprave i nasiljem nad ženama, piše na portalu Vrisak.info.

Prema Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova provedenom u Bosni i Hercegovini 2013.  u BiH je živjelo 3 531 159 osoba, od čega 1 798 889 žena i 1 732 270 muškaraca.

Međutim, koeficijent maskuliniteta koji predstavlja broj muškaraca na 100 žena pokazao je da je najveća stopa maskuliniteta u starosnoj skupini od 15 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi skoro 106 muškaraca.

Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa od 45 godina i više u populaciji ima više žena nego muškaraca, te od tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj skupini 85+ i bilježi vrijednost od 47,6, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 48 muškaraca.

Kada je u pitanju prirodni priraštaj, od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja. Ukupna stopa fertiliteta je u 2017. godini bila najviša u Turskoj (2,07), a od zemalja Europske unije u Francuskoj (1,90), dok je najniža bila u Bosni i Hercegovini i Malti (1,26).

Prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta je u razdoblju od 2014. do 2018. porasla s 26,9 na 27,4 godine, a statistika donosi i podatak da od ukupnog broja izvanbračne djece, kod 82 posto roditelji žive zajedno.

Novi bilten donosi podatke i o prekidu trudnoće u 2017. i 2018. godini, koji pokazuju da se polovina prekida trudnoće dogodila kod majki starosne skuine od 30 do 39 godina.

U 2018. sklopljeno je 1 200 brakova više u odnosu na 2014. godinu te je sklopljeno ukupno 19 911 brakova. Prosječna starost nevjeste pri zaključenju prvog braka u 2018. godini je bila 27,1 godina, a kod mladoženje 29,7 godina života.

U posljednjem desetljeću je zabilježen trend stalnog povećanja godina starosti pri sklapanju prvog braka, što znači da žene i muškarci sve kasnije stupaju u brak.

U 2018. došlo je do razvoda 3 091 braka. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca dogodio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.

Prosječna starost umrlih žena u 2014. godini bila je 75,8 godina, a muškaraca 70,4, dok je u 2018. prosječna starost umrlih žena 76,8 godine, a muškaraca 71,4 godine, što znači da stanovništvo u BiH dulje živi u odnosu na promatrani period.

Nasilnih smrti (nesretan slučaj, samoubojstvo i ubojstvo) u 2018. bilo je 1 000, od čega su nasilnom smrti preminule 233 žena i 767 muškaraca.

Kada su u pitanju podaci koji se odnose na unutarnja migracijska kretanja stanovništva BiH u 2018. broj doseljenih/odseljenih stanovnika iznosio je 29 379, od čega je bilo 17 611 (60 posto) žena i 11 768 (40 posto) muškaraca.

U školskoj 2018./2019. u BiH su bile 359 predškolske ustanove, što je za 8,1 post više ustanova u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je i broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao, javlja Vrisak.info.

Broj učenika u osnovnim i srednjim školama se iz godine u godinu smanjuje. U školskoj 2018/2019. više od polovine srednjoškolaca je pohađalo tehničke škole, dok je svaki četvrti srednjoškolac pohađao gimnaziju.

Razlike u spolnoj zastupljenosti su najveće u strukovnim školama, u kojima je oko 70 posto muškaraca, a u drugim vrstama srednjih škola zastupljenije su učenice.

Od ukupnog broja srednjoškolaca, svaka treća učenica i svaki peti učenik su uključeni u opće srednje obrazovanje. Na ukupnoj razini u 2019. je tri četvrtine srednjoškolaca pohađalo stručne srednje škole i taj trend je konstantan kroz godine.

Postignuće u visokom obrazovanju je indikator koji se definira kao postotak osoba starosti od 30 do 34 godine koje su uspješno završile tercijarno obrazovanje (fakultete/akademije/sveučilišta), a prema tom indikatoru u BiH je za 9,6 posto više žena završilo srednje obrazovanje u odnosu na muškarce.

Prema podacima Ankete o obrazovanju odraslih, u 2016. godini više od polovine stanovništva BiH nije govorilo nijedan strani jezik (61 posto), dok je 30,8 posto stanovništva govorilo jedan, a osam posto više od jednog stranog jezika.

/Izvor: KT/

Objava Zanimljivi statistički podatci o populaciji u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U župi živi 584 oibtelji sa 2201 članom. Krštenih je 28 djece od čega je 12 muških i 16 ženskih. Umrlih je 32, muških 15, 17 ženskih. U župi je vjenčan 31 par od čega su samo 4 para ostala živjeti u župi. Provopričesnika je bilo 26, a krizme nije bilo u 2018. godini.

Objava Stanje vjernika u župi Šćit sa filijalama Orašac i Podbor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vrhbosanska nadbiskupija
VJERNIKA: 154 720
KRŠTENO: 1 550
UMRLO:  3 406
VJENČANO PAROVA: 931

Banjolučka biskupija:
VJERNIKA/obitelji: 30 151
KRŠTENO: 352
UMRLO: 673
VJENČANO PAROVA: 198
 
Mostarska biskupija
VJERNIKA: 173 142
KRŠTENO: 1 869
UMRLO:  1 859
VJENČANO PAROVA: 1 070

Trebinjska biskupija
VJERNIKA: 18 578
KRŠTENO: 185
UMRLO:  297
VJENČANO PAROVA: 103

(Izvor: Katolički tjednik)

Objava CRNA HRVATSKA STATISTIKA Pogledajte koliko je Hrvata manje u BiH; Tko je kriv? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Analizirajući gore navedene podatke vidjet ćemo što se dogodilo s ramskim katolicima u posljednjih pet godina:

• Užupi Rama-Šćit susrećemo se s padom ukupnoga broja vjernika i to za gotovo 500 : s 2695 u 2012. na 2204 u prošloj godini, zatim s padom broja rođenih/krštenih s 32 (muških 15, ženskih 17) na 19 (muških 10, ženskih 9), prvopričesnika s 26 u 2016. na 20 ove godine. Istina, broj vjenčanja se povećao s 25 na ukupno 30, uz napomenu da je u župi Rama Šćit vjenčano samo 5 parova. Ostalo su bili navještaji.

Prema istim podatcima u župi Rama-Šćit u prošloj 2017. bilo je ukupno 578 obitelji, od toga 126 na području filijale Orašac, zatim 160 učenika (na Orašcu 36), 132 srednjoškolca (na Orašcu 24), studenata 93 (na Orašcu 10), samačkih obitelji 58 (na Orašcu 14) te obitelji samo s dva člana 115 (na Orašcu 28).

• U župi Rumboci situacija nije ništa bolja. U odnosu na 2012., broj obitelji se smanjio s 345 na 333, a broj vjernika s 1494 na 1311. Smanjio se i broj krštenih s 15 (7/8) na 13 (8/5), prvopričesnika s 26 (17/9) na 10 (7/3), krizmanika sa 73 u 2011. na 41 (27/14) u 2017.Kao i u drugim ramskim župama i u Rumbocima je u prošloj godini bilo više navještaja (19) negoli u župi sklopljenih brakova (7).

Također, u navedenome razdoblju 2012-2017. smanjio se i broj predškolske djece  s 91 na 69, osnovnoškolaca sa 163 na 144, srednjoškolaca sa 120 na 70 dok se broj studenata povećao s 45 na 49.

U istome razdoblju smanjio se i broj momaka sa 164 na 136, dok se broj cura povećao s 80 u 2012. na 84 u 2017.

Nažalost, povećao se i broj samačkih obitelji: od 38 u 2012. na 50 u 2017.,kao što se povećao i broj obitelji sa samo dva člana: s 43 na 58.

• U navedenome petogodišnjem razdoblju (2012-2017) u župi Prozor ukupan broj vjernika smanjio se za 375: s ukupno 3988 na 3613. U istome razdoblju smanjio se i broj rođenih/krštenih s 56 na 34, prvopričesnika s 51 na 42, krizmanika sa 137 na 72 te vjenčanih s 24 na 20. Zanimljivo, smanjio se broj umrlih s 29 na 24, a povećao broj obitelji, s 967 na 982 obitelji.
• Kao i za župu Prozor, tako i za župu Uzdol imamo jako malo podataka. U odnosu na 2012. bilježimo povećanje broja krštenih kao i broja obitelji s 114 na 123 te broja vjernika s 331 na 345, uz smanjenje broja vjenčanih s 4 na 2 vjenčanja. Smanjio se i broj umrlih s 9 u 2012. na 5 u 2017.
• U župi Gračac smanjio se broj obitelji s 291 u 2012. na 283 u 2017., broj vjernika: s 1029 na 965 kao i broj rođenih/krštenih s 15 na 12, prvopričesnika s 15 na 9, krizmanika s 25 na 20, predškolske djece sa 71 na 41, osnovnoškolaca sa 98 na 88, srednjoškolaca sa 57 na 48. U 2017. u župi su bila 32 studenata.Povećao se broj vjenčanja (za jedno) kao i broj umrlih (za dvoje). Župna statistika bilježi i povećanja broja zaposlenih s područja župe Gračac u Bosni i Hercegovini za 21 osobu, ali smanjenje broja zaposlenih izvan BiH: sa 139 na 94.Broj umirovljenika je ostao gotovo isti : 182 u odnosu na 184 kao i broj neoženjenih i neudanih: 103 u 2017. u odnosu na 107 u 2012. Na području župe žive 44 samačke obitelji. Kao posebnost, u izvještaju se navodi da prošle godine nitko nije odselio iz župe.
• U župi sv. Ilije u Doljanima situacija je sljedeća:na području župe živi 91 obitelj te 226 vjernika. Kršteno je troje, krizmano sedmero djece, dok za prvu pričest nije bilo djece. Fra Ivan navodi da je vjenčan samo jedan par, ali je župa obaviještena o 26 vjenčanja osoba koje su iz Doljana. Umrlih je bilo troje.

Nakon ovih poraznih statističkih podataka koji, barem kad je riječ o demografskoj situaciji, ne nude nikakvu bolju perspektivu, osim perspektivu pukoga preživljavanja onih starijih koji su još (pre)ostali u Rami da bi u njoj bili pokopani, teško je davati bilo kakve optimistične prognoze? Bilo bi ih moguće dati kada bi se promijenile nabolje ne samo opće društvene, gospodarske, a nadasve političke nestabilne prilike u okruženju općine Prozor-Rama, nego i prilike unutar prozorsko-ramske političke zajednice. Za njezinim jedinstvom ne treba težiti – neće ga biti moguće postići – nego za konsenzusom oko temeljnih društvenih vrijednosti.

Ivan Markešić

Objava ŠTO NAM DONOSI STATISTIKA PROZORSKO-RAMSKIH ŽUPA ZA 2017. GODINU? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Oštećena crkva u zadnjem ratu i početak obnove

Međutim, ovi prostori se nisu dali ni u drugim teškim vremenima. To nam potvrđuju i ovi zorni podaci koje donosimo ovdje.

Župa Bugojno je nastala  odvajanjem od župe Gornji Vakuf-Uskoplje (tada Gornje Skoplje) kao mjesna kapelanija 13. listopada 1844. i od tada postoje župne matice. Župom je proglašena 1858. godine.

Od osamostaljenja Bugojna župnik neko vrijeme stanuje u iznajmljenoj kući u Malom Selu, da bi uskoro podigao skroman župni stan i kapelicu. Godine 1854. izgrađena je prikladnija kuća koja je 1922. nadomještena novom.

Gradnja sadašnje župne crkve započela je 24. travnja 1879. Crkva je pokrivena 1886.

Župna crkva u Bugojnu 1900.

Dana 10. veljače 1931. obratio se Župni ured iz Bugojna pismom Banskoj upravi Primorske banovine u Splitu kako bi mu izdala dozvolu za prikupljanje milodara po čitavoj državi za dogradnju rimokatoličke crkve u Bugojn.

Zvonik crkve dograđen je 1936. godine po nacrtu arhitekta Karla Paøika. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zvonik je, budući da je bio nesrazmjeran veličini crkve, dograđen u visinu. Na njemu su tri zvona. Po svojoj arhitekturi ona slijedi bazilikalni tip crkve.

Crkva 1940.

U crkvi se nalazi oltar tirolske provenijencije koji je izradio Franz Schmalzl iz Tirola (St. Ulrich, Gröder). Četiri vitraja Stane Kregara, izvedena šezdesetih godina, uništena su u posljednjem ratu. Također je izvedeno i deset vitraja Slavka Šohaja od kojih su u ratu uništena četiri. U crkvi se nalaze još postaje križnog puta Josipa Bifela (1984), slika Gabrijela Jurkića Primanje u Treći red (1956), te oltarna menza Zdenka Grgića. Klupe su izrađene 1990. po nacrtu Tihomira Štrausa. Meštrovićev brončani kip Sv. Ante Padovanskoga dominira iznad ulaznih vrata. Godine 1979. crkva je dobila orgulje od 27 registara, koje je izgradio Jenko iz Ljubljane. Kipar Stipe Sikirica načinio je 1991. godine portal ulaznih vrata u povodu 700. obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu.

U župi se nalazi i nekoliko područnih crkava: Drvetine (izgrađena 1970. godine, zapaljena 7. kolovoza 1993., obnovljena 2000. godine), Donji Vakuf (izgrađena 1934., renovirana 1990., iznutra oštećena eksplozivom 1995., renovirana 1998. godine), Guvna (izgrađena 1990. godine, u posljednjem ratu oštećena granatama, obnovljena 1999. godine), Bristovi (izgrađena 1990. godine, u ratu razrušena, obnovljena 1999. godine), te osam kapelica i isto toliko groblja: u Bristovima, Čaušlijama, Lonđi u Donjem Vakufu, Lenđerovini, gradsko groblje Sultanovići, groblje Svilen, te groblja u Veseloj i na Guvnima.

Župljani 1900. godine

Postojeća župna kuća izgrađena je 1967. godine, 1990. godine je dogra­đena, a poslije zadnjeg rata obnovljena. Od vrjednijih umjetnina u kući se nalaze umjetnička slika Gabrijela Jurkića Sv. Ivan Krstitelj iz 1940. i skulptura Ljupka Antunovića Majka skopaljskog kraja.

Franjevci su 1868. godine u Bugojnu podigli prvu pučku školu i sami je i vodili, a od 1893. do kraja Drugog svjetskog rata ovdje su u prosvjeti djelovale i sestre milosrdnice svetog Vinka. Danas pored župnika i župnog vikara u župi u Malom Selu nalazi se duhovni centar, samostan sestara franjevki.

Pred sam rat župi su pripadala sljedeća naselja: Bugojno, Boganovci, Bristovi, Crniče, Čaušlije, Čipuljić, Ćehajići, Donji Vakuf, Drvetine, Fakići, Gaj, Gmići, Guvna, Jaklići, Jemanlići, Karadže, Kopčić, Kotezi, Kula, Lenđerovina, Lug, Ljubnić, Pirići, Poriče, Potkraj, Prusac, Rosulje, Švarići, Udurlije, Vesela, Vrpeć i Ždralovići. Od navedenih naselja u poslijeratnom vremenu nije bilo povratka katoličkog življa u naselja Gmići, Ljubnić, Pirići, Prusac i Švarići.

Crkveni zbog 1945. godine

Pregled stanja vjernika od 1877. godine

Župa Bugojno imala je 1877. godine 3557 vjernika, 1935. godine 5523 vjernika, 1963. godine 6500 vjernika, 1974. godine 9500 vjernika, 1991. godine 12 500 vjernika, 1994. godine 1354 vjernika, 1995. godine 1121 vjernik.  Godine 1997. imala je 1606 vjernika, 1998. godine 2151 vjernika, 1999. godine 2891 vjernika, 2000. godine 3950 vjernika. Godine 2004. župa broji 4189 vjernika. Godine 2015. U župi je bilo 2.906 osoba, 2016. 2770, 2017. 2552, a na početku 2018. 2408. vjernika u 1096 obitelji koje su blagoslovljene te je od toga blagoslovljeno 86 obitelji koje žive u drugdje. Prosječna starost župljana 53,2 godine. Prosječan broj članova u obitelji je 2,2 člana.  U župi živi 12 sa preko 90 godina.

Jesu li potrebni komentari?

Objava Župa svetog Ante Bugojno 1991. godine imala 12 500 vjernika, a na početku 2018. 2408 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.