Za optuženog je predložena kazna od 5 godina zatvora, kao i novčana kazna u iznosu od 200 000 KM.

Oduzeta opojna droga, u količini od oko 312 kilograma, bit će uništena u zakonskoj proceduri, a oduzeta je i nezakonita imovinska korist pronađena kod optuženog u iznosu od oko 4500 KM, u valutama kuna i euro.

Predložena kazna u skladu je sa ulogom i odgovornošću optuženog u izvršenju kaznenog djela

Optuženi je lišen slobode početkom 2020. godine, u koordiniranoj akciji Tužiteljstva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu-SIPA, kada je u objektima i prostorijama poduzeća čiji je optuženi vlasnik, pronađena i zaplijenjena opojna droga.

Sporazum je proslijeđen Sudu Bosne i Hercegovine.

/Izvor: BHRT/

Objava Sičaja priznao krivnju za kazneno djelo prometa drogama. Predložena kazna od 5 godina i 200.000 KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U optužnici se navodilo da je u tijeku rata u Bosni i Hercegovini, oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Republike Srpske na području općine Zavidovići, optuženi Sakib Mahmuljin, u svojstvu komandanta 3. korpusa Armije RBiH, u čijem sastavu je djelovao i odred „El Mudžahidin, u toku 1995. godine, dok je trajala vojna operacija Armije R BiH na širem području Zavidovića i Vozuće, u okviru koje su pripadnici odreda „El Mudžahidin“ počinili ratne zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima srpske nacionalnosti na tom području, nije ništa poduzeo kako bi spriječio navedeni zločin, iako je imao informacije da se pripadnici ovog odreda spremaju počiniti zločin, te da nakon počinjenog zločina nije poduzeo ništa kako bi kaznio počinitelje zločina.

Optužnica je Sakiba Mahmuljina teretila da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Mahmuljinova obrana najavila žalbu

Obrana Sakiba Mahmuljina, nekadašnjeg komandanta 3. korpusa Armije BiH, najavila je žalbu na prvostepenu presudu od 10 godina zatvora za razne zločine koju mu je danas izrekao Sud BiH.

Mahmuljinov odvjetnik Fahrudin Ibrišimović najavio je ponošenje žalbe jer su očekivali oslobađajuću presudu.

Po njegovim riječima, ima mnogo dubioza koje sud nije riješio, od efektivne kontrole pa dalje.

– Za nas je svaka kazna loša, jer smo očekivali oslobađajuću presudu prema dokazima koje su prezentirali tužilaštvo i odbrana, ali šta je tu je. Nije ni prvi ni posljednji put da se nešto rješava apelacijama – kazao je on.

Optužnica je Sakiba Mahmuljina teretila da je počinio kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

/Izvor: Fena/

Objava Sakib Mahmuljin bivši komandant Trećeg korpusa Armije BiH osuđen na 10 godina: Nije spriječio zločine odreda El Mudžahidin pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je izvijestila Balkanska mreža (BIRN) koja prati pravosudne procese, Čolomanu je izrečena jedinstvena kazna za presudu u slučaju ubojstva troje hrvatskih civila tijekom rata te drugu presudu kojom je proglašen krivim za krađu te posjedovanje droge i oružja.

Uračunava se vrijeme provedeno u pritvoru

Čoloman je ranije pred ovim sudom osuđen na tri godine zatvora jer je kao pripadnik Diverzantskog voda Sedme muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine u travnju 1993. sudjelovao u ubojstvima hrvatskih civila koji su bili zatočeni u Domu u mjestu Počulica kod Viteza. U napadu na Omladinski dom u Počulici ubijeno je troje civila, dok ih je devet ranjeno, navodi BIRN.

Općinski sud u Zenici je u listopadu prošle godine Čolomanu izrekao kaznu od godinu i pol dana zatvora zbog teške krađe te zbog posjedovanja droge i oružja.

Sud BiH je donio odluku kojom se preinačavaju pravomoćne presude u dijelu odluke o kazni od tri godine, odnosno godinu i pol zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora od četiri godine i pet mjeseci.

Osuđenom će, kako je navedeno iz Suda BiH, u kaznu biti uračunato vrijeme od 25. lipnja do 31. listopada 2014. godine koje je proveo u pritvoru u kaznenom postupku za ratni zločin, kao i vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora za počinjeni ratni zločin.

Objava Objedinjene kazne zatvora osuđenom za ubojstva Hrvata u Vitezu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Inače, među osobama protiv kojih su podignute optužnice su i ‘zvučna imena’, Martin Frančešević, aktualni pomoćnik federalnog ministra Salke Bukvarevića za pitanja evidencija iz oblasti vojne obveze kao i Milomir Savičić, predsjednik Boračke organizacije RS-a koji je optužen za sudjelovanje  u genocidu.

Optužnica protiv pripadnika HVO-a i Armije za zločine nad Srbima

Admir Osmanović, Smajil Omerović, Jasmin Huskanović, Kemal Hindić, Martin Frančešević, Ramiz Pljakić, Ivo Anđelović, te Hazim i Bahrija Fazlović se terete za mučenje, zlostavljanje i ubojstvo 11 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) u blizini mjesta Boderište (Brčko).

Kako je priopćilo Tužiteljstvo BiH, Rizvanović, Omerović i Huskanović, su kao pripadnici Interventne jedinice 3. bataljona 108. motorizirane brigade ABiH, kod Boderišta, u izvršenoj zasjedi zarobili 11 pripadnika 1. posavske brigade VRS, te ih nakon toga mučili, zlostavljali, nanosili im teške tjelesne ozljede i potom ih ubili, čime su postupali suprotno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija u vezi sa zarobljenicima za vrijeme rata.

”Hindić, Frančešević, Pljakić, Fazlović, Anđelović i Fazlović terete se da su u svojstvu zapovjednika Operativne grupe I- Bosanska Posavina, 108. pješačke brigade HVO, te 108. motorizirane brigade ABiH, znali za zločin koji su počinili njima podređeni vojnici, te propustili poduzeti nužne i razumne mjere kako bi izvršitelji bili otkriveni, procesuirani i kažnjeni za ratni zločin”, navodi se u optužnici.

Tužiteljstvo će navode optužnice dokazivati pozivanjem oko 70 svjedoka i stručnih vještaka, te prilaganjem više od 300 materijalnih dokaza.

Optužnice protiv Srba za zločine nad Bošnjacima i Hrvatima

Tužiteljstvo je podiglo optužnicu i protiv Jugomira Marčetića za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi u općini Prijedor, Milomira Savičića za zločine nad Bošnjacima na području Srebrenice te Milana Trišića za zločine nad Bošnjacima na području Bratunca, a koji je deportiran iz SAD-a zbog kaznenog djela imigracijske prijevare.

Iscrpnije, kako je priopćeno iz Tužiteljstva, Jugomir Marčetić se tereti da je, za vrijeme širokog i sustavnoh napada VRS, policije i paravojnih formacija na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora i okolice, u svojstvu pripadnika VRS, sudjelovao u napadu i postupao protivno odredbama Međunarodnog humanitarnog prava.

Navedni optuženi tereti se za ratne zločine počinjene nad stanovništvom sela Zecovi u općini Prijedor, prilikom napada na navedeno selo, kada je tijekom i nakon napada ubijeno najmanje 150 osoba, te gotovo cjelokupno stanovništvo protjerano i zatočeno u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Optuženi Marčetić, tereti se da je osobno sudjelovao u nasilnom razdvajanju muškaraca od žena i djece, te progonu civila, kao i u ubojstvu oko 20 civila bošnjačke nacionalnosti iz navedenog sela. Optuženi se tereti i da je sudjelovao u mučenju, nečovječnom postupanju, kao i silovanju i seksualnom zlostavljanju žena i djevojaka bošnjačke nacionalnosti na navedenom području. Optuženi se tereti za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH.

Navode optužnice, tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem oko 20 svjedoka i stručnih vještaka, od čega će oko trećine svjedoka iskaz dati uz mjere zaštite, te prilaganjem oko 80 dokaznih materijala.

Također, Milomir Savičić iz mjesta Sokolac, državljanin BiH i Srbije, tereti se za pomaganje u genocidu na području Srebrenice. Prema navodima iz Tužiteljstva, i on se tereti za zločin počinjen u vrijeme širokog i rasprostranjenog napada VRS i policije, 1995. godine, na stanovništvo Zaštićene zone UN-a Srebrenica, u svojstvu zapovjednika 65. zaštitnog motoriziranog puka (ZMPT) Glavnog štaba VRS, u čijem sastavu je bio i bataljon vojne policije, da je u periodu od 11.07. do 15.07.1995 na području Nove Kasabe, svjesno pružio pomoć ostalim članovima udruženog zločinačkog pothvata, generalu Ratku Mladiću, zapovjedniku Glavnog štaba VRS, pukovniku Ljubiši Beari, načelniku za sigurnost Glavnog štaba VRS, te drugim zapovjednicima Drinskog korpusa i Zvorničke brigade VRS, kao i jedinicama policije, da prethodno zarobe i po kratkom postupku pogube i zakopaju vojno sposobne muškarce Bošnjake iz srebreničke enklave i na taj način ih unište kao etničku grupu na određenom prostoru.

Optuženi Savčić tereti se da je planirao, zapovjedao i nadzirao aktivnosti pripadnika 65. zmtp VRS i Bataljona vojne policije prilikom zarobljavanja i zatočenja više stotina muškaraca bošnjačke nacionalnosti na više lokacija na području Nove Kasabe, te njihovom nezakonitom zatočenju, zlostavljanju i ubojstvima. Tereti se da je radnjama opisanim u optužnici, počinio kazneno djelo pomaganje u genocidu iz članka 171. točka a) i b) KZ BiH, u svezi sa člankom 180. stavak 1. i člankom 31 KZ BiH.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu i protiv Milana Trišića (1963.) za zločine protiv čovječnosti i progon civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti na području Bratunca, 1992. godine. On je deportiran iz SAD zbog kaznenog djela imigracijske prijevare.

Optuženi se tereti da je od mjeseca travnja do listopada 1992. godine, za vrijeme širokog i sustavnog napada policije i vojske VRS, na području Bratunca, zajedno sa drugim pripadnicima TO, VRS, SJB Bratunac i paravojnih formacija, sudjelovao u progonu civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti, s područja mjesta Hranča i grada Bratunca, počinjenog ubojstvima, nezakonitim zatočenjem, odvođenjem u logore protivno pravilima Međunarodnog humanitarnog prava, prisilnim nestankom, mučenjem i drugim nečovječnim djelima slične prirode.

U optužnici se navodi da je kao pripadnik TO, u više navrata sudjelovao u napadu na selo Hranča, nastanjeno bošnjačkim civilnim stanovništvom, tijekom kojeg je izvršeno nezakonito lišenje slobode i prisilno izmještanje više od 250 stanovnika navedenog sela, nakon čega je sudjelovao u pljačkanju kuća i imovine koja je nakon toga zapaljena. Osim toga, tereti se da je tijekom mjeseca svibnja 1992. godine sudjelovao u ubojstvima civila bošnjačke nacionalnosti, zatočenih na više lokacija na području Bratunca, naročito u prostorijama škole “Vuk Karadžić”, koje je optuženi počinio osobno, ubijanjem civila iz vatrenog oružja, kao i na svirep način hladnim oružjem, tupim predmetima, i na druge načine, odvodio civile u nepoznatom pravcu, te sudjelovao u ubojstvima većeg broja osoba.

Optuženi je pravosuđu BiH postao dostupan nakon izručenja iz SAD, gdje je procesuiran zbog davanja neistinitih podataka od sudjelovanju u ratu u BiH, nakon čega je izručen u Bosnu i Hercegovinu. Optuženi se tereti za kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. KZ BiH. Iz Tužiteljstva ističu da će navode optužbe dokazivati pozivanjem oko 120 svjedoka, od čega više od 30 svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, te prilaganjem više stotina dokaznih materijala.

Optužen je Milorad Krunić (1953.) i to za zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Sanskog Mosta.

Kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH, on se tereti da je u periodu 1992. godine, u okviru širokog i sustavnog napada Vojske Republike Srpske, pripadnika policije i paravojnih formacija usmjerenog protiv civilnog stanovništva bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području općine Sanski Most, u svojstvu pripadnika rezervnog sastava policije, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava.

Optuženi se tereti da je dana 11.06.1992. godine predvodeći grupu njemu poznatih pripadnika iz pratnje, sudjelovao u transportu muškaraca iz zatvoreničkih objekata Sportska dvorana i preduzeća “Betonirka” u logor “Manjača”, nadzoru konvoja, kada je odvojio 6 civila, a nakon toga sudjelovao u ubistvu tih civila koji su u povratku konvoja sa Manjače ubijeni iz automatskog oružja pored lokalnog puta Pavići-Hazići. Optuženi se tereti za zločin protiv čovječnosti iz člana 172. KZ-a BiH. Navode optužbe tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 35 svjedoka i vještaka, te čitanjem preko 250 materijalnih dokaza. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

/Republikainfo.com/

Objava Tužiteljstvo podiglo čak 13 optužnica za ratne zločine, od toga i protiv pomoćnika federalnog ministra za branitelje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz Suda je navedeno kako su kao neosnovane odbijene žalbe Tužilaštva BiH, odbrane Akeljića i optuženog lično, kao i žalbe odbrana Haskića, Bilala i Patkovića. Također je navedeno da se potvrđuje prvostepena presuda.

Prvostepenom presudom iz oktobra 2018. Akeljić i Haskić su osuđeni na po sedam godina zatvora, Bilal na osam, a Patković na pet godina zatvora, te su proglašeni krivim za fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje hrvatskih civila u zatočeničkom objektu “Crna kuća” u Kruščici u periodu od jula do novembra 1993. godine, dok je Šemsudin Đelilović oslobođen optužbi.

Ostali su također oslobođeni u vezi s pojedinim tačkama optužnice, između ostalog za zločin protiv ratnih zarobljenika. Akeljić je proglašen krivim kao nekadašnji komandir Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije BiH, a ostali kao vojni policajci.

Na ovu presudu ne postoji pravo žalbe, prenosi BIRN BiH.

Objava Potvrđena presuda za ratne zločine u predmetu Akeljić i drugi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sud Bosne i Hercegovine osporio je izbor Tvrtka Milovića na poziciju urednika dokumentarno-suvremenog programa BHT 1. Kako piše Avaz, Sud BiH utvrdio je da Milović nije ispunjavao niti jedan od uvjeta natječaja, a to je ‘besprijekorno poznavanje novinarskog kodeksa, uređivačkih načela, svjetskih standarda novinarstva’.

Konstatirano je, također, da je BHT 1 prekršila i Statut i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta. Podsjećamo, Milović je na poziciju urednika dokumentarno-suvremenog programa imenovan u ožujku prošle godine. Žalbom je na kraju rezimirano da bitne činjenice za odlučivanje u ovoj pravnoj stavri koje su istaknute u službi su: “Da uvjet natječaja koji tužitelj nije ispunjavao nije ni smio biti u javnom oglasu, da upravi odbor nije ima ingerencije da razmatra ispunjavanje kvalifikacija od strane kandidata koje je komisija ocijenila “uspješni kandidati” i da izabrani kandidat nije ispunjavao jedan od kriterija propisan javnim oglasom.

“Predlaže da Apelacijski odjel Suda BiH uvaži žalbu i prvostupanjsku presudu preinači na način da usvoji sudbeni zahtjev u cijelosti”, navedeno je u žalbi.

Objava Sud BiH presudio da Tvrtko Milović ne ispunjava uvjete za urednika na BHTV-u? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mustafa Bektaš, koji je na ovom ročištu unakrsno ispitan, kazao je da je u lipnju 1993. godine imenovan za pomoćnika komandanta za sigurnost Samostalnog prozorskog bataljona Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). Pojasnio je da je njegov zadatak bio da uzima izjave o progonu stanovništva s područja Prozora.

Svjedok Bektaš je rekao da nije sudjelovao u akciji na Uzdol, te da je u to vrijeme bio u komandi u mjestu Šćipe. On je naveo da je kasnije saznao za ubijene civile i vojnike.

“Poslije akcije, nakon nekoliko dana, tražio sam od komandanta da se izvrši analiza te akcije. Komandant se svaki put oglušio na moj prijedlog”, kazao je svjedok.

Za zločin počinjen u Uzdolu, Tužiteljstvo BiH optužilo je Buzu, bivšeg komandanta Samostalnog bataljona Prozor ABiH. Prema optužnici, pripadnici Samostalnog bataljona su, pod kontrolom optuženog, u rujnu 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križe, Zelenika i Raiči, te ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

Drugi svjedok Salem Mulahasanović je ispričao da je u veljači 1994. imenovan za pomoćnika komandanta za sigurnost Samostalnog prozorskog bataljona i da je njegov komandant bio Amir Pošković. Dodao je da je prije Poškovića komandant bio Buza.

Naveo je da je te poslove preuzeo od svjedoka “J”, koji mu je predao dva registratora s dokumentima što su se odnosili na sigurnost.

“Pregledao sam tu dokumentaciju. Nisam pronašao dokumente koji se odnose na akciju ‘Uzdol’ i zločin koji je počinjen”, izjavio je Mulahasanović.

Suđenje će se nastaviti 30. siječnja.đ

/Izvor: detektor.ba/

Objava Na suđenju Buzi svjedok izjavio da nije provedena analiza akcije na Uzdol pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Međutim, u utorak 16.01.2018.   po drugi put je odgođen nastavak glavnog pretresa izvođenjem i unakrsnim ispitivanjem svjedoka Tužiteljstva BiH. Na današnjem ročištu svedok se nije pojavio iz neobjašnjivih razloga. Sigurno će se naknadno saznati zbog čega je bio taj izostanak dolaska na svjedočenje.

Podsjetimo da je zadnji pretres održan 19.12.2017. te je tada zakazano novo ročište za 09.01.2018. godine. To ročište je također odgođeno na 16.01.2018. zbog bolesti.

Na ročištu od 19.12.2017. godine svjedočio Mustafa Bektaš, pomoćnik Envera Buze za sigurnost  u Samostalnom prozorskom bataljonu Armije BiH za vrijeme zločina na Uzdolu. Svjedok Bektaš je tada izjavio da nije uzimao izjave od sudionika akcije na selo Uzdol sredinom rujna 1993., istaknuvši da je njegov komandant Enver Buza bio dobar čovjek i vojnik.

Mustafa Bektaš je također tada  kazao  da je poslove pomoćnika komandanta obavljao do početka listopada 1993. kada ga je na pismeni zahtjev komandant Buza razriješio dužnosti.

Govoreći o svojim zadacima, Bektaš je naveo da su njegove dužnosti bile sigurnosne prirode, te da je obavljao razgovore s vojnicima koji su napuštali linije, kao i s protjeranim bošnjačkim stanovništvom.

Bektaš je posvjedočio da je Samostalni prozorski bataljon sredinom rujna 1993. godine učestvovao u akciji na Uzdol, pojasnivši da je on tada bio u komandi bataljona u selu Šćipe kod Prozora.

Novo ročište zakazano je za 23.01.2018. godine.

Objava Ponovno odgođen nastavak suđenja Enveru Buzi za zločine počinjene na Uzdolu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nepravomoćnom presudom Žilić je osuđen za svih 16 točaka optužnice, a prema kojoj je, činio, naredio, omogućio i nije sprječavao nečovječna postupanja prema zatvorenicima u zatočeničkom objektu „Musala „ u Konjicu.

On je osuđen da je osobno ili sa drugim osobama sudjelovao u premlaćivanju, između ostalog , Maria Matkovića, Pere Jozića, S-2, S-3, S-4 i drugih zatvorenika. Žilić je osuđen i da je omogućio i nije spriječio stražare da tuku neke zarobljenike.

Pema presudi, Žilić je u kolovozu 1993. godine omogućio nečovječno postupanje i prisiljavanje na seksualni odnos, te nije poduzeo mjere protiv podređenih osoba.

– Vijeće je razmotrilo sve provedene dokaze i našlo da je optuženi počinio radnje koje mu se stavljaju na teret – rekao je predsjedavajući Sudskog vijeća, Halil Lagumdžija.

Vijeće je nesporno utvrdilo status oštećenih kao civila a što je suprotno tezi odbrane koja je tvrdila da su bili ratni zarobljenici.

Lagumdžija je istakao kako je Vijeće utvrdilo i da je Žilić svojim činjenjem ili nečinjenjem počinio krivično pravne radnje.

On je naveo da su iskaze oštećenih da je Žilić sudjelovao u njihovom premlaćivanju potvrdili i drugi svjedoci.

Govoreći o točki optuženice koja se odnosi na nečovječno postupanje i prisiljavanje na seksualni odnos, Vijeće je navelo da su svjedoci potvrdili da on nije prisustvovao njihovom mučenju, ali da ih je ujutro vidio i nije pitao što im se dogodilo.

– Njegovo propuštanje da spriječi posljednice kaznenog djela ima jednaku težinu kao i radnje njegovih podređenih – istakao je Lagumdžija.

On je dodao i da su svjedoci odbrane govorili uglavnom o Žilićevoj ličnosti, te da ih je u tom pravcu Vijeće i cijenilo.

Prilikom odmjeranja kazne Vijeće je kazalo da je kao otežavajuću okonost uzelo, između ostalog, Žilićevu bezobzirnost i upornost, kao i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra. Olakšavajuću okolnost koju je Vijeće cijenilo jesu lične prilike optuženog.

Žilić je oslobođen naknade troškova postupka, a određene su mu mjere zabrane putovanja i obaveza dva puta mjesečno da se javlja u nadležnu policijsku stanicu. Oštećeni sa imovinsko-pravnim zahtjevom su upućeni na parnicu.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe, javlja BIRN-Justice Report.

Objava Žiliću devet godina zatvora za zločin u Konjicu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Optuženi Mato Baotić je prooglašen krivim što je za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske (VRS) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u periodu od početka maja 1992. godine do kraja septembra 1993. godine, u svojstvu komandira II odjeljenja Vojne policije 106. brigade HVO-a, na području općine Orašje, postupao suprotno pravilima Međunarodnog humanitarnog prava.

– Na taj je način, kršio odredbe člana 3. stav 1. točke a) i c) Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata od 12.08.1949. godine i Dopunskog protokola II iz 1977. godine, tako što je sam ili zajedno s drugim njemu poznatim pripadnicima HVO-a, učestvovao i nečovječno postupao prema civilima, kršeći pravila međunarodnog prava. To se dešavalo za vrijeme oružanog sukoba između Hrvatskog vijeća obrane i Vojske Republike Srpske, čime je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije – navodi se.

Sud je optuženom Mati Baotiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od šest godina, te uzimajući u obzir kao utvrđenu ranije izrečenu kaznu zatvora u trajanju od deset godina, za počinjeno krivično djelo po presudi Suda BiH od 09.12.2016. godine, Sud ga je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 13 godina.

Vrijeme koje je optuženi Mato Baotić proveo u pritvoru uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora.

– Na osnovu odredbe člana 284. tačka c) ZKP BiH, optuženi Mato Baotić oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 144. KZ SFRJ – saopćeno je iz Suda BiH.

Vijeće Apelacionog odjeljenja donijelo je rješenje prema kojem osuđeni Mato Baotić ostaje u pritvoru koji, prema ovom rješenju, može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja kazne izrečene pravosnažnom presudom Suda BiH od 03.11.2017. godine.

Objava Sud BiH – Baotić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.