Isprva je postojalo nekoliko planova potrebe u kojima se količina artikala razlikovala, a u onom konačnom koji je poslan Vladi FBiH je iskazana potreba za 300 respiratora. U tom planu nije precizirano da respiratori moraju biti upotrebljivi na intezivnoj njezi, nego samo da ga moraju koristiti i djeca i odrasli.

Davor Pehar, koji je na čelu Zavoda koji je izradio plan potreba na osnovu kojeg je Vlada FBiH i postupala, danas je istaknuo kako je u tom trenutku bilo potrebnije nabaviti zaštitnu medicinsku opremu nego respiratore s obzirom na to da je situacija u bolnicama još uvijek bila povoljna.

On kaže da je upozorio premijera na to, no dva dana kasnije je odluka ipak pala na to da budu nabavljeni respiratori.

Zanimljivo je i da Zavod za javno zdravstvo FBiH ima ugovornu obavezu u vidu tehničkog prijema/verifikacije respiratora, a da je Pehar o tome upoznat tek u svibnju, nakon što su respiratori stigli u Sarajevo.

Vlada Federacije BiH također o nabavci nije dovoljno obavještavala ni Federalni krizni stožer civilne zaštite koji je kompletno izmijenjen nekoliko dana prije nego što će se krenuti u nabavku, objavio je Klix.

Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja kaznenog djela u vezi s djelima zloupotrebe položaja ili ovlasti, primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Njih optužnica tereti i za pranje novca, falsificiranje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsificiranje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvješća i njihovo falsificiranje ili uništavanje.

Milićević je optužena za nesavjestan rad u službi.

Objava Svjedočenje Davora Pehara na suđenju Fadilu Novaliću i ostalima u aferi respiratori pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Apelacijsko vijeće je ranije uvažilo žalbu obrane i ukinulo prvostupanjsku presudu kojom je Buza osuđen na 12 godina zatvora jer je, kao vršitelj dužnosti zapovjednika Samostalnog bataljona “Prozor” ABiH, imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad jedinicom koja je 14. rujna 1993. godine u ranim jutarnjim satima izvršila napad na selo Uzdol, gdje je na okrutan i svirep način ubijeno 27 civila hrvatske nacionalnosti, te odredilo održavanje pretresa.

Suglasnošću Tužiteljstva i Obrane, nije pročitana optužnica na ovom ročištu

Tužiteljica Sanja Jukić izjasnila se da je u obnovljenom postupku potrebno da se prihvate svi dokazi koji su provedeni pred Prvostupanjskim vijećem, te je planirano saslušanje tri svjedoka o akciji na Uzdolu, među kojima zaštićenog svjedoka “G” i izvođenje novih dokaza.

Vasvija Vidović, odvjetnica optuženog Buze, rekla je da ostaje kod ranije priloženog podneska, te predložila saslušanje svjedoka

Ona se izjasnila da je potrebno da se prijedlog Tužiteljstva odbaci, dodavši da je svjedok “G” ranije saslušan, te su se “stekli uvjeti da se iskaz može čitati”.

Vidović se protivila i saslušanju druga dva svjedoka koje je predložilo Tužiteljstvo.

“To bi otvorilo vrata da Tužiteljstvo izmijeni optužnicu”, kazala je ona i dodala da bi to optuženog moglo dovesti u teži položaj. Rekla je da Tužiteljstvo nije ulagalo žalbu na činjenično stanje.

Predsjedavajući Apelacijskog suda Tihomir Lukes kazao je da su na snazi još uvijek mjere zabrane za Buzu

Lukes je naveo da se prihvaća prijedlog Tužiteljstva BiH da se saslušaju svjedoci, te je za dokaze obrane rekao da je potrebno da se reproducira iskaz svjedoka i ponovo sasluša svjedok kojeg je Obrana predložila.

Nastavak suđenja je zakazan za 5. ožujak.

Objava Počelo obnovljeno suđenje Eneveru Buzi za zločin na Uzdolu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

1. Fantomski gol Leverkusena 2013.

U utakmici Hoffenheima  i Bayera iz Leverkusena u kojoj su gosti slavili s 2:1, Steffan Kiesslingzabio je gol za vodstvo od 2:0 glavom nakon udarca iz kuta. Točnije, u pitanju je situacija za koju su mnogi mislili da je gol postignut, iako je zapravo udarac prošao s vanjske strane stative, a ušao u mrežu kroz rupu na tzv. maloj mrežici. Tijekom utakmice ta greška je bila primijećena, no Brych ipak gol nije poništio. Posao sudačke ekipe, između ostalog jest da prije utakmice provjeri i mrežu, kako bi se upravo uvjerila da nema nekakvih grešaka na njima, odnosno rupa. Odluka je ovo koja je direktno utjecala na ishod utakmice i donijela Apotekarima tri boda.

2. Nedosuđeni jedanaesterac na Mitroviću 2018.

Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji u sklopu grupe E gotovo je sigurna oklada da će Brazil osvojiti grupu, a da će se za drugo mjesto ”potući” Srbija i Švicarska. Naši istočni susjedi poveli su u ranoj fazi utakmice nakon odličnog centaršuta Dušana Tadića kojeg je glavom u vodstvo pretvorio Aleksandar Mitrović. Švicarci su u rano fazi drugog poluvremena izjednačili, a u 71. minuti dogodila se situacija u kojoj je strijelac vodećeg gola za Srbiju hrvačkim zahvatom srušen od strane dva obrambena igrača Švicaraca, te teško da očigledniji prekršaj za najstrožu kaznu može postojati. Brych je ostao nijem, Švicarci su do kraja utakmice golom Shaqirija osigurali pobjedu, a Srbi ostali bez ključnih bodova u pokušaju prolaska grupe. Da je i FIFA suglasna s time da je Nijemac, za kojeg je uopće pomalo diskutabilno da sudi Švicarcima, počinio grešku, svjedoči činjenica da je poslan s prvenstva doma i da nije sudio više nijednu utakmicu do kraja Mundijala.

3. Smiješni crveni karton Cristianu Ronaldu 2018.

U Ronaldovoj prvoj utakmici u Španjolskoj nakon prelaska iz Real Madrida u Juventus došlo je do kontroverzne situacije u 29. minuti. U jednom potpuno benignom duelu sa Jesionom Murillom jeda od najboljih igrača svijeta je, nakon što je stoper domaćina pao na pod, ga doslovno pogladio po glavi kao što to znate napraviti malom djetetu u parku. Brych se čak konzultirao sa pomoćnicima i zaključio da je Portugalac – počupao Murilla za kosu. O Ronaldu se mogu reći određene stvari u negativnom kontekstu, da je pun sebe, glumac, i koješta drugo. Ali u ovoj je situaciji potpuno nezasluženo isključen.

4. Jedanaesterac Napoliju protiv Liverpoola 2019.   

I ove sezone Brych je upisao već jednu veoma diskutabilnu odluku – u najmanju ruku. Na početku ovogodišnje Lige prvaka Napoli je poprilično šokirao nogometni svijet svladavši branioce naslova Liverpool s 2:0, a prvi gol pao je tek u 82. minuti. I to iz jedanaesterca nakon što je Andrew Robertson srušio Josea Callejona – točnije nakon što je Španjolac sam od sebe pao, bez kontakta od strane Liverpoolovog veznjaka. Da, u najmanju ruku, ne poštuje direktivu konzultacije s VAR-om, Nijemac je i u ovoj situaciji pokazao i dokazao, s obzirom da se čak nije ni pozvao na nj. Mertens je s bijele točke bio precizan, Llorente je u sudačkoj nadoknadi samo potvrdio pobjedu, te se, imajući to u vidu, može zaključiti kako je ovo odluka kojom je odlučen pobjednik. Jedina razlika u odnosu na sinoćnje maksimirske propuste jest taj što Redima gotovo sigurno ti bodovi neće nedostajati za prolaz grupe.

Nedavno je u Bundesligi i kapetan berlinske Herthe Vedad Ibišević imao ‘bliske susrete’ s Brychom. Naime, u susretu protiv Werdera, Ibišević je tražio da se svira jedanaesterac nakon što ga je u šesnaestercu srušio vratar Pavlenka. Kako ni VAR ni Brych nisu vidjeli prekršaj za penal, Ibišević je kazao – “Onda meni trebaš dati žuti karton zbog simulirannja”! Za kraj video u kojem se Nijemac izjašnjava pozitivno o video tehnologiji koja je uvelike unijela revoluciju, ali i potencijalne kontorverze u nogomet. Licemjerje, figa iza leđa ili potpuna nedosljednost, procijenite sami…

Objava Njemačkog suca Brycha ne vole ni Srbi ni Hrvati: Doista je imao bisera! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Očekujemo osuđujuću presudu, kao i da se na tome neće stati. Pravda za Uzdol ne može biti zadovoljena procesuiranjem samo zapovjednika, kad konkretni izvršitelji šetaju gradom“, kaže u izjavi za Hercegovina.info tajnik Udruge „Treće bojne Brigade Rama i branitelja Uzdola“ Miro Vlajčić.

Inače, Udruga „Treće bojne Brigade Rama i branitelja Uzdola organizira prijevoz za petak, 27. rujna 2019.

Autobus će krenuti od crkve na Uzdolu u 8.30 sati, nakon čega putnike preuzima u Prozora kod crkve u 9.00 sati, te će se zaustavljati u mjestima kroz Donju Ramu navedenog dana, a povratak iz Sarajeva nakon izricanja presude u dogovoru sa vozačem autobusa. Vlajčić kaže da se do sada prijavilo tridesetak osoba, mahom rodbine stradalih Uzdoljana.

Podsjetimo, suđenje Enveru Buzi započelo je 14. studenoga 2016. Buza je optužen da je kao zapovjednik Samostalnog bataljona Prozor ABiH počinio zločin protiv civilnog stanovništva.

U optužnici se navodi da su pripadnici Samostalnog bataljona Prozor u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. izvršili napad na stanovništvo sela Uzdol i zaselaka Križ, Zelenika i Raiči, te na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. U višegodišnjem procesu to je brojnim svjedočenjima i dokazano.

Buza, tri godine nakon toga, nedavno u završnoj riječi “Izražava žaljenje za nevino poginulim, ali se ne osjeća odgovornim, a još manje krivim”.

Osim izvršitelja, koji ni nakon dva i pol desetljeća nisu procesuirani, ni Buzini direktno nadređeni nisu suđeni za Uzdol.

Podsjetimo, zločin na Uzdolu dogodio se u sklopu akcije Neretva 93. koju je vodio Sefer Halilović. Međutim, Haaški tribunal je utvrdio da isti nije imao zapovjednu moć, premda postoje i potpisani dokumenti koji potvrđuju suprotno.
(Izvor: Hercegovina.info)

Objava Uzdol očekuje osuđujuću presudu za Buzu, ali procesuiranje za izvršitelje i stvarne nalogodavce pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Branitelj Ismet Mehić je u završnoj riječi ocijenio da iz dokaza proizilazi da Buza nije komandovao snagama za vrijeme akcije u Uzdolu i da nije bio u obavezi da preduzima aktivnosti nakon akcije.

Mehić je kazao da žrtve u Uzdolu nisu imale status civila, osim njih nekoliko, i da je bilo riječ o pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i naoružanim mještanima.

Iz dokaza proizilazi, rekao je, da optuženi nije komandovao Prozorskim bataljonom u akciji izvedenoj sa 13. na 14. rujna 1993. godine. Kako je naveo, pripadnici bataljona su bili pretpočinjeni i njima je komandovao Zićro Suljević.

Obrana se osvrnula na planiranje operacije “Neretva 93”, istaknuvši protivljenje Buze da se akcija izvodi preko Uzdola i njegovo razrješenje zbog toga.

“Optuženi nije bio u obavezi da preduzme nužne mjere da kazni počinioce. I da je imao tu obavezu, on to nije mogao učiniti jer su sve žrtve bile odvezene u Hrvatsku, u Split”, kazao je Mehić.

Kako je dodao, na zahtjev drugih Buza je zadužio zamjenike i pomoćnike da utvrde pogibije nakon akcije i izvještaj je dostavio nadležnoj komandi Šestog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). Napomenuo je da je poslije bila formirana posebna komisija, ali da je njen rad prekinut na zahtjev tadašnjeg načelnika Uprave vojne sigurnosti Jusufa Jašarevića, koji je tražio da se “to ostavi za bolja vremena”.

Branitelj je iznio niz zamjerki na nalaz vještaka Tužilaštva, navodeći da nije baziran na materijalnim dokazima, da je nedorečen i netočan. Posebno je naglasio da u nalazu nedostaje određeni broj stranica, izrazivši sumnju da su izvučeni dijelovi koji idu u prilog optuženom.

Obrana je navela i da Buza nije optužen po zakonu bivše Jugoslavije koji je bio na snazi u vrijeme kada su djela počinjena, izrazivši čuđenje zbog takvog poteza Tužiteljstva.

Buzi je, kao nekadašnjem komandantu Samostalnog bataljona Prozor, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinitelji zločina u Uzdolu budu kažnjeni. Prema optužnici, pripadnici ovog bataljona su 14. Rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti.

U svom završnom obraćanju optuženi je istakao da “ne postoji naredba kojom on naređuje napadna dejstva”. Rekao je i da, sve i da je Samostalni bataljon Prozor imao obučene ljude i odgovarajuću opremu, nikada ne bi naredio napad na Uzdol, jer je to “taktička glupost”.

Optuženi je dodao da je nakon “pritisaka iz Šestog korpusa” poduzeo sve što je bilo moguće, ali da nije komandovao akcijom i da stoga smatra da nije bio dužan da preduzima dalje radnje.

“Izražavam žaljenje za nevino poginulim, ali se ne osjećam odgovornim, a još manje krivim”, kazao je Buza.

Sudsko vijeće zakazalo je izricanje presude za 27. septembar.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Presuda Enveru Buzi zakazana za 27. ruj a pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Velimir Marić, bivši predsjednik Okružnog vojnog suda u Mostaru, svjedočio je na okolnosti uviđaja i naredbe o sprovođenju istrage povodom ubojstva hrvatskih civila iz, kako je rekao, rujna 1993. godine.

“Obaviješten sam od strane vojnog tužitelja da se desio ratni zločin i da je ubijeno više od 30 civila, Hrvata. Izdao sam naredbu o pregledavanju tijela i utvrđivanju uzroka smrti. Tijela su prebačena u splitsku bolnicu ‘Firule’, jer na području pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane (HVO) nije bilo bolnice gdje se to moglo raditi”, kazao je Marić.

Na upit Obrane da li je vidio poginule, Marić je odgovorio da nije bio na mjestu događaja. Također, na upit Obbrane ko ga je postavio za vojnog sudiju, rekao je da je postavljen po naredbi vlade tadašnje Herceg-Bosne.

Pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio poduzheti mjere da počinitelji budu kažnjeni.

Obrana je među materijalne dokaze uložila nekoliko zapovijedi o napadu na Prozor od strane HVO-a, kao i naredbu o iseljavanju Uzdola, s potpisom Slobodana Praljka.

“Ovim dokazom potvrđujemo da je Uzdol bio obuhvaćen udruženim zločinačkim poduhvatom, presuđenim od strane Tribunala u Haagu, u predmetu ‘Prlić i drugi’”, kazao je Ismet Mehić, Buzin advokat.

Nastavak suđenja zakazan je za 16. srpnja 2019., kada će Tužiteljstvo BiH iznositi završnu riječ.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Suđenje Enveru Buzi: Završen dokazni postupak pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Harbinja je kazao da je Samostalni prozorski bataljon brojao oko 150 vojnika, ali da nije bio spreman za upotrebu u borbenim djelovanjima.

“To je bio bataljon čiji su pripadnici bili u obuci i zbog toga nije bio spreman za upotrebu. Brojao je 96 cijevi oružja i dva minobacača. Bio je jako slabo opremljen. Za razliku od njega hrvatska vojska bila je mnogo superiornija. Imala je dalekometnu artiljeriju, oklopne transportere, tenkove”, rekao je Harbinja.

On je dodao da je Uzdol bio legitimni vojni cilj, koji je imao tri borbene linije, kao i to da je Armija BiH bila legitimna vojna sila na području te teritorije.

Pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio da poduzme mjere da počinitelji budu kažnjeni.

Harbinja kaže da je Prozor “okupiran” 24. listopada 1992. godine, a da je 8. travnja 1993. HVO donio odluku o razoružavanju pripadnika ABiH.

Vještak je rekao da optuženi Enver Buza nije komandovao akcijom na Uzdolu, jer je prethodno takvu odluku donio štab Vrhovne komande na čelu sa Seferom Halilovićem, koji je 11. rujna 1993. boravio na području Voljevca.

“Došli su oko dogovora akcije ‘Neretva 93’ u okviru koje je planiran i napad na Uzdol. Buza je imao dobre procjene da neće moći izvršiti zadatak ako akcija krene kroz Uzdol. Buza nije izvršio naređenje, a Sefer više nije imao povjerenje u njega. Akciju je vodio Zićo Suljević, koji je zamijenio Buzu na mjestu komandanta”, kazao je vještak.

Nastavak suđenja zakazan je za 21. svibnja.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Vještak vojne struke Harbinja: Buza nije komandovao akcijom na Uzdolu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tužitelj Ivan Matešić u uvodnoj je riječi kazao kako će tužiteljstvo dokazati da je prvooptuženi Ibrahim Purić zapovijedio napad na vojnike i civile u Križančevu selu, Šafradinu i Dubravici kod Viteza te da je drugooptuženi Nijaz Sivro osobno izdao nalog za strijeljanje najmanje dvanaest zarobljenih pripadnika HVO-a.

Uz Purića i Sivru optuženi su i Ibrahim Tarahija, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćiru Omanović te Kasim Kavazović.

Optužnica ih tereti za zločine počinjene 22. prosinca 1993. na širem području Križančevog sela, kada su to područje napali pripadnici Armije BiH.

Purić je tada bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH i taktičke skupine Sjever. On je izdao nalog za napad na Križančevo selo, a optužnica navodi kako nije istražio i kaznio izravne počinitelje ratnoga zločina odnosno strijeljanja zarobljenih pripadnika HVO i počinitelje ubojstva najmanje dvije žene hrvatske nacionalnosti, Kate Alilović i Matilde Pranjoković.

Prema riječima tužitelja Matešića, pomoćnik zapovjednika 325.brdske brigade za sigurnost Nijaz Sivro je izravno zapovijedio strijeljanje dvanaest zatočenih pripadnika HVO koji su se predali, umjesto da je, sukladno svojim ovlastima, zajamčio njihovu sigurnost, jer je imao na raspolaganju vojni zatvor nedaleko od mjesta njihovoga zarobljavanja.

Kako je u uvodnoj riječi naveo tužitelj Matešić, zatočene pripadnike HVO su, u blizini obiteljske kuće Nike Šafradina, strijeljali iz automatskoga oružja Almir Sarajlić zvani „Roki“ te Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović. Posmrtni ostaci strijeljanih pripadnika HVO te još sedamnaest ubijenih vojnika hrvatske nacionalnosti koji su ranije stradali, predana su hrvatskim vlastima i obiteljima 1. veljače 1994.godine.

Optužnica protiv Purića i ostalih pripadnika ABiH je potvrđena je 5.veljače ove godine.

“Dokazat ćemo svaki navod iz optužnice. Cilj nam je istina  jer smo svjesni osjetljivosti slučaja, različitih izjava i doživljavanja zločina u Križančevom selu, koji je za Hrvate jedno od najvećih stratišta, a za Bošnjake čista vojna pobjeda, ali želimo utvrđivanjem istine doprinijeti i pomirenju i suživotu na tom području“, poručio je tužitelj Matešić i najavio u dokaznom postupku saslušanje brojnih svjedoka, bivših pripadnika HVO i Armije BiH te članova obitelji žrtava.

Jedan od svjedoka bit će i Nikica Šantić, jedini preživjeli u tom pokolju. Svi optuženi su ranije pred Sudom BiH izjavili kako se ne osjećaju krivim po navodima optužnice.

Prvooptuženi Purić je odbacio navode iz optužnice da je izdao zapovijed o napadu na civile u Križančevu selu tvrdeći da je izdao samo zapovijed o napadu na vojnike HVO, u sklopu šire akcije deblokade Viteza koju je pokrenuo 3. korpus ABiH čije je središte bilo u Zenici.

Purić je optužnicu nazvao “monstruoznom” i “nedokazivom”.

Odvjetnica Nijaza Sivre, Lejla Čović, tvrdi kako je optužnica neutemeljena, jer njen branjenik navodno kao pomoćnik zapovjednika brigade nije mogao izdavati zapovijedi ostalim pripadnicima brigade.

Optužnica navodi kako su okrivljeni postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.

Zločin u Križančevu selu jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u proteklome ratu.

(Izvor: HINA)

Objava Počelo suđenje za stradanja Hrvata u Križančevu selu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Erzimana Đogić je kazala da je bila pomoćnica za obavještajne poslove u Samostalnom bataljonu Prozor i da joj tu funkciju dodijelio Enver Buza kada je u svibnju 1993. došao na poziciju komandanta, nakon što je prethodno radila kao obavještajac.

Svjedokinja kaže da je jedinica bila sastavljena od izbjeglih boraca Teritorijalne odbrane (TO) Prozora i mještana Hera, Kuta i Šćipe, kao i da je prije Buzinog dolaska vladalo “haotično stanje” te su vojnici na svoju ruku odlazili sa prve linije.

Spomenula da je kako je više puta odlazila i vraćala se u Prozor, da joj je zadatak bio da prikuplja i provjerava informacije, kao i da joj je jednom prilikom vojnik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) rekao da mora napustiti kuću u Prozoru i da tu moraju smjestiti civile iz Uzdola jer se plaše napada iz Hera.

“Prema našim informacijama, u Uzdolu nije bilo civila. To su nam govorili i muslimani koji su bili zarobljeni u Prozoru. Dok sam odlazila u Prozor, počelo je naseljavanje civila. U julu 1993. su iseljeni civili iz Uzdola”, kazala je svjedokinja.

Navela je da se područje Uzdola sastoji od nekoliko zaseoka sa po dvije ili tri kuće, da je u školi bio smješten centar veze te stacionirana brigada HVO-a Rama i interventni vod, dok su u okolnim kućama boravili vojnici i prateće službe.

“Ništa o akciji Uzdol nisam znala. U komandi Samostalnog bataljona Prozor nije bilo ni govora o tome, budući da nismo imali dovoljno snaga. Po meni, to bi bilo pogrešno”, rekla je svjedokinja koja je navela da je za njih Uzdol bio “nemogući cilj”.

Pojasnila je i da je sačinjavala zbirne procjene o vojnom stanju na suprotnoj strani koje je prosljeđivala načelniku za obavještajne poslove Šestog korpusa Armije BiH, a koji su se odnosili na šire područje Prozora.

Za stradanje civila u Uzdolu je, kako kaže, čula iz međusobnih priča ljudi i da je neko od njih slušao radio Rama kada je javljeno da se desio zločin, da ona nije dobila nikakva zaduženja oko toga, ali jeste pomoćnik komandanta bataljona za sigurnost.

“Komandant Buza mu je rekao da ispita šta se desilo. Naredba je bila da se ispitaju svi vojnici koji su bili mimo naših linija”, dodala je svjedokinja.

Đogić je kazala da joj se radiovezom kasnije javio Buza koji je bio na terenu i koji je tada bio ljut, jer izvještaji nisu proslijeđeni u korpus i da je tada govorio da ga “pritišću sa svih strana”, te da je ona izvještaj koji joj neko iz bataljona dao odnijela u vezu da se šalje u komandu.

Pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su, prema optužnici, 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio da preduzme mjere da počinioci budu kažnjeni.

Nastavak suđenja je 7. svibnja 2019.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Erzimana Đogić, svjedok na suđenju Buzi: Uzdol je bio “nemogući cilj” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

On je rekao da dugo nakon masakra u Uzdolu, ništa nije znao o samom događaju.

“Krivo mi je što se to desilo, ali se ne osjećam krivim. Dugo se o tome ništa nije znalo. Radili smo analize akcije koje su trebale pokazati i eventualne nečasne radnje vojske”, kazao je Buza, dodavši da je saznao kako je ubijeno više desetina vojnika i mahom naoružanih civila.

Kasnije je, na upit Obrane, rekao da je saznao kako je Sefer Halilović, pokrenuo tužbu protiv N.N. lica zbog dešavanja u Uzdolu.

Prema optužnici, pripadnici Samostalnog bataljona Prozor su 14. rujna 1993. napali selo Uzdol, i u zaseocima Križ, Zelenike i Raiči na okrutan i svirep način ubili 27 civila hrvatske nacionalnosti. Buzi je, kao komandantu Samostalnog bataljona, na teret stavljeno da je propustio da poduzme mjere da počinitelji budu kažnjeni.

Na upit Tužiteljstva da li je putem motorole imao uspostavljenu vezu s vojskom u Uzdolu, Buza je kazao da nije.

Porekao je i tvrdnje Državnog tužiteljstva da je u Uzdolu u akciji sudjelova 156 boraca Samostalnog bataljona Prozor, kao i to da je naredbu o povlačenju vojske iz Uzdola izdao on.

“Ja jesam rekao da se vojska povuče, ali po naredbi mog pretpostavljenog”, izjavio je Buza.

Na tvrdnje tužiteljice Sanje Jukić da Buza kao komandant nije poduzeo nikakve radnje da se provede istraga, optuženi je kazao: “Poduzeo sam sve, čak i više nego što sam bio dužan”.

Nastavak suđenja zakazan je za 9. travnj.

/Izvor: Detektor.ba/

Objava Buza: Ne osjećam se odgovornim, žao mi je zbog ubojstava pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.