“Mi smo potpisali sporazum s JP Elektroprivreda HZ-HB iz razloga da bi oni mogli uz svoj račun staviti 1 KM kao izdvojenu stavku na svom računu koja naravno ne ulazi u prihod Elektroprivrede i koja nije oporeziva i koja je ustvari dobrovoljni prilog koji će moći, ukoliko žele, svi korisnici platiti na izdvojeni račun i to bi kasnije došlo nama. Na taj način želimo uključiti naše šire gledateljstvo u ono što mi radimo. Održavati mehanizam jedne javne radiotelevizije, a mi imamo 19 televizijskih odađiljača, 21 radijski, oko 50 zaposlenih, radimo mjesečno 120 emisija koje možda naši gledatelji primjete, a možda i ne. To je jedan silni mehanizam koji treba održavati”, kazala je ravnateljica TV Herceg-Bosne, Slavica Karačić, povodom druge godišnjice rada te medijske kuće.

Podsjetimo, predsjednik HDZ-a i HNS-a, Dragan Čović, prilikom zadnjeg zasjedanja HNS-a pozvao je da se izdvaja marka za televiziju.

“Jedna marka za hrvatsku obitelj ne znači puno, ali znači razvoju Televizije Herceg-Bosna”, rekao je Čović. Naglašava kako je dobio mnoštvo prijedloga s terena kako financijski ojačati RTV HB kroz kvalitetnu suradnju s Elektroprivredom HZ-HB te kako se nada da je moguće osigurati jednu marku od svakog potrošača za RTV HB od 1. srpnja.

Komentar:  I bi kako je Čović rekao. Marinko GIlja ispred EP HZ-HB je potpisao, a narod, iz čijeg se džepa traži još jedna marka, na šalteru će reći svoje. Kako čujemo, bila je dvojba hoće li se marka oporezivati ili ne. No, ne i neka moralna, je li sramota od naroda pitati marku za bilo što, osobito medije, čije je pitanje sustavno moralo biti riješeno prije 20 godina.

Izvor: hercegovina.info

Objava ČOVIĆ REKAO, GILJA POTPISAO: Uz račun za struju uskoro jedna marka više za televiziju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Radim nešto o čemu pojma nemam, ne primam plaću za to, ali sve se odvija dobro”, kazao je pokretač televizije. Inače, KIT-TV se uzdržava i živi od Božje providnosti i milodara. Može se gledati u cijeloj Austriji i preko interneta diljem svijeta.

Zanimljivo, vlč. Josef je kasno duhovno zvanje i tek je sa 49 godina zaređen za svećenika. Godine 2006. postao je župnikom u Neumarktu. Njegova prvobitna namjera je bila da stari, bolesni i nemoćni župljani mogu uživo pratiti prijenos svete mise i tako je sve počelo.

Danas jedan svoj dio svećeničke plaće ulaže u televiziju koja se može pratiti 24 sata na dan. U svemu mu pomaže samo jedan trajni đakon sa suprugom. Uz rad na televiziji vlč. Josef je župnik u dvije vjerničke zajednice.

Iskustvo s televizijom dobro mu je došlo u vremenu pandemije koronavirusa kada su mnogi, barem nekoliko sati tjedno, krenuli njegovim primjerom.

/Izvor: Nedjelja.ba/

Objava Svećenik pokrenuo katoličku televiziju iz župnog ureda pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz Naše TV do sada su saopćili samo da emitiranje programa počinju 15. februara, a od ranije je poznato da će urednica Naše TV biti Hloverka Novak Srzić.

Naša TV: Do daljnjeg ne odgovaramo na pitanja

“Na programu će svakodnevno biti emitirana emisija Hercegovina danas, kao i informativni dnevnik. Nakon dnevnika emitirat će se emisije koje će svaki dan obuhvaćati drugačiji sadržaj (sport, kultura, politika, ekonomija…). Televizija će pokrivati događaje iz Hercegovine”, saopćeno je prije 15-ak dana iz Naše TV.

Ivan Cigić, izvršni direktor i producent Naše TV, kaže za Klix.ba kako u ovom trenutku može potvrditi početak emitiranja programa 15. februara. O svim ostalim detaljima i pitanjima, za sada, kaže Cigić, ne žele govoriti.

A pitanja je zaista mnogo, pri čemu je ključno ko stoji iza pokretanja Naše TV, kao i zašto emitiranje programa počinje baš 15. februara.

Zvanično, Našu TV osniva 55 hercegovačkih privrednika koji su uložili između 15.000 i 30.000 KM. Na taj način prikupljeno je 990.000 KM, a mnogobrojnost osnivača garantira, tvrde iz Naše TV, da niko neće imati potpunu kontrolu nad televizijom.

Kakva slučajnost: Televizija se pokreće na dan kada Čović predaje aplikaciju

No, pojmom “hercegovački privrednici”, koji je određen regionalno, a ne etnički, vješto se kamuflira činjenica da su osnivači Naše TV hrvatski privrednici s područja zapadne Hercegovine. Također, analitičari dodaju da su osnivači itekako bliski HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.

“Zvanično, iza tog projekta stoji 50-ak privrednika. Stvarno, međutim, kad se analizira struktura tih privrednika, vidi se da je to politički projekt HDZ-a BiH. Dakako, to je daleko od televizije, odnosno nečeg što ima karakter hrvatske televizije. To je klasična privatna televizija, stranački obojena i ona će funkcionirati kao medijska puškarnica HDZ-a BiH i lidera te stranke, što ćemo ubrzo i vidjeti. Uostalom, guru, mozak tog projekta, je Hloverka Novak Srzić koja je, barem što se tiče ovog prostora u proteklih 20-ak godina, vrlo prepoznatljiva po svome svjetonazoru i po tome koliko joj je stalo do novinarske profesije. Ta dva detalja nama nagovještavaju šta bismo mogli gledati”, kaže prof. dr. Slavo Kukić.

Kukić smatra i da nije slučajnost da se televizija pokreće baš 15. februara, na dan kada bi Dragan Čović, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, trebao predati aplikaciju za članstvo BiH u EU. Prema Kukićevom mišljenju, to je sjajan marketinški trik kojim će biti promovirana televizija, ali će ujedno Čović svom biračkom tijelu predaju aplikacije prezentirati mnogo značajnijim činom nego što on stvarno jeste.

Naša TV ili Čovićeva TV?

“Kod Čovića nema slučajnosti, svaki potez je vrlo smišljen”, kaže Kukić.

I politički analitičar Adnan Huskić smatra da je pokretanje Naše TV tačno 15. februara marketinški trik lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.

“Čović će biti osoba koja će predati aplikaciju, istovremeno će se pokrneuti Naša TV i njegovo biračko tijelo će još jednim medijskim spinom biti pokriveno. Tako da mi to ustvari možemo smatrati početkom kampanje HDZ-a BiH za lokalne izbore”, kaže Huskić.

Akademik Slavo Kukić kaže da politički lideri očigledno prave svoje medije kojima će se obraćati prema svom biračkom tijelu, ali istovremeno ne odustaju ni od kontrole javnog radiotelevizijskog servisa.

Pitanja bez odgovora

“Ne vidim razlog da HDZ BiH baš sada istrajava na trećem kanalu. HDZ BiH ima svog čovjeka na poziciji direktora BHRT-a, predsjednik Upravnog vijeća je isto HDZ-ov čovjek. Ono što je njima problem vjerovatno jeste Federalna televizija na koju još uvijek nisu stavili šapu, ali Čović od te nakane neće odustati tim prije jer mu nakon posljednjih izbora ide od ruke da stavi šapu na sve što on poželi. Čović to može jer mu dopušta njegov koalicioni partner i drug iz Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Njima jednostavno ne treba nikakav javni servis, trebaju im stranački mediji koje će finansirati građani”, kaže Kukić.

Ivana Marić, politička analitičarka, smatra da je niz pitanja na koje, u slučaju Naše TV, još uvijek nemamo odgovor.

“Kad kažu da će pokrivati dešavanja iz Hercegovine da li misle na cijelu Hercegovinu ili samo na zapadnu; Da li će pokrivati dešavanja i iz drugih krajeva BiH gdje su Hrvati većina; Da li se datum početka emitiranja slučajno podudara s datumom kad će Dragan Čović predati aplikaciju za članstvo BiH u EU; Da li su poduzetnici sami došli na ideju da osnuju Našu TV ili im je neko pomogao; Ko je i kako određivao koji poduzetnik će dati koji iznos ‘dobrovoljnog’ osnivačkog uloga; Da li se studenti sa drugih bh. univerziteta mogu prijaviti u ekipu?”, samo su neka pitanja koja još uvijek ostaju bez odgovora” smatra Ivana Marić.

Preuzeto s klix.ba

Objava Čija je Naša TV: Novi glas na medijskoj sceni ili još jedan politički projekt pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pokazalo se da u situacijama u kojima je uključen televizor dolazi do smanjenja broja novih riječi i fraza koje roditelji upotrebljavaju u kontaktu s djecom. 

Istraživači to objašnjavaju činjenicom da su roditelji u takvim situacijama skloniji veću pozornost posvetiti televiziji. Posljedica može biti usporen razvoj govora djece, posebice ako je riječ o televizijskom programu koji je namijenjen odraslima, dodaju znanstvenici, koji preporučuju da djeca mlađa od dvije godine uopće ne gledaju televiziju, piše Glas Slavonije. 
 

Objava Televizija negativno utječe na govor djece pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.