Mediji su već ranije izvještavali da je prve povratnike iz Sirije BiH kažnjavala kaznom od 4 godine zatvora, dok je u SAD-u kazna za ratovanje u Siriji 13,5 godina.

“Fejzulai je bez sumnje bio pristalica ISIL-a, 25. travnja prošle godine osuđen na 22 mjeseca zatvora zbog pokušaja odlaska u Siriju kako bi se priključio tzv. Islamskoj državi. Na slobodu je pušten 5. prosinca, a sudilo mu se kao maloljetniku”, kazao je Nehammer. Dakle, Bečki napadač je za pokušaj odlaska u Siriju dobio 22 mjeseca kazne, dok su ISIL-ovci iz BiH prvotno dobivali tek 48 mjeseci, s mogućnošću otkupa kazne. Brojni od njih danas hodaju slobodno. 2018. su pooštrene kazne za terorizam, no brojnim bh. povratnicima iz Sirije sudilo se temeljem starog zakona, budući da je bio na snazi kada su ratovali u Siriji.

Među njima je i Ibro Ćufurović, prvi povratnik kojemu se sudilo od sloma Islamske Države.

Inače, zbog boravka na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja, Sud BiH je osudio 28 osoba na ukupno 58 godina i dva mjeseca zatvora, a kazne su izrečene u rasponu od jedne do sedam godina. Ukupno 12 osoba je osuđeno na po godinu zatvora, od kojih su dvije zatvorske kazne zamijenjene novčanim.

Objava Napadač iz Beča nije uspio do Sirije, dok brojni državljani BiH jesu, i dosta ih šeće slobodno pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U pucnjavi do koje je došlo kod sinagoge u centru Beča, ranjen je policajac, a prema pisanju Kleine zeitung, ubijen je jedan od napadača. Kako se navodi, policajac je kritično.

Policija je ogradila cijelo područje, a o cijelom slučaju kratko su rekli kako je u tijeku velika antiteroristička akcija.

Austrijski mediji pišu kako se čulo nekoliko pucnjeva u blizini Schwedenplatza te kako se jedna osoba raznijela eksplozivnim pojasom. Krone javlja kako ima mrtvih i ranjenih, dok Kurier javlja kako je poginulo sedam osoba.

Navodno je planiran veći napad s više žrtava.

Objava Terorizam u Beču: Raznio se jedan od napadača, sedmero mrtvih, traže ostale pomagače pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Francuska s rigoroznim kaznama, u Iraku – smrt

No, do sada su bili česti primjeri da se povratnicima sa stranih ratišta sudi, oni priznaju nedjelo, te im se u konačnici dosudi jedna (1) godina zatvora koju su oni u mogućnosti i novčano refundirati Sudu. Ipak, ovdje je prisutna još jedna dimenzija – tko će u dokaznom postupku svjedočiti o zločinima optuženika koje je počinio u Siriji i ostalim mjestima koja su bila pod kontrolom tzv. IDIL-a, odnosno, kako će tužiteljstvo dokazati zločine?

Primjerice, što se tiče samog Jasmina Keserovića za kojeg se tvrdi da je među njima, postoji video u kojima on poziva na terorizam, napade i ubijanje – i za to je predviđena kazna od 3 godine zatvora.

U ovom kontekstu podsjetimo da je sud u Francuskoj u listopadu 2017. osudio Christine Riviere (51), majku pripadnika terorističke organizacije ISIL-a na 10 godina zatvora nakon što je utvrđeno da je u tri navrata posjetila sina u Siriji, koji se tamo bori u redovima terorističke organizacije.

U srpnju ove godine Francuz alžirskog podrijetla, veteran džihada obučavan u BiH i u Afganistanu Ahmed Laidouni, osuđen je u Parizu na 16 godina zatvora nakon nekoliko boravaka u Siriji između 2012. i 2014. godina i to je jedna od najtežih kazni koje je odredio pariški sud koji nekoliko godina sudi džihadistima koji su se vratili iz Sirije.

Također, u Bagdadu je u svibnju ove godine sedam francuskih pripadnika ISIL-a čak osuđeno na smrt.

U veljači 2017. Mehmed Tutmić, presudom Suda BiH, osuđen je na četiri godine zatvora zbog terorizma jer je 2013. godine napustio BiH s ciljem priključenja terorističkim organizacijama Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) koje su djelovale na području Sirije i Iraka, sudjelovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga ISIL-a sve do 11. kolovoza 2014. godine, nakon čega se vratio u BiH.

Tužiteljstvo: 7 osumnjičenika ISIL-a u pritvoru

Iz Tužiteljstva BiH priopćili su da su osumnjičene osobe koje su prevezene u BiH, pod istragom su zbog kaznenih djela organiziranja terorističke skupine (čl.202d.), protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama (čl.162b.) i terorizam (čl.201.) KZ BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH nakon što su u četvrtak večer bh. državljani s nekadašnjih područja u nadležnosti tzv. Islamske države stigle u Sarajevo. Kako je priopćeno iz Tužiteljstva BiH među pristiglima je 7 osumnjičenih, nekadašnjih pripadnika ISIL-a.

“Tužiteljstvo BiH i nadležne institucije i agencije, provele su aktivnosti sukladne međunarodnim obvezama države Bosne i Hercegovine, posebice Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2396 i drugim povezanim rezolucijama, te dodatnom protokolu Vijeća Europe na Konvenciju o prevenciji terorizma (ETS 196), koje se Bosna i Hercegovine obvezala poštivati i provoditi na temelju članstva u Ujedinjenim narodima i Vijeću Europe, kao i članstva u Anti-terorističkoj koaliciji.

U proteklim danima, Tužiteljstvo BiH je u suradnji sa Graničnom policijom BiH, Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH, Federalnom upravom policije (FUP), Ministarstvom sigurnosti BiH, Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, MUP-om Kantona Sarajevo, u koordinaciji i suradnji sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država i Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, provelo niz aktivnosti koje su rezultirale transferom više osoba – državljana BiH koji su sudjelovali u sukobima na stranim ratištima u Siriji, a protiv kojih Tužiteljstvo BiH provodi istrage zbog kaznenih djela organiziranje terorističke grupe iz članka 202d. st. 2. u svezi sa člankom 201. KZ-a BiH i protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama iz članka 162b. st. 2. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine u svezi s kaznenim djelom terorizam iz članka 201. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Za nekim od ovih osoba raspisana je međunarodna tjeralica po naredbi Suda BiH, a nakon transporta u BiH, a tužiteljstvo nastavlja sa njihovim kaznenim procesuiranjem u skladu sa zakonom”, priopćeno je.

Tužiteljstvo BiH iskazuje daljnju spremnost i posvećenost u provedbi aktivnosti u borbi protiv terorizma i zahvaljuje se na suradnji svim agencijama za provedbu zakona u BiH, a naročito Vladi Sjedinjenih Američkih Država i Veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu na iskazanoj potpori i pomoći u realizaciji ovih aktivnosti, zaključuje se u priopćenju Tužiteljstva.

Kakve kazne čekaju bh. ISIL-ovce?

Kao što je priopćeno iz Tužiteljstva, osumnjičeni će se teretiti za kaznena djela organiziranja terorističke skupine (čl.202d.), protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama (čl.162b.) i terorizam (čl.201.) KZ BiH.

Prema Kaznenom zakonu BiH – Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, u Članku 162b propisuje se:

(1) Tko protivno Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 8 godina.

(2) Tko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stava (1) ovog članka, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje 3 godine.

(3) Tko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja zapreke, stvara plan ili se dogovara s drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za izravno počinjenje ovog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do 10 godina.

(4) Tko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku javnosti, koja za cilj ima poticanje drugog na izvršenje ovog kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do 3 godine.

(5) Počinitelj kaznenog djela iz stava (1) ovog članka koji otkrivanjem grupe spriječi počinjenje kaznenog djela ili otkrije grupu prije počinjenja kaznenog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do 3 godine, a može se i osloboditi od kazne.

(6) Odredbe ovog članka neće se primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih nacija, formiranim po osnovu zakona.

Terorizam

U Kaznenom zakonu, članku 201, stoji:

1) Tko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili međunarodne organizacije, da to izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih, ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili međunarodne organizacije, kaznitće se kaznom zatvora najmanje 5 godina.

(2) Ako je uslijed kaznenog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje 8 godina.

(3) Ako je pri učinjenju kaznenog djela iz stava 1. ovog člana počinitelj neko lice s umišljajem lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Tko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni zapreku ili poduzme neku drugu radnju kojom stvori uvjete za izvršenje kaznenog djela iz stava (1) ovog članka, kaznt će se kaznom zatvora od jedne do 10 godina.

(5) Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljedećih radnji, koja s obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu organizaciju:

a) napad na život lica koji može prouzročiti njegovu smrt; b) napad na fizički integritet lica; c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenim ili na drugi način oduzimanje ili ograničavanje slobode kretanja drugog lica, s ciljem da njega ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje taoca; d) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim objektima, transportnom sustavu, objektima infrastrukture uključujući informacijski sustav, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini, za koju štetu je vjerojatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do znatne gospodarske štete; e) otmica aviona, broda ili drugog sredstva javnog prometa ili za prijevoz roba; f) proizvodnja, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, opskrba, korištenje ili osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili kemijskog oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i kemijskog oružja ili radioaktivnog materijala; g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; h) ometanje ili zaustavljanje opskrbe vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom s posljedicom ugrožavanja ljudskih života; i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tač. a) do h) ovog stava.

Također, članak 202d, Kaznenog zakona BiH određuje da

1. Tko organizira terorističku grupu ili na drugi način udružuje najmanje tri osobe radi izvršenja nekog od kaznenih djela iz članka: 191. (Uzimanje taoca), 192. (Ugrožavanje lica pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica aviona ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog prometa), 200. (Zloupotreba telekomunikacijskih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Financiranje terorističkih aktivnosti), 202a (Javno poticanje na terorističke aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti) ili 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti), kaznit će se kaznom zatvora najmanje 5 godina.

2) Tko postane pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana ili na bilo koji drugi način sudjeluje u aktivnostima terorističke grupe, uključujući pružanje financijske i bilo koje druge pomoći, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 3 godine.

(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog članka koji otkrije grupu prije nego što je u njenom sastavu ili za nju počinio kazneno djelo kaznitće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, a može biti i oslobođen kazne.

/Izvor: Republikainfo.com/

Objava Sedam bh. terorista ISIL-a u pritvoru: Mogu biti kažnjeni i do 10 godina, ali i oslobođeni pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Napad se dogodio u gradu Hantoukouri na istoku Burkine Faso. Identitet naoružanih ljudi još uvijek nije poznat, a motiv je nejasan. Izjava regionalne vlade kaže da je mnogo ljudi ozlijeđeno.

U posljednjih nekoliko godina u zemlji su ubijene stotine ljudi, većinom su počinitelji bili džihadističke skupine koje su izazvale etničke i vjerske napetosti, posebno na granici s Malijem.

Sigurnosne službe rekle su za medijsku agenciju AFP da su naoružani pojedincu izazvali napad u kojem su „pogubljeni vjernici uključujući pastora i djecu“.

Drugi izvor je rekao kako su naoružani pobjegli na skuterima.

U listopadu je u napadu na džamiju ubijeno 15 osoba, a dvije su teško ranjene.

Napadi džihadista u Burkini Faso pojačani su od 2015., zbog čega su tisuće škola bile prisiljene na zatvaranje, prenosi BBC.

Sukob se proširio preko granice iz susjednog Malija gdje su islamistički militanti preuzeli sjever zemlje 2012. prije nego što su ih francuske trupe istjerale.

Objava U napadu na crkvu ubijeno najmanje 14 osoba pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Josipa Prskalo

Sjedinjene Američke Države je ovaj nadnevak, prije 18 godina, zavio u tugu. Terorističkim napadom al-Qaedae život je izgubilo 2 977 osoba. Meta, s četiri oteta zrakoplova, bili su Blizanci Svjetskog trgovinskog centra (World Trade Center – WTC, New York) i Pentagon (Washington).

Ujutro 11. rujna 2001. dogodile su se četiri koordinirane otmice zrakoplova American Airlinesa koje je izvelo 19 islamističkih ekstremista, a potom su uslijedili napadi. U 8:46 oteti zrakoplov u letu 11 udario je u sjeverni toranj – 1 WTC, u katove od 93. do 99. Samo 17 minuta kasnije u 9:03, drugi – u letu 175 American Airlinesa  pogodio je južni toranj – 2 WTC u predjelu od 77. do 85. kata. U trenutku kada su tornjevi pogođeni, u WTC kompleksu nalazilo se između 16 400 i 18 000 ljudi. Treći zrakoplov pogodio je zgradu Pentagona u Arlingtonu, nadomak Washingtona, gdje je smješteno Ministarstvo obrane SAD-a. Nakon što su čuli za napade, putnici koji su se nalazili u četvrtom zrakoplovu u letu 93, pružili su otpor otmičarima što je dovelo do rušenja na prazno polje u Shanksvillu, u zapadnoj Pennsylvaniji.

Dan smrti

U ovom okrutnom napadu ugašeno je gotovo 3 000 (2 977) ljudskih života iz 93 različite nacije. Njih 2 753 poginulo je u New Yorku, 184 u Pentagonu i 40 u Shanksvillu, dok je broj povrijeđenih bio neizbrojiv… A koliko je tek ožalošćenih i shrvanih ostalo u porodicama ovih ugaslih života nakon ovoga, kako su ga mnogi okarakterizirali, najsmrtonosnijeg dana na američkom tlu…

Stoga ni ne iznenađuje potez koji je Kongres Sjedinjeni Američkih Država učinio u listopadu iste godine, kada je donio odluku 11. rujna proglasiti Danom rodoljublja – Patriot Day. Njezinim se odredbama sve zastave imaju spustiti na pola koplja te minutom šutnje odati počast osobama koje su poginule. Ceremonije sjećanja održavaju se u New Yorku i Washingtonu, a na mjestu gdje su se nekada nalazili Blizanci svake godine okupi se veliki broj obitelji i rodbine stradalih.

9/11 Memorial

Danas je na tom mjestu spomenik 9/11 Memorial i muzej koji su otvoreni na 10-u godišnjicu sjećanja na žrtve. Smješten je na zapadnoj strani nekadašnjeg WTC kompleksa gdje su se nekada nalazili Blizanci.

Spomen park okružuje dva ogromna reflektirajuća bazena izgrađena na temeljima prijašnjih tornjeva. Bazeni imaju najveće slapove, više od devet metara, u Sjevernoj Americi koji su djelo čovjekovih ruku. Voda koja pada u slapovima ulijeva se u šupljinu na sredini bazena. Imena svih poginulih, u New Yorku, Pentagonu i u letu 93, kao i onih koji su ubijeni bombardiranjem WTC-a 1993., ugravirana su u brončane ivice bazena. Trg je obrubljen kamenim blokovima i zasađen s više od 400 bijeli hrastova te tako čini prostor za razmišljanje koji je odvojen od znamenitosti i gradske buke. Stabla su birana iz rasadnika koji se od nekadašnjeg WTC-a nalaze u radijusu od 500 milja – iz New Yorka, Pennsylvanije te okolice Washingtona, DC, što simbolizira sva područja koja su bila mete terorističkog napada.

Divljačka okrutnost

O ovome događaju ima pregršt špekulacija koje, vrlo često, idu u krajnosti. Jedino što je potpuno sigurno jest činjenica da je izgubljeno skoro 3 000 nedužnih života (izuzmemo li islamističke pilote samoubojice). Svijet je u šoku zanijemio toga dana, a tuga se nadvila nad živote brojnih porodica poginulih.

Dan nakon napada, za vrijeme opće audijencije na Trgu Sv. Petra, papa Ivan Pavao II. izrazio je duboku tugu i potresenost događajem koji je donio smrt i uništenje SAD-u, a američkom predsjedniku i stanovnicima uputio je iskrenu sućut. „Jučer je bio mračan dan za povijest čovječanstva i užasna povreda ljudskog dostojanstva (…) Ljudsko je srce ponor iz kojega ponekad izviru planovi nečuvene bjesnoće, kadri u jednom trenutku poremetiti miran i radin život nekog naroda. Ali u tim vremenima, kada riječi gube snagu, vjera nam pritječe u pomoć. Samo Kristova riječ može dati odgovore na pitanja koja uznemiruju naš duh. Iako izgleda da sile tame prevladavaju, oni koji vjeruju u Boga znaju da zlo i smrt nemaju zadnju riječ. Kršćanska nada se temelji na ovoj istini…“, rekao je tada Sv. Ivan Pavao II.

Povodom 10. obljetnice terorističkog napada njegov je nasljednik, papa u miru Benedikt XVI., u pismu njujorškome nadbiskup kard. Timothyu Michaelu Dolanu, naglasio kako niti jedna okolnost ne može opravdati terorističke čine. „Tragediju 11. rujna 2001. još više otežava umišljenost napadača da djeluju u ime Božje. U Božjim je očima dragocjen svaki ljudski život i stoga ne treba štedjeti napore da se u svijetu promiče istinsko poštivanje neotuđivih prava i dostojanstva svih osoba i naroda.“

Nažalost, svjedoci smo kako se nakon 18 godina, od američke tragedije, u svijetu malo toga promijenilo (na bolje) kada je u pitanju okrutni islamistički terorizam. Na kraju ostaje pitanje: jesu li ovi napadi uistinu zatamnili zoru trećeg tisućljeća kako je na 10. obljetnicu tragedije rekao Benedikt XVI., koju je i Sv. Ivan Pavao II. nazvao mračnim danom čovječanstva?!

/Izvor: Nedjelja.ba/

Objava Napadi koji su zatamnili zoru trećeg tisućljeća pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Državljanin BiH Armin Harčević (41), trenutno nastanjen u Ballwinu (Missouri), osuđen je na pet i po godina zatvora zbog namjere da pruži materijalnu podršku teroristima te pružanja materijalne podrške teroristima.

Harčević je odmah prebačen na izdržavanje kazne, a uzimajući u obzir krivična djela zbog kojih je osuđen, po izdržavanju kazne  slijedi mu deportacija iz SAD-a, gdje se doselio 1999. godine.

Sudeći prema sudskim dokumentima, Armin Harčević, Ramiz Zijad Hodžić, njegova supruga Sedina Unkić Hodžić, Nihad Rosić, Jasminka Ramić i Mediha Medy Salkičević su se udružili s ciljem pružanja podrške aktivnostima Abdullaha Rame Pazare i drugih.

Harčević je namjeravao i pružio podršku i resurse Pazari, znajući da će on i njegovi saučesnici koristiti tu podršku i resurse u svrhu borbe protiv sirijskih vladinih snaga i drugih. Harčević je financijski podržao Pazaru, a taj je novac korišten za kupovinu vojnih uniformi, puškomitraljeza, borbenih čizama, taktičke opreme, odjeće, pribora za oružje i drugih potrepština korisnih borcima uključenim u borbu u Siriji.

Okružnom sudiji Catherine Perry je Harčević priznao da je donirao Pazari 1.500 dolara, vjerujući da će tim novcem pomoći Bosancima koji su otišli u Siriju da zaštite civile, a prije nego što je saznao za zločine koje su počinili pripadnici takozvane Islamske države.

– U to vrijeme se nisu spominjali ISIL ili Al-Qaida. Da sam znao šta će Pazara postati, nikad mu ne bih dao novac. Na kraju sam pomagao nešto što mrzim – kazao je Harčević.

Suoptuženi Ramiz Zijad Hodžić i Sedina Unkić Hodžić čekaju presudu, Nihad Rosić čeka suđenje, a Jasminka Ramić i Mediha Medy Salkičević osuđene su na 36, odnosno 78 mjeseci zatvora.

Abdullah Ramo Pazara je poginuo boreći se u Siriji. Rođen je 1976. godine u selu Gomjenica kraj Teslića. Tokom agresije na BiH, kao 17-godišnjak se priključio Vojsci RS-a, u čijoj je uniformi, skupa sa ocem Suljom Pazarom, učestvovao na više ratišta u BiH.

Izvor:  Faktor

Objava Državljanin BiH osuđen u SAD-u: Slao novac bivšem borcu Vojske RS-a koji je ratovao u Siriji pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ukupno 1.064 osobe izručene su ili deportirane u Bosnu i Hercegovinu od 1. siječnja  2013. zaključno sa svibnjem 2019. godine, po raznim osnovama, od kaznenih djela do ratnih zločina, kazali su iz Ministarstva pravde BiH za Radio Slobodna Europa (RSE).

Ratni zločinci

Najviše osoba je izručeno iz Srbije, njih 211, potom 200 iz Njemačke, Hrvatske 107, Crne Gore 65, Austrije 48, Rusije pet dok je jedna osoba izručena iz Izraela. Ekstradicija ovih osoba urađena je po više osnova, od međunarodnih potjernica zbog kaznenih djela, preko kršenja zakona o useljenju u neku državu sve do ratnih zločina počinjenih tokom rata 1990-ih godina. Neke su izručene na osnovu multilateralnih sporazuma, druge na osnovu bilateralnih.

Neke osobe su izručene i na osnovu više od stotinu godina starih i naslijeđenih ugovora koji su potpisani u doba Kraljevine Srbije, kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili bivše Jugoslavije, poput osoba koje BiH i Sjedinjene Američke Države izručuju na osnovu ugovora između Kraljevine Srbije i te države iz 1902. godine ili još starije Konvencije o izdavanju krivaca između Kraljevine Srbije i Švicarske iz 1888. godine.

Za kaznena djela ratnog zločina u ovom periodu su izručene 32 osobe. Iz Srbije je izručeno osam, Hrvatske šest, Njemačke četiri i iz Crne Gore i Austrije po jedna. Tajnik Ministarstva pravosuđa BiH Željko Bogut naveo je da njihov DMS sistem za elektronsko upravljanje predmetima ne omogućuje prikaz drugih podataka u svezi ekstradicijskih predmeta, a iz Ministarstva pravde BiH nisu mogli govoriti ni o imenima osoba koje su izručene.

Međutim, među podacima koje su RSE dostavili iz nadležnog ministarstva nema onih o ekstradiciji iz Sjedinjenih Američkih Država, odakle su izručeni deseci osumnjičenih i kasnije optuženih i oslobođenih osoba, kao ni iz zemalja poput Španjolske, Švedske, Nizozemske ili Švicarske.

Među izručenima iz Srbije su Saša Ćurguz (nepravosnažno osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u Bihaću), Jovan Tintor (deset godina zatvora za zločin protiv čovječnosti nad nesrbima na području Vogošće), Radomir Vuković (osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici), Vaso Todorović (osuđen na šest godina zatvora za zločine u Srebrenici), Gojko Kličković (oslobođen po optužnici za zločine u Bosanskoj Krupi) i Blagoja Golubović (Tužilaštvo BiH odustalo od optužnice).

Iz Hrvatske je, između ostalih, izručen Mirsad Vatrač (oslobođen za zločine u Kotor-Varoši) i Franc Kos (osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici).

Krili da su učestvovali u ratu

Iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu su, između ostalih, izručeni Branko Vlačo (osuđen na 13 godina zatvora za zločine u Vogošći), te Momčilo Mandić (oslobođen optužbi za ratne zločine u Sarajevu, osuđen po optužnici za privredni kriminal).

Što se tiče SAD-a, neki od poznatih slučajeva izručenja iz SAD-a su ono Edina Džeke (pred Sudom BiH osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina protiv Hrvata u Trusini kod Konjica), Raseme Handanović (pred Sudom BiH osuđena na pet i po godina zatvora zbog zločina protiv Hrvata u Trusini kod Konjica) te Azre Bašić (osuđena na 14 godina zatvora zbog zločina nad Srbima u Derventi).

Tu su i Neđo Ikonić (oslobođen optužbi za zločine nad Bošnjacima u Srebrenici), Marko Boškić (osuđen na deset godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u Srebrenici), a među osobama koje su ekstradirane iz SAD-a su i Edin Sakoč (sedam godina zatvora za zločine nad Srbima u Čapljini), Almaz Nezirović (šest godina zatvora za zločine nad Srbima u Derventi), Dejan Radojković (oslobođen optužbe za zločin u Srebrenici), te Mladen Blagojević (sedam godina zatvora za zločin u Bratuncu).

Prema navodima New York Timesa i Washington Posta, Ured SAD-a za useljenike je pokrenuo i oko 300 postupaka protiv potencijalnih ratnih zločinaca, a deseci državljana BiH protjerani su iz SAD-a jer su kod useljenja u tu državu prešutjeli da su bili pripadnici neke od zaraćenih vojski tokom rata 1990-ih, odnosno da su počinili kazneno djelo davanja lažne izjave.

Neki osuđeni, a protiv nekih ni optužnica

Skoro svi su imali sređene papire, zelenu kartu, neki su položili zakletvu za američko državljanstvo te imali (i) američke pasoše. Neki su zbog davanja lažnog iskaza kod useljenja proveli određeno vrijeme u američkom pritvoru/zatvoru, nakon čega su protjerani u BiH. U BiH su neki osuđeni, a bilo je i slučajeva u kojima nikad nije potvrđena optužnica.

Sigurno jedan od najpoznatijih slučajeva je i izručenje Veselina Vlahovića Batka iz Španjolske 2010. On je pred Sudom BiH 2014. godine pravosnažno osuđen na 42 godine zatvora po 59 točaka optužnice za ubistvo oko 35 osoba, silovanje 11 žena, zlostavljanje, odvođenje u ropstvo, mučenje te pljačku nesrpskog stanovništva u više naselja u Sarajevu.

/Izvor: Dnevni list/

Objava Više od tisuću izručenih građana u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako je izjavio Regoje, Veleposlanstvo BiH u Berlinu je 28. lipnja 2019. odine primilo službenu informaciju nadležnog Državnog tužiteljstva u Dresdenu da je, na osnovu Europskog naloga za uhićenje izdanog od Osnovnog istražnog suda u Bruxwllesu, Kraljevina Belgija, jedan državljanin BiH uhićen u SR Njemačkoj 20. lipnja 2019. godine u 01.48 sati.

U istoj informaciji se navodi da se imenovana osoba nalazi u ekstradicionom pritvoru u pritvorskoj jedinici u gradu Hale u SR Njemačkoj, gdje će boraviti do pravomoćnosti odluke o izručenju nadležnim organima Kraljevine Belgije, prenosi N1.
Prema navodima Državnog tužiteljstva u Dresdenu, predmetni Europski nalog za uhićenje izdan je zbog postojanja sumnje da je imenovana osoba povezana s aktivnostima terorističke skupine odgovorne za terorističke napade u Parizu od 13. studenog 2015., koji su se dogodili u koncertnoj dvorani „Bataclan“.

Ministar-savjetnik Regoje je dodao da je u informaciji Državnog tužiteljstva u Dresdenu navedeno i da se istraga u istom predmetu nastavlja protiv navedene osobe i još dva državljanina BiH, čija imena nisu navedena, uz napomenu da, za sada, više informacija neće biti dostupno javnosti, zbog razloga koji se tiču daljeg provođenja istrage.

(Izvor: Agencije)

Objava Još jedan BiH državljanin u pritvoru zbog terorizma pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako prenose mediji, njemačke vlasti pripremaju izručenje državljanina Bosne i Hercegovine u Belgiju.

Specijalne jedinice kriminalističke policije privele su 39-godišnjeg državljanina BiH još prošlog četvrtka u Bad Dürrenbergu nadomak Leipziga. Kratku vijest o tome je tek danas (27.6.) prenijela njemačka novinska agencija dpa.

Muškarac iz Bosne i Hercegovine koji je uhićen u Njemačkoj zbog terorističkih napada u Parizu 2015. godine zove se Adis Abaz, prenosi Avaz.

-Belgijske vlasti izdale su europski nalog za uhićenje zbog poticanja terorističke organizacije povezane s terorističkim napadima, uključujući i napad na koncertnu dvoranu Bataclan 13. prosinca 2015. godine u Parizu – poručili su njemačka federalna policija i tužiteljstvo u Dresdenu u zajedničkoj izjavi.

U studenome 2015. su teroristi Islamske države u Parizu usmrtili 130, a ranili 683 ljudi u nizu bombaških napada  masakra, od kojih je najpoznatiji bio u koncertnoj dvorani Bataclan.

Srž te terorističke grupe činili su belgijski i francuski državljani koji su se ranije borili za Islamsku državu u Siriji i u Europu se vratili kao navodne izbjeglice.

U napadima u Parizu korišteno je više automatskih puški koje je proizvela kragujevačka Zastava.

Njemačkim organima reda je osumnjičeni državljanin BiH zapeo za oko u sklopu odvojene istrage zbog kršenja zakona o kontroli vojnog naoružanja. No policija za sada kod osumnjičenika nije pronašla oružje ili druge zabranjene materijale, priopćilo je državno odvjetništvo u Dresdenu.

Objava Nijemci uhitili državljanina BiH zbog masakra u Parizu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema posljednjim informacijama 52 ljudi je ubijeno, a oko 300 je ranjenih u nizu eksplozija koje su u nedjelju potresle glavni grad Šri Lanke. Mete ovog napada bile su katoličke crkve i hoteli s pet zvjezdica u Colombu, rekla je policija, a prenosi agencija dpa.

Eksplozije su prijavljene na nekoliko lokacija u Colombu i izvan njega, prema policijskim podacima.

Prvi podaci o broju žrtava odmah nakon eksplozije nisu se podudarali, pa je tako agencija France Presse javila da je 42 poginulih, dok je Reuters navodio da je najmanje 20 mrtvih i 280 ranjenih.

Prvotna izvješća govore o šest eksplozija, tri u katoličkim crkvama u kojima se slavio Uskrs i tri u hotelima s pet zvjezdica, navodi policija.

Eksplozije su se dogodile gotovo istodobno.

Jedan od pogođenih crkava, Crkva sv. Sebastiana u Negombu  sjeverno od Colomba, objavila je fotografije razaranja unutar crkve na svojoj Facebook stranici na kojoj se vidi krv na klupama i podu te zatražila pomoć javnosti.

Iz bolnice Batticaloa za AFP su potvrdili kako su primili više od 300 ljudi s ozljedama nakon napada.

Iz policije navode kako se ranjeni evakuiraju s mjesta eksplozija, a sigurnosne snage ogradile su ta područja i u tijeku su pretresi.

Objava Krvavi Uskrs u Šri Lanki: Najmanje 50 mrtvih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.