Značaj Misala nadilazi Hrvatsku time što je to prva knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige tiskane prije 1501. smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci).

Danas se ne može točno utvrditi gdje je Misal tiskan. U početku se smatralo da je tiskan u Veneciji, ali danas prevladava teza da se to dogodilo u Kosinju u kojem je bila prva tiskara u Hrvata. Uglavnom, tiskan je dvobojno, odnosno crnom i crvenom bojom, u svečanom folio-formatu u dva stupca, u formatu 27 x 14 cm, na ukupno 220 stranica, uz korištenje većih i manjih slova (s ukupno 201 grafičkim znakom) te uvriježenih kratica i ligatura (to jest slova sastavljenih od dva, a ponekad i više slova). Kao i druge knjige iz tog razdoblja, knjiga je tiskana bez naslovne stranice, odnosno počinje kalendarom, a potom slijedi tekst Misala. Završava kolofonom (bilješkom na zadnjoj stranici koja sadrži podatke o autoru, tiskari, mjestu i godini izdanja…), ali je u njemu naznačen samo nadnevak završetka tiskanja: 22. veljače 1483. godine.

Od prvog Misala danas je sačuvano samo 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, njih pet. Od toga su dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, dva u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu. U ostatku Hrvatske postoji još jedan primjerak – u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt-Peterburga do Beča i Vatikana.

Ž.I., KT

Objava “Misal po zakonu rimskog dvora” – prva tiskana hrvatska knjiga – 1483. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.