Markotić je to izjavila za Dnevnik TV Nove komentirajući istraživanja u znanstvenom časopisu “Science” u kojima se tvrdi da imunitet nakon cijepljenja traje najmanje osam mjeseci.

Sad traje već nekakvih osam mjeseci, očekuje se i više, a ohrabrujuća su i istraživanja koja su se provela s cjepivom zadnjih nekoliko dana, naglasila je Markotić.

Istraživanje cjepiva Moderne, istaknula je, kazuje da zaštita traje do četiri mjeseca od potpunoga cijepljenja. Ljudi još uvijek imaju visoke razine antitijela koja slabo opadaju što znači da bi zaštita moga biti dugoročnija, rekla je i dodala kako Pfizerovo istraživanje pokazuje da to cjepivo štiti i od modela mutanata, koji se do 70 posto brže šire te su izazvali probleme u Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Africi, a sad se šire i okolo.

Ocijenila je kako je dobro da su oba cjepiva rađena na istom konceptu tako da bi ova istraživanja trebala vrijediti i za oba cjepiva

Smatra kako je teško procijeniti koliko bi nas cjepivo trebali dugo štiti jer nema dovoljno dugih istraživanja. Moderna sad planira 13 mjeseci praćenja i pojavu eventualnih dugoročnijih nus pojava i zaštite, napomenula je Markotić dodavši kako se prema preliminarnim istraživanjima očekuje da bi zaštita mogla trajati više od godinu dana. Optimisti očekuju i nekoliko godina, istaknula je.

Na upit koliko je bilo slučajeva da se netko koronavirusom zarazio dva puta, Markotić je rekla kako bi za odgovor na to pitanje trebalo pregledati sva izvješća, a sva vjerojatno nisu ni objavljena.

Međutim, dodala je, to su još uvijek pojedinačni slučajevi koji nisu masovni. Mi smo svaki pozitivan nalaz proglašavali infekcijom, a svjesni smo da neki od tih nalaza su samo prisutnost virusa u nosu, koji može biti i koronizacija”, navela je Markotić i dodala kako tu treba provesti i dodatna istraživanja, prenosi Hina.

Objava Markotić: Većina ljudi koji su preboljeli koronu imaju dugotrajniju zaštitu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Udaljenost Mjeseca od Zemlje mjeri se eksperimentom koji se naziva Lunar Laser Ranging. Naime, astronauti misija Apollo 11, 14 i 15 na Mjesecu su ostavili LRRR (Lunar Ranging Retro-Reflector), tj. uređaj za mjerenje udaljenosti Mjeseca od Zemlje.

Znanstvenici tako lasersku zraku šalju LRRR-u, a ona se vrati za oko 2,5 sekunde. Toliko joj je naime, potrebno za put do Mjeseca i natrag. Rezultati eksperimenta pokazali su kako se Mjesec godišnje udaljava 38 milimetara.

Udaljavanje Mjeseca od Zemlje i usporavanje Zemljine rotacije imaju vrlo mali utjecan – usporavanje Zemljine rotacije u posljednjih 100 godine procjenjuje se na oko 1,4 milisekunde. Po tome ispada da Zemlja svakih 100 godina uspori za 0,0014 sekundi, piše Forbes.

Druga metoda za procjenu usporavanje Zemlje koristi povijesne podatke o solarnim eklipsama (pomrčinama Sunca) uz pomoć kojih se došlo do zaključka kolikom se brzinom Zemlja rotirala u prošlosti. Prema toj metodi, Zemlja svako stoljeće uspori 2,5 milisekunde.

Ako se uzme prosječna vrijednost ove dvije metode Zemlja svakih 100 godina uspori za 0,002 sekunde.

Na osnovu ovih referenci nije teško izračunati da će trebati 25.000 godina da se Zemljinu danu doda pola sekunde, tj. 50.000 godina za jednu cijelu sekundu. A da se dan produlji na 25 sati trebat će – 180 milijuna godina.

Objava NIJE NEMOGUĆE Dan od 25 sati? Evo kada će se to i dogoditi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.