Ljudi su se okupili u Istanbulu, Ankari i Izmiru unatoč zabrani prosvjeda, izvijestili su lokalni mediji, a prenosi Jutarnji.hr

Prosvjedi u Turskoj

Murat Kocabas/Afp

U Istanbulu su demonstranti tražili da vlada podnese ostavku.

Policajci su upotrijebili suzavac protiv prosvjednika koji su htjeli probiti policijsku blokadu, vidio je novinar dpa.

Prosvjedi u Turskoj

Murat Kocabas/Afp

Ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya objavio je da je 97 ljudi uhićeno na prosvjedima do malo prije ponoći.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ranije je nazvao prosvjede “uličnim terorom” i optužio opoziciju da pokušava stvoriti “kaos”.

Prosvjedi u Turskoj

Adem Altan/Afp

“Nećemo prihvatiti uništavanje javne imovine i nerede ni pod kojim uvjetima”, ustvrdio je Erdogan.

İmamoğlu je uhićen u srijedu, nekoliko dana prije nego što je trebao biti nominiran za predsjedničkog kandidata glavne oporbene Republikanske narodne stranke (CHP).

Prosvjedi u Turskoj

Adem Altan/Afp

Optužen je za terorizam i korupciju, a oporba tvrdi da se radi o političkom progonu Erdoganova konkurenta.

İmamoğlu bi trebao biti izveden pred sud u subotu.

Prosvjedi u Turskoj

 Ozan Kose/Afp

Prosvjedi u Turskoj

 Adem Altan/Afp

Objava Golemi prosvjedi tresu najveće turske gradove pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Erdogan će službeni susret s članovima Predsjedništva BiH imati tek u večernjim satima nakon čega je najavljena konferencija za novinstvo.

Taj susret bit će i prva prilika u kojoj će član Predsjedništva BiH Milorad Dodik doći u Sarajevo i sudjelovati u aktivnostima državnog vrha pošto je početkom kolovoza najavio bojkot sve dok se ne ukine zakon što ga je nametnuo bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko i kojim je nijekanje ratnih zločina postalo kazneno djelo.

“On (Erdogan) je važan predsjednik važne države”, rekao je ranije Dodik i najavio dolazak na sastanak s Erdoganom

Sam turski predsjednik je uoči puta na Balkan gdje će posjetiti i Crnu Goru novinarima kazao da BiH doživljava kao “ključnu državu u regiji”.

“Bosna i Hercegovina sa svojom multikulturalnom strukturom je zemlja kojoj pridajemo veliku važnost. To je ključna država u regiji”, rekao je Erdogan u petak na konferenciji za novinstvo prije polaska na put.

Erdogan je u Sarajevo doputovao zajedno sa suprugom te sinom i snahom i svi su oni gosti na vjenčanju Jasmine Izetbegović, jedine kćeri Bakira i Sebije Izetbegović. Mediji su prenijeli da će Erdogan biti mladenkin vjenčani kum kako pri sklapanju braka u vjerskoj instituciji tako i u matičnom uredu.

Foto: Erdoganove je u Sarajevu dočekao je bosanski ministar sigurnosti Selmo Cikotić, Murat Kula/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

Sarajevski novinar Amir Sužanj smatra da nema nikakvog razloga da se s podozrivošću gleda na najavu da turski predsjednik dolazi u Sarajevo zbog vjenčanja kćeri Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije. “To su njihovi privatni odnosi i bilo bi neukusno komentirati takve razloge Erdoğanovog dolaska u Sarajevo. Uostalom, mediji ovih dana prenose kako je i Izetbegovićeva obitelj ranije prisustvovala sličnim obiteljskim okupljanjima i svečanostima u Erdoğanovoj obitelji i tu nema ništa ni neobično ni sporno”, kaže Sužanj.

Privatni odnosi mogu imati prednosti, ali i nositi rizike

Pitanje je bi li BiH mogla imati koristi ili štete od takve vrste osobnih odnosa. “Erdogan i Izetbegović su dugi niz godina gajili bliske odnose, ali ako ćemo praviti paralelu s drugim zemljama regije, ne može se reći da je BiH imala neke značajne ekonomske benefite od toga. Turska ulaganja u Srbiju i njezinu privredu bila su višestruko veća nego u bosanskohercegovačku, i to u vrijeme najbližih kontakata Erdogana i Izetbegovića, čiji je intenzitet u posljednjih godinu-dvije znatno slabiji. To znači da njihovi bliski osobni odnosi nisu bili odlučujući u tim vezama Turske i BiH, iako su neki mediji to isticali kao veliku prednost BiH”, kaže sugovornik Deutsche wellea.

Svaki kontakti, uključujući osobne, koji odudaraju od uobičajenih diplomatskih, državničkih kriterija i protokola u odnosima dviju zemalja, mogu nositi prednosti, ali i rizike. “Poput dovođenja zemlje u neku vrstu ovisne pozicije, neki bi rekli vazalskog odnosa, nepotrebnog vezivanja za jednu zemlju, što bi za BiH moglo biti i štetno u trenutnim globalnim svjetskim okvirima. Ako već postoje institucionalni vidovi suradnje treba ih koristiti u punom kapacitetu, a BiH to zbog raznih razloga nije iskoristila, ni u odnosima s Turskom ni s većinom drugih zemalja”, kaže Sužanj.

I Dodik ide na sastanak sa Erdoğanom

Jedan od onih koji tvrde da Erdogan “primarno dolazi na svadbu kod obitelji Izetbegović” je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Usprkos bojkotu institucija BiH koji je sam inicirao, Dodik će se kao član državnog Predsjedništva susresti s Erdoganom. “Ja ću biti na sastanku kako bih Erdogana upoznao s našim stavovima, ali i zbog najavljene izgradnje autoceste Sarajevo-Beograd i financijske podrške Turske, koja izostaje. To ne ide očekivanom dinamikom. Važno je biti u Predsjedništvu i kako bih Erdogana podsjetio na njegove riječi – da je turski interes suradnja svih strana u BiH”, rekao je Dodik.

Oporba u Republici Srpskoj (RS) nije imala razumijevanja za Dodikovo obrazloženje susreta s Erdoğanom i proziva ga zbog “kršenja zaključaka Skupštine RS-a o nesudjelovanju u radu institucija BiH”. Lider Partije demokratskog progresa Branislav Borenović ne vidi svrhu Dodikovog susreta s Erdoğanom “osim ako će taj sastanak riješiti pitanje nametnutog Inzkovog zakona” (Odluka bivšeg Visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o izmjenama Kaznenog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, op. aut.).

Dosljednost u nedosljednosti

“Nedosljednost” člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda nije iznenadila ni političke analitičare. “Dodik je bio i ostao dosljedan u svojoj nedosljednosti”, kaže za DW bosanskohercegovački diplomat Slobodan Šoja, napominjući da se član Predsjedništva BiH iz RS-a “očajnički bori za gram podrške izvan kruga svojih poslušnika”.

“Mislim da su ovaj Dodikov pomirljiv potez i spremnost prisustva na sastanku sa Erdoganom uvjetovale tri stvari. Prvo, susret s Erdoganom je proizvod Dodikove očajničke želje da makar još neki predsjednik, osim Aleksandra Vučića, održava koliko toliko normalne odnose s njim. To nitko drugi niti radi niti želi raditi. A i zašto bi?! Drugo, ne bih se čudio da je Vučić savjetovao Dodiku da ne izbjegava njegovog prijatelja Erdogana. I treće, Dodik se morao malo uplašiti međunarodne reakcije ako nastaviti ignorirati državne institucije i blokirati normalno funkcioniranje države”, kaže Šoja.

Srce Sarajevu, novac Beogradu

Iako službeni protokol Erdoganovog posjeta BiH još nije objavljen, pretpostavlja se da će turski predsjednik i članovi Predsjedništva BiH razgovarati o ekonomskoj suradnji te izgradnji auto-ceste i brze ceste Sarajevo-Beograd-Sarajevo čije se trase u BiH još ne naziru. Prilika je ovo, kako za DW ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić, da se spomene i činjenica da Turska više ulaže u neke susjedne zemlje, poput Srbije, nego u BiH. Razloge tome Čavalić vidi u lošoj cestovnoj infrastrukturi, ali navodi i druge ograničavajuće faktore.

“Konkretno, nerazvijena cestovna infrastruktura odnosno neadekvatan sistem autocesta i brzih cesta doprinosi tome da turske i bilo koje druge investicije zaobilaze BiH. Dalje, naglašeni su politički, pravni i ekonomski rizici. Dosta je korupcije, naročito na lokalnim nivoima vlasti, koji opet mogu determinirati čitav ishod odluke o investiranju. Turski investitori, poput svih drugih investitora, prije svega prate ekonomske indikatore i ono što ih najviše zanima jest visina (ili rizik) povrata na investiciju”, kaže Čavalić.

Turska ambasada: “Erdogan je u službenom posjetu BiH”

Službene susrete s članovima Predsjedništva BiH Erdogan će imati u petak (27.8.), potvrđeno je za DW iz Ambasade Republike Turske u Sarajevu. “Predsjednik Erdoğan dolazi povodom službenog posjeta BiH. Tijekom boravka će se sastati s članovima Predsjedništva BiH u petak. Isti dan će prisustvovati svadbi kćeri gospodina Bakira Izetbegovića na koju je pozvan”, rečeno je iz Ambasade. Turski predsjednik će u subotu (28.8.) posjetiti i Crnu Goru.

Izvor: jutarnji.hr

Objava Turski predsjednik u Sarajevu. Dodik prekinuo bojkot i sudjelovat će na sastanku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nametnula je Mancinijeva momčad snažan ritam i Turcima to nije bilo lako pratiti, no na odmor su otišli s pozitivnom nulom. Već u 3. minuti Immobile je zaprijetio iz blizine, pogodio je vanjski dio mreže. Insigne i Berardi odigrali su dupli pas u 18. minuti, napadač Napolija tukao je pokraj vratnice.

Nakon kornera Insignea u 22. minuti Chiellini je tukao glavom, no vratar Cakir izbacio je loptu ispod grede u korner. Pokušao je i Barella iz daljine, pa Immobile glavom, bez prave opasnosti za Tursku koja je jedini opasniji pokušaj imala u 35. minuti kad je kontru povukao Yilmaz, ali je talijanski vratar Donnarumma otklonio opasnost ispred Tufana.

Insigne je u 37. minuti tukao u vratara, pa dvije minute kasnije Berardi iznad gola. Nakon vrlo duge akcije Immobile je u 43. minuti isprobao udarac, no nije to bilo dovoljno opasno za Cakira

Čak 67 % posjeda imala je Italija u prvom poluvremenu koje je završeno spornom situacijom. Spinazzola je ubacio s lijeve strane, lopta je u kaznenom prostoru pogodila Celika u ruku, ali sudac Makkelie nije reagirao, kao ni VAR sudac koji je u Nyonu pregledavao snimku.

ALBERTO LINGRIA Afp

Ünder je na poluvremenu zamijenio Yazicija i zaprijetio iz kontre u 51. minuti, no Donnarumma je uhvatio loptu koju je prije toga dirao i Spinazzola

Italija je u 53. minuti stigla do zasluženog vodstva. Barella je fino pronašao Berardija na desnom krilu, uslijedio je ubačaj u sredinu, a stoper Demiral prsima je skrenuo loptu u vlastitu mrežu. Naravno, nije tu bio kraj, jer je Mancinijeva momčad nastavila s napadima. Nizale su se prilike, tuklo se iz svih pozicija, i u 66. minuti već je bilo 0:2. Spinazzola je još jednom probio desni bok i uputio snažan udarac kojeg je obranio Cakir, ali se nakon odbijene lopte na pravome mjestu našao Ciro Immobile koji je spremio loptu u mrežu.

Turska je pokušala uzvratiti, ali nije znala kako. Predobri i prečvrsti bili su za njih Talijani, koji su u 79. minuti stigli i do trećeg pogotka i konačne potvrde startne pobjede. Nakon još jedne pogreške suparnika na opasnim dijelu terena uslijedilo je ‘prebrojavanje’, Immobile je uposlio Insignea koji je iz svoje omiljene pozicije iskosa s lijeve strane pogodio suprotni kut za 0:3.

Italija je tako nastavila svoju sjajnu seriju, bila joj je ovo deveta uzastopna pobjeda bez primljenog pogotka. Impresivna je bila predstava Azzurra koji su sigurnom pobjedom na otvaranju Europskog prvenstva potvrdili status favorita skupine te jednog od favorita cijelog turnira.

Izvor: jutarnji.hr

Objava Euro su otvorili Turska i Italija na rimskom Olimpicu, slavili su Talijani s uvjerljivih 3:0 pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan donirao je zdravstvenom sustavu Bosne i Hercegovine 30 tisuća cjepiva protiv koronavirusa. Ova donacija dio je dogovora koje su članovi Predsjedništva BiH postigli s turskim liderom na današnjem sastanku u Ankari. Članovi Predsjedništva BiH započeli su danas službenu posjetu Turskoj, a nakon niza obavljenih sastanaka, Komšić, Džaferović i Dodik sastali su se i sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Objava Troglavo predsjedništvo BiH “iščančalo” vakcine od Turske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za Istanbul je letio s Dalićem, Kovačićem, Brozovićem, Badeljom, Melnjakom i Oršićem.
Tijekom četvrtka će se saznati kakva je daljnja procedura i hoće li ova situacija imati posljedice uoči utakmica Vatrenih u Ligi nacija, ove subote protiv Švedske te u utorak protiv Portugala, pišu hrvatski mediji.

Domagoj Vida bio je prije nekoliko dana u Zagrebu i s Dalićem, Kovačićem, Brozovićem, Badeljom, Melnjakom i Oršićem letio za Istanbul u istom avionu. Vida je normalno trenirao s reprezentacijom i družio se sa kolegama, a prije utakmice objavio je fotografiju na kojoj se grli s Lukom Modrićem.

Liječnička služba hrvatske nogometne reprezentacije je neposredno iza ponoći po lokalnom vremenu u Istanbulu dobila rezultate testiranja na virus SARS-CoV-2 među kojima je bio i jedan pozitivan nalaz među igračima. Nakon što su u ponedjeljak na redovnom testiranju za utakmicu s Turskom svi igrači i članovi stožera bili negativni, u srijedu ujutro obavljeno je redovno testiranje za utakmicu sa Švedskom.

Službene rezultate testiranja HNS je dobio iza ponoći po lokalnom vremenu te su pokazali da je reprezentativac Domagoj Vida pozitivan na novi koronavirus. Liječnička služba hrvatske reprezentacije dobila je inicijalnu informaciju pri kraju odmora između dva poluvremena da postoji jedan potencijalno pozitivan rezultat.

Radi se o uobičajenoj proceduri pri testiranju te se pritom “sumnjivi” nalaz ponovno testira kako bi se potvrdio rezultat. Kako je u tom trenutku izbornik Zlatko Dalić već donio odluku o izmjeni Vide, liječnička služba reprezentacije izolirala je Vidu prema svim epidemiološkim mjerama do potvrde rezultata testiranja.

Vida će, sukladno propisima, provesti iduće dane u samoizolaciji u Istanbulu. Svi ostali reprezentativci i članovi stožera, koji su bili negativni na testiranju, po planu će otputovati u Stockholm. Pritom se uzima u obzir da je reprezentacija poštivala sve epidemiološke mjere, sukladno Uefinom Return to Play protokolu.

Uz Vidu, na SARS-CoV-2 bio je pozitivan i jedan član delegacije HNS-a, koji nije bio u kontaktu s reprezentativcima niti članovima stožera.”

Izvor: bljesak.info

Objava Domagoj Vida zaražen igrao protiv Turske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Grčke otoke i dio Turske u Egejskom moru zatresao je potres magnitude 7 po Richteru, javlja EMSC.

Kako piše BBC, potres se dogodio 17 kilometara u moru zapadno od turske provincije Izmir. Kako javlja CNN Turk, potres se osjetio sve do Istanbula. Iz Izmira stižu snimke i fotografije porušenih zgrada. U tijeku je potraga za nestalima u porušenim zgradama.

Objava SNAŽAN POTRES MAGNITUDE 7 SRUŠIO BROJNE ZGRADE U IZMIRU: Traže preživjele, podiglo se i more; Seizmolog: ‘Još se ne zna koliki će biti valovi’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Bild dalje navodi kako su razlog sukoba probna bušenja u potrazi za naftom i plinom, koje Turska provodi u neposrednoj blizini grčkih otoka i to u zoni koju Grčka smatra svojom „isključivom ekonomskom zonom” (Exclusiv economic zone – EEZ). Riječ je o “morskom području 200 nautičkih milja oko ovog otoka”.

Njemački najtiražniji dnevni list doznaje i da je „zbog toga u utorak predveče 18 turskih ratnih brodova bilo na putu ka otoku.” Bild navodi i da je Grčka svoju vojsku stavila u stanje pune borbene pripravnosti. „Ali, onda se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel. Prvo je telefonirala s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a potom i s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom. Rezultat: Turska je povukla svojih 16 ratnih brodova, ali je dva ipak ostavila u blizini otoka. No to je ipak izazvalo “olakšanje na obje strane Egejskog mora!” – naglašava Bild.

Berlinski list Tagesspiegel, međutim, piše da je „malo vjerojatno da će doći do zaokreta u sporu oko prirodnih resursa”. List objašnjava: „Obje strane smatraju da su u pravu. Pri tom se pozivaju na različite konvencije i odredbe u okviru pomorskog prava. Dvije države bi morale uvidjeti da je nužna jasna presuda treće nezavisne strane. Trebale bi se hitno obratiti Međunarodnom sudu ili Međunarodnom arbitražnom sudu. Merkel, EU i NATO bi morali svoje članice i partnere Tursku i Grčku uvjeriti u to. U suprotnom prijeti vojni sukob”, koji je sada samo odložen, strahuje komentator dnevnika Tagesspiegel.

I ugledni Frankfurter Allemagne Zeitung komentira spor između Grčke i Turske u istočnom dijelu Sredozemnog mora i također naglašava da je „Angeli Merkel u posljednjem trenutku pošlo za rukom da Atenu i Ankaru skrenuti s kursa vojnog sukoba”. „Ali, koliko trajno će to biti je kod Erdogana jednako nejasno kao i kod Putina. No, sa sigurnošću se može pretpostaviti da ruski predsjednik sa zanimanjem prati trajni sukob na južnom krilu NATO-a koji svako malo dođe do usijanja”, piše frankfurtski dnevnik.

O sporu u istočnom Sredozemlju piše komentator lista Südwest Presse: „Europa se i u eksplozivnom libijskom konfliktu, tako reći na kućnom pragu, uključila tek kad nije imala što reći. Ako joj se pak isto ponovi u njenom dvorištu, onda može zaboraviti na svoja prava o suverenitetu. Krajnje je vrijeme za angažiranu diplomaciju”, zaključuje Südwest Presse iz Ulma.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Merkel u posljednji trenutak spriječila rat Turske i Grčke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Turski predsjednik kazao je da će skoro 1.500 godina staro povijesno zdanje, do sada pod zaštitom UNESCO-a kao svjetsko kulturno nasljeđe, ostati otvoreno muslimanima, kršćanima i strancima, no dodao je da Turska ima suvereno pravo preinačiti status Aje Sofije u džamiju te da će kritike koje joj stižu zbog tog poteza protumačiti kao napad na svoju neovisnost.

“Uz Božju volju,  svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike”, kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.

Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.

On je istaknuo kako je njegova vlada opredijeljena da zaštiti kulturno nasljeđe UNESCO-a na način da ga svatko, uključujući i muslimanske i kršćanske vjernike, može nastaviti posjećivati. Nije međutim kazao ništa detaljnije o planiranim pripremama.

Američki State Department objavio je u petak da je “razočaran” odlukom turske vlade o promjeni statusa istanbulske Aje Sofije nakon što je turski predsjednik Erdogan obznanio da će to povijesno zdanje promijeniti status i iz muzeja biti pretvoreno u džamiju.

“Shvaćamo da turska vlada ostaje privržena omogućiti pristup Aji Sofiji svim posjetiteljima, i radujemo se što ćemo čuti njezine planove za daljnje vođenje Aja Sofije kako bi se osiguralo da ona ostane dostupna bez prepreka za sve”, naveo je u priopćenju glasnogovornik State Departmenta Morgan Ortagus.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis kazao je u petak da “na najoštriji način” osuđuje odluku Turske da Aju Sofiju pretvori iz muzeja u džamiju.

“To je izbor koji ljuti sve one koji priznaju to zdanje kao svjetsko kulturno nasljeđe. I naravno da on ne pogađa samo odnose Turske i Grčke, nego i njene odnose s Europskom unijom”, navodi u priopćenju ured grčkog premijera.

Objava Erdogan najavio molitvu u Aji Sofiji već 24 srpnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Europa je ponovno na rubu nove migrantske krize kakva je bila i prije pet godina.
Koje su sličnosti s 2015., a što potpuno drugačije?

Grčka vojska i policija odvraćaju migrante vodenim topovima, a zbog turskih suzavaca ne mogu nazad. To većina i ne želi, a put prema zapadu zatvoren je i na bugarskoj strani.

“Na grčkoj strani nas napadaju, ovdje (na bugarskoj) isto. Nema hrane, djeca su gladna”, kaže Nurullah iz Afganistana.

One koji uspiju stići na grčko tlo, lokalni stanovnici prijavljuju policiji, koja ih vraća odakle su došli jer poruka iz Europe je jasna – ne dolazite.

“Ne idite na granicu! Granica nije otvorena. Ako vam netko kaže da možete ići slobodno u EU, Grčku ili Cipar, to nije točno”, poručio je migrantima prije nekoliko dana Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Nema prolaza, posebno za ekonomske migrante, a Grci tvrde, izbjeglice s granice već godinama žive u Turskoj.

A izbjeglica će biti još, tako je ovaj tjedan prijetila Ankara. Pušteno je svega stotinjak tisuća, a u Turskoj ih ima još 3,7 milijuna te još milijun i pol u Libanonu i Jordanu.

“Sad kad smo otvorili granice telefoni neprestano zvone, kažu mi : “Zatvorite granice”. No taj dogovor je završio”, rekao je Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Europsko jedinstvo odlučio je pokazati vrh Europske Unije na grčkoj granici, među njima bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković u ime zemlje predsjedateljice.

Održani su hitni sastanci ministara unutarnjih i vanjskih poslova. Grčkoj je obećana pomoć od 700 milijuna eura te još graničnih policajaca.

Milanović 2015. premijer, sada predsjednik

U Hrvatskoj se okupilo Vijeće za nacionalnu sigurnost. Je li situacija poput one 2015., državni vrh ne misli jednako.

“Ova situacija je slična 2015. i 2016., ali bitna je razlika što ova grčka vlada za razliku od bivše čuva svoju granicu”, smatra premijer Plenković, dok se s time ne slaže predsjednik Zoran Milanović: “Ne sliči ništa, sve je drukčije. Tada su ljudi prolazili nesmetano”.

Tada je u Europu stiglo oko dva milijuna izbjeglica preko četiri glavne rute, koje su se održale i danas, s tim da je ona balkanska dobila još jedan krak preko BiH. Većinom su stizali Sirijci koje je njemačka kancelarka svojom politikom otvorenih vrata sama pozvala, suspendirajući Dublinski sporazum. No s vremenom je Angela Merkel tu retoriku Merkel mijenjala.

Jasno ne izbjeglicama otpočetka je stav mađarskog premijera Viktora Orbana koji je postavio ogradu na granicu sa Srbijom. Od tada izbjeglice, njih i 10.000 na dan Srbija propušta prema Hrvatskoj, zbog čega tadašnji premijer Milanović, na zgražanje susjeda, privremeno i zatvara granicu.

Unatoč nekim idejama, Hrvatska nije postala prihvatni centar, a migranti su se organizirano vozili do granice autobusima, vlakovima, od kojih je jedan i zadržan u Mađarskoj. Politički skandal je riješen vraćanjem vlaka, a Orban nastavio svojom politikom.

Ruta se okreće prema Sloveniji, koja na kraju stavlja žilet žicu. Migrantski val prestaje sporazumom s Turskom, s kojim Europa uz obećanih šest milijardi eura problem
prebacuje na turskog predsjednika, koji naravno ima svoje uvjete. Europi je Erdogan zamjerio što mu je uskratila potporu u ratu u Siriji, zemlji gdje je sve počelo, a u kojoj već gotovo deset godina bijesni rat.

“Padne li Grčka, pada Europa”

“Pokazuje se da je on (Erdogan) u pitanju prisilnih migracija gospodar unutar EU-a, a unija nema pravo rješenje”, smatra Anđelko Milardović s Instituta za migracije i narodnosti.

Od 2015. puno se toga promijenilo: poražena je Islamska država, Merkel je na odlasku, dogodio se Brexit, no još nema zajedničke migrantske politike.

“Padne li Grčka, pada Europa. civilizacija ili barbarstvo. Radi se o ljudima koji su samo kolateralne žrtve u velikoj igri moći”, kaže Milardović.

Nakon Grčke, sljedeća crta obrane bit će i Hrvatska. Zasad granicu čuva oko šest tisuća policajaca, a ako treba vojska je spremna.

“Pitanje je hoće li Grčka zadržati migrante, ja u to ne vjerujem, sigurno će biti prolazaka, krijumčari će doći na svoje”, smatra bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Erdogan je prvu poruku poslao, a u ponedjeljak ga u Bruxellesu očekuju novi razgovori. A nakon pet godina, Orbanova politika žice i vojske na granici, koje su se svi zgražali, sada je očito postala prihvatljiva.

Objava Europa na rubu nove migrantske krize: ‘Padne li Grčka, pada i Europa’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

On je objasnio da je klanje junadi za izvoz mesa u Tursku obavljano u dvije klaonice i da je Ured naredio da se obustavi potpisivanje veterinarskih certifikata, jer su primijetili određene nepravilnosti. Kalaba je naveo da je riječ o klaonicama “Šišović” iz Rakitnog nedaleko od Posušja i “Bajra” kod Travnika.

“Većinom je riječ o tome da nisu ispoštovali upute koje je izdao Ured o izvozu mesa goveda za Tursku, nisu najavljivali klanja u periodu kada je trebalo i imali smo informaciju od raznih udruženja da je došlo do uvoza mesa iz Srbije i drugih zemalja i da se to miješa, što mi upravo ispitujemo”, pojasnio je Kalaba. Kalaba je naveo da će sljedeći tjedan imati sastanke, te da će poslije toga biti odlučeno hoće li ponovo biti dozvoljen izvoz ili će se nastaviti s istražnim radnjama. “Naredni tjedan će se znati više i donijeti odluka šta će se dalje poduzeti”, dodao je Kalaba.

Objava Klaonici iz Posušja obustavljen izvoz junetine u Tursku zbog malverzacija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.