Naime, ta je nevladina organizacija u prosincu 2021. godine uputila svim javnim poduzećima zahtjeve za pristup informacijama, tražeći osnovne informacije o njihovu poslovanju ali čak 81,5% javnih poduzeća odgovore za zahtjev nije dostavilo u zakonom propisanom roku.

Nedostavljanje podataka po zahtjevu nije jedini pokazatelj da veliki broj informacija o poslovanju javnih poduzeća nije dostupan javnosti

Ranija istraživanja CCI-ja pokazuju 50% javnih poduzeća u zemlji uopće nema dostupnu web stranicu dok ona koja ju i imaju ne objavljuju proaktivno podatke o poslovanju, istodobno kršeći i Zakon o javnim poduzećima.

“Sve ukazuje na to da je građanima otežan pristup čak i osnovnim informacijama o poslovanju javnih poduzeća, zbog čega su CCI i uputili zahtjeve za pristup informacijama na više od 500 adresa javnih poduzeća. Zabrinjavajuća je i krajnje nedopustiva situacija da, uz nepoštivanje zakonom propisanih rokova i potpuno zanemarivanje zahtjeva za pristup informacijama od strane većine javnih poduzeća, neka od njih izričito odbijaju učiniti dostupnim podatke o svom poslovanju”, poručuje CCI.

Tako je JP “Elektroprivreda HZ-HB” Mostar odbilo dostaviti trogodišnji plan poslovanja uz obrazloženje da je trogodišnji plan poslovanja tog poduzeća poslovna tajna, pri čemu su se pozvali na Statut JP “Elektroprivreda HZ-HB”.

No, navodi CCI, poslovna tajna, kao iznimka od objave informacije, nije propisana Zakonom o slobodi pristupa informacijama u FBiH dok je i Statutom JP “Elektroprivreda HZ-HB” navedeno da se poslovnom tajnom ne može smatrati podatke koji su javni i po zakonu i po drugim propisima.

Neprihvaćajući navedeno, CCI je uputio nadležnom sudu tužbu za pokretanje upravnog spora protiv JP “Elektroprivreda HZ-HB”

CCI dodaje da navedeni primjer nije usamljen slučaj te je organizacija i ranije bila primorana reagirati. Prethodno su dva javna poduzeća u 2020. godini također izričito odbila dostaviti podatke o poslovanju, a to su KJKP „RAD“ Sarajevo i JP „BH Pošta“ Sarajevo. KJKP „RAD“ je, pak, uvažilo žalbu CCI-ja i naknadno dostavilo tražene podatke, dok JP „BH Pošta“ nije uvažilo ni žalbu ni preporuku Institucije ombudsmena za ljudska prava, nakon čega je CCI uputio nadležnom sudu tužbu za pokretanje upravnog spora protiv tog poduzeća.

CCI na koncu ističe nužnim da se javna poduzeća čim prije vrate u zakonske okvire ili da za to snose posljedice, zbog čega će i ubuduće reagirati na sve slične slučajeve.

Objava Tužbe protiv javnih poduzeća jer informacije o svom poslovanju drže u tajnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Gertrude Ngoma (26) iz Ndole u Zambiji pokrenula je pravni postupak protiv svog dečka Herberta Salalikija (28), oca njezinog djeteta koji je, kako tvrdi, obećao da će je oženiti.

Iznervirana zaručnica dovela ga je pred sud zahtijevajući da iznese svoje planove za budućnost nakon što se umorila od čekanja, ali i počela sumnjati u njegovu vjernost nakon što ga je uhvatila kako šalje poruke drugoj ženi, prenosi Daily Mail.

“Nikad nije bio ozbiljan, zato sam ga dovela pred sud jer zaslužujem znati našu budućnost”, rekla je žena na sudu.

U svoju obranu Salaliki je rekao kako je želi oženiti, no ne može si to priuštiti, a tvrdio je i kako par ne komunicira dovoljno jer mu ona ne daje dovoljno pažnje. Već je platio miraz Ngoma je rekla pred sudom kako sad osjeća da Herbert nikad nije bio ozbiljan oko njihove veze, usprkos tome što je već platio miraz, koji se u Zambiji tradicionalno plaća obitelji mladenke kao znak da će se budući muž brinuti za nju.

Par nikad nije ni živio zajedno, iako dijele dijete, s obzirom na to da je Gertrude ostala s roditeljima.

No Herbert je branio svoju odluku navevši kako nije dovoljno financijski stabilan da si priušti vjenčanje, piše Index.

Rekao je i kako se dvoumio o vjenčanju jer mu zaručnica nije pružila pažnju koju je smatrao da zaslužuje.

Sutkinja Evelyn Nalwize savjetovala je Gertrude da tuži dečka zbog kršenja bračnog ugovora, ali i dodala kako vlasti ne mogu učiniti ništa više da interveniraju. Sutkinja je tako presudila da bi par svoje razmirice trebao riješiti izvan suda.

Objava Tužila dečka jer je nije oženio nakon osam godina veze pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Odgađanje ročišta znači i odgađanje presude, a to znači i odgađanje uplate dužnih sredstava Općini Prozor – Rama. Iako sva ova odgađanja rezultiraju većom kamatom u korist Općine, ipak bi nam više odgovaralo uredno plaćanje obveze, jer nam ova odgađanja otežavaju planiranje proračuna.

Ova sredstva smo planirali primiti u proračun tijekom 2020. godine, a sada vidimo da se to neće ispuniti prije 2021. godine. Prihod od kamata će dobro doći, ali nam ta sredstva nisu primarni cilj“, izjavio je Načelnik, dr. Jozo Ivančević.

Inače je ovo treća tužba po istom osnovu, plaćanje razlike između zakonom utvrđenog iznosa naknade po osnovu korištenja hidroakumulacijskih objekata i iznosa  koji je Elektroprivreda HZ HB uplaćivala. Tužbeni zahtjev iznosi 6.184.270 KM i obuhvatio je razdoblje od 1.6.2016. do 30.6.2019. godine. Prve dvije tužbe, u iznosima od 6.638.968 KM i 5.175.997 KM obuhvatile su razdoblje od 1.8.2010. do 30.05.2016.godine.

Elektroprivreda BiH Sarajevu uredno uplaćuje naknadu, Elektroprivreda HZ HB odugovlači procese

Elektroprivreda je po dvije prve tužbe, koje su pravomoćno presuđene u korist Općine Prozor – Rama, pokretala procese pred Vrhovnim i Ustavnim sudom FBIH. Svi ti postupci završeni su u korist Općine. Zato u Općini ne sumnjaju u  pozitivan ishod i ove aktualne tužbe, ali prigovaraju na odugovlačenje glavne rasprave  jer zbog toga imaju probleme sa planiranjem proračuna.

„Osnova za tužbu je uvijek ista, potvrđena je u više navrata od svih nadležnih sudova, tako da nemamo sumnju u pozitivan ishod aktualne tužbe. Mi već pripremamo novu tužbu, za razdoblje od 01.7.2019. godine do danas. Napominjem da je Elektroprivreda BiH Sarajevo prihvatila zakonit način obračuna naknade i redovno uplaćuje sukladno zakonu, a Elektroprivreda HZ HB odugovlači sve procese pa na kraju plati visoke kamate“, kazao nam je Jozo Ivančević načelnik Općine Prozor-Rama.

Objava ELEKTROPRIVREDA HZ HB – OPĆINA PROZOR-RAMA: Ponovno odgođeno ročište po aktualnoj tužbi Općine protiv Elektroprivrede pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Općina Prozor –Rama obavijestila je Tužiteljstvo HNŽ/K o nezakonitim postupcima i radnjama Ivana Šekelje iz Prozora – Rame, koji je preko portala Ramski glas iznosio tvrdnje kojima omalovažava državne institucije i pojedince te vršio lažno prijavljivanje. Naime, Šekelja je prijavljivao načelnika općine Prozor – Rama,  dr. Ivančevića za kazneno djelo za koje je  znao da ta osoba nije počinitelj, a lažno prijavljivanje  je kažnjivo po Kaznenom zakonu FBiH. – doznaje Ramski vjesnik.

Šekelja je preko portala Ramski glas omalovažavao tužitelja Nedžada Karalića tvrdnjama da je on „dobro potkovan“ od strane načelnika,  ili tvrdnjom: „evo danas sam konačno u svojstvu svjedoka protiv lopovluka ramskog vladara, liječnika Joze Ivančevića (neki ga zovu doktor), upoznao Nedžada Karalića, bahatog tužitelja HNŽ-a Mostar, područnog ureda u Konjicu, koji me pokušao zastrašiti galamom i povišenim tonovima.“

Osim obavijesti po ovom osnovu, Načelnik dr. Jozo Ivančević pokrenuo je protiv Ivana  Šekelje  i privatnu tužbu zbog klevete.

„Obavijest tužiteljstvu i tužbu zbog klevete pokrenuli smo jer se mora zaustaviti javno blaćenje koje je postalo glavni način djelovanja nekih novih političkih opcija. Zakon je regulirao načine javnog djelovanja, a mislim da su u ovom slučaju prekršene sve zakonske i ljudske norme“, rekao je za Ramski vjesnik dr. Jozo Ivančević.

Objava Općina Prozor-Rama obavijestila Tužiteljstvo HNŽ-a o nezakonitim postupcima Ivana Šekelje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tim projektima protivi se i lokalno stanovništvo, koje je u utorak spriječilo postavljanje informativne table o početku radova na Neretvici.

Federalno ministarstvo, kako se dodaje u priopćenju, izdalo je “obnovljene okolišne dozvole” investitoru JP Elektroprivreda BiH za navedena postrojenja, te u oba postupka onemogućilo sudjelovanje javnosti u donošenju ovih rješenja, što je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti okoliša FBiH.
Konstrukcija ‘obnovljena okolinska dozvola’ je nepoznata u Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, sljedstveno čemu nije propisana ni procedura za donošenje takve dozvole, zbog čega tužitelji smatraju da je Federalno ministarstvo prekršilo načelo zakonitosti, a kojim je obavezano da donosi upravne akte koji imaju uporište u zakonu, drugom propisu i općem aktu, izjavila je pravna savjetnica Aarhus centra u BiH Nina Kreševljaković.

Dodala je kako je zbog navedenih propusta javnog tijela, Aarhus centar pokrenuo i inicijativu za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti kod Federalnog tužiteljstva.

Predsjednik Udruge “Zeleni Neretva” iz Konjica Amir Variščić potvrdio je da će obje tužbe biti brzo uložene uz podršku cijele lokalne zajednice.
Udruženje ‘Zeleni Neretva’ je još 2010. godine, prilikom izdavanja prve okolinske dozvole, podnio Federalnom ministarstvu “Primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš male hidroelektrane u slivu rijeke Neretvice” i time u postupku vezanom za ovaj predmet stekao status zainteresiranog subjekta. No bez obzira na tu činjenicu, ministarstvo o novom postupku nije obavijestilo ni nas kao lokalno udruženje, niti lokalno stanovništvo, od kojih je pojedinim licima imovina direktno ugrožena predmetnim projektima, rekao je Variščić.

Centar za životnu sredinu je također uložio i tužbu protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kojim se nositelj projekta “MHE Marvel” d.o.o. Kalinovik oslobađa od obaveze da sprovode procjenu utjecaja i pribavi novu Studiju utjecaja na životnu sredinu za projekat HES “Gornja Neretva” Faza I.

Prvom fazom ovog projekta je planirana izgradnja tri male hidroelektrane, “Grebenac Ušće”, “Mjedenik” i “Igaščica” na rijekama Neretva i Igaščica, u općini Gacko. Za izgradnju je to ministarstvo prije osam godina ovom ulagaču naložilo izradu Studije utjecaja, koja je u međuvremenu prestala važiti, te je ulagač bio dužan pribaviti novu. Međutim, ovo Ministarstvo je osam godina poslije, odlučilo kako ipak nema potrebe za izradom takve studije.

Kako navode iz Arhus centra, ovim je Ministarstvo premašilo svoje ovlasti i djeluje izvan okvira pozitivnih pravnih propisa, tim prije što je u okviru HES “Gornja Neretva”, pored tri navedene MHE u prvoj fazi, u drugoj fazi planirana izgradnja još dodatna četiri postrojenja (MHE Grebenac-Krupac, MHE Trnovica, MHE Plačikus i HE Uloški buk). Samim tim, ozbiljan kumulativni štetni utjecaj je potpuno izvjestan, a time i pobijano rješenje Ministarstva nezakonito.

S obzirom na ukupnu instaliranu snagu smatramo da nije legitimno za očekivati ni da će postrojenja predviđena u prvoj fazi imati zanemariv utjecaj na životnu sredinu. Mišljenja smo da je za ista neophodno izraditi novu studiju utjecaja koja će procijeniti kumulativni štetni utjecaj na zakonom zaštićene vrijednosti, odnosno uopće dopustivost da se planirana izgradnja objekata realizira na ovom području, naveo je suradnik na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Redžib Skomorac, priopćeno je iz ovog centra.

Objava Pokreću tužbe zbog gradnje hidroelektrana pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jerković je s predsjednikom Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a Ivom Mijićem razgovarao o usporenoj obnovi kuća zbog sve manje donatora, prenijela je Hina.

Dogovorili su se da pokrenu inicijativu kojom bi se posredstvom općinskih struktura omogućila prijava za pravednu nadoknadu štete svima koji su pretrpjeli štetu tokom proteklog rata, priopćeno je nakon sastanka.

Kako je navedeno, na području entiteta RS prije rata, 1991. godine, živjelo je 152.856 Hrvata, a prema službenom popisu iz 2013. i podacima Katoličke crkve, taj broj pao je na 9.355 osoba, javlja Hina.

Dosad je obnovljeno otprilike 6.000 kuća ili samo 20–25 posto ukupnog broja porušenih domova.

Objava HRVATI ĆE TUŽITI RS ZA NADOKNADU ŠTETE? ŠTO ĆE ODGOVORITI DODIK NA TUŽBU? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prema njihovoj ,,klimatskoj tužbi” koju su u četvrtak podnijeli Europskom sudu, Europska unija bi po međunarodnom pravu morala definirati ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija plinova sa efektom staklenika kako bi zaštitila njihova temeljna prava. Ovom tužbom klimatske promjene se tretiraju kao pitanje ljudskih prava a Europska unija se poziva na odgovornost za njihovu zaštitu, kao i zaštitu ljudskih prava današnje djece, odnosno budućih generacija.

Ovim obiteljima pridružile su se brojne nevladine organizacije, znanstvenici i građani uvjereni da Europska unija može i mora imati veće ambicije u pogledu klimatskih ciljeva do 2030. godine.

,,Države su se u okviru Pariškog sporazuma 2015. godine usuglasile da će uložiti napore sa ciljem ograničenja porasta temperature na 1.5°C. Međutim, jasno je da postojeći klimatski ciljevi Europske unije do 2030. godine nisu dovoljno ambiciozni da bi se postigle obaveze preuzete Pariškim sporazumom i da ih je neophodno povećati. Ova tužba podvlači hitnost i neophodnost podizanja klimatskih ciljeva Europske unije do 2030 godine”, istakao je Wendel Trio, direktor Climate Action Network (CAN  Europe).

Carl Fechner, ko-osnivač organizacije Protect the Planet pojasnio je da se ovom tužbom zahtjeva više od simboličnih postupaka i daje se glas čitavom čovječanstvu.

,,Posebno se daje glas onim ljudima širom svijeta koji već trpe posljedice klimatskih promjena. Ova tužba jasno poručuje da moramo preći sa riječi na djela i to odmah!”, naglasio je Fechner.

,,Nažalost, u zemljama jugoistočne Europe se i dalje planiraju ulaganja u ugalj, fosilno gorivo koje najviše doprinosi klimatskim promjenama. Ugalj ne samo da otežava klimatske utjecaje nego uzrokuje i brojne zdravstvene i ekološke probleme u regiji. Ako se ovaj trend nastavi, sve više ljudi u regiji će izgubiti temeljne uvjete za život zbog klimatskih, zdravstvenih i ekoloških utjecaja,” istaknuo je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

,,Generalno, mi smo narod kratkog pamćenja. Brzo smo zaboravili katastrofalne poplave iz 2014. godine, koje su direktna posljedica klimatskih promjena, a još se nismo od njih oporavili. Zbog toga mi je drago da se ovakav tip tužbe pokrenuo i nadam se da će se odraziti na svijest ljudi u našoj regiji”, kazala je Duška Kudra, iz Centra za životnu sredinu.

(Izvor: Buka)

Objava Pokrenute prva tužbe u povijesti zbog klimatskih promjena! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Što se tiče odnosa Hrvatske, njega uopće nema, što je, po mom mišljenju pogrešno”, rekao je dr. Banac. On je kazao da se ta tužba izravno tiče i Hrvatske budući da je Srbija izvršila agresiju ne samo na Bosnu i Hercegovinu, nego i na Hrvatsku, te da bi ponovno suđenje pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu to dodatno potvrdilo.
“Kada je riječ o ponašanju takozvanih hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini, treba reći da oni, prije svega gospodin Dragan Čović, u ovom pitanju nisu zastupali hrvatske, nego su zastupali srpske nacionalne i državne interese. Da je tome tako, može se vidjeti iz “Politike”, gdje se Čovićevo pismo upućeno u Haag hvalilo na sva zvona”.

Prof. Banac aludirao je na najstariji i “najsrpskiji” dnevni list u Srbiji “Politika” u kojem je pismo Dragana Čovića Međunarodnom sudu pravde u Haagu objavljeno na naslovnoj stranici kakav tretman nije nikada imao niti jedan hrvatski političar, osim Josipa Broza Tita.

Objava PROF. DR. IVO BANAC O REVIZIJI PRESUDE pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Sud u Haagu odbio zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

”Predajom zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom u Haagu napravljena nevjerojatna politička greška”, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović te dodao kako je to urađeno jednostrano u ime samo jednog naroda, a ne u ime BiH. “Na sjednici Predsjedništva BiH rekao sam da pravimo jednu nevjerojatnu političku grešku. Ja mislim da to nije trebalo uraditi na ovaj način. Ako se željela podnijeti revizija, to se trebalo uraditi na jedan sustavan način. Ovako je ispalo da je to uradila jedna osoba, jedna stranka ili jedan narod, što je vrlo loše. Tko može reći da drugi ili treći narod neće nešto slično uraditi i obrazlagati to sa sličnim argumentima”, rekao je Čović u Mostaru.

Ni na jednoj strani

Navodeći kako se nije htio pretjerano miješati u vezi s tim, Čović je naglasio da se “ne može otići u ime BiH i razgovarati i zauzeti stav jednog naroda”, prenijela je Srna. “Bez obzira što jedan narod misli o stradanjima u rata, o tome će sud donositi stavove i njih moramo bezrezervno podržavati, a u hodu mijenjati šta ako možemo. Jednako to mislim i o Haaškom tribunalu koji faktički ne postoji. To je mjesto oko kojeg ne bi trebalo biti sumnje”, naveo je Čović. Naglasio da jučer na sjednici Predsjedništva BiH nije želio stati ni na jednu stranu i da napravi ono što je napravljeno 4. listopada 2002. kada je Predsjedništvo samo dva dana pred izbore donijelo odluku o imenovanju Sakiba Softića za pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu po tužbi BiH protiv Savezne Republike Jugoslavije.

“Tada su dopunom dnevnog reda pokojni Jozo Križanović i Beriz Belikić preglasali srpskog člana Predsjedništva”, podsjetio je Čović i dodao kako smatra da se formalno-pravno neće ništa dogoditi prema instituciji gdje je revizija predata, jer će institucije unutar BiH imati komunikaciju sa sudom. Što se tiče političke situacije koja je prouzrokovana pokretanjem revizije, Čović je ocijenio da je kriza krajnje ozbiljna i da je “netko stalno njeguje”.

Problemi u parlamentu

“I do sada smo imali krize, ali nismo imali ovakve slike i retoriku. Vidjeli ste prvi put i stav PIC-a. Mijenja se odnos prema problemu i inicijatorima određene aktivnosti. Mi moramo hitno izaći iz ove situacije iako to neće biti lako”, ocijenio je Čović te dodao da je Predsjedništvo BiH za medije “puklo”, ali da je “to puno drugačije i puno romantičnije u stvarnosti od onoga što se predstavlja medijima”, te da je zato vrlo optimističan. Čović je rekao da će u idućem tjednu profunkcionirati i Vijeće ministara, te da bi problema moglo biti u Parlamentarnoj skupštini BiH, jer tamo ne postoji klasična parlamentarna većina. Na pitanje vjeruje li da će Savez za promjene napustiti vlast na razini BiH, Čović kaže da njemu ostaje da im vjeruje ili ne vjeruje. “Neće se nitko lako odreći pozicije koju je teško izborio”, rekao je Čović i dodao kako će razgovarati s predsjednicima stranaka i najavio da će sljedećeg tjedna biti organizirani sastanci stranačkih izaslanstava kako bi se situacija pokušala stabilizirati.

Bljesak.info

Objava Revizija je nevjerojatna politička greška pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.