<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	
xmlns:georss="http://www.georss.org/georss" xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
>

<channel>
	<title>tvrtko kulenović &#8211; Ramski Vjesnik</title>
	<atom:link href="https://ramski-vjesnik.ba/oznaka/tvrtko-kulenovic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://ramski-vjesnik.ba</link>
	<description>Vaš izvor informacija!</description>
	<lastBuildDate>Sun, 14 Jun 2026 07:44:53 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=4.9.8</generator>
<site xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">115653716</site>	<item>
		<title>Tvrtko Kulenović kandidat za Nobelovu nagradu</title>
		<link>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/tvrtko-kulenovic-kandidat-za-nobelovu-nagradu/42854/</link>
		<comments>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/tvrtko-kulenovic-kandidat-za-nobelovu-nagradu/42854/#respond</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Mar 2015 08:43:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Uredništvo]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[tvrtko kulenović]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://ramski-vjesnik.ba/?p=42854</guid>
		<description><![CDATA[<p>Tvrtko Kulenović je rođen u Šapcu, 9. travnja 1935. godine, gdje je završio osnovnu školu i prvi razred gimnazije.</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/tvrtko-kulenovic-kandidat-za-nobelovu-nagradu/42854/">Tvrtko Kulenović kandidat za Nobelovu nagradu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Filozofski fakultet u Sarajevu i časopis Sarajevske sveske kandidirali u književnika Tvrtka Kulenovića za Nobelovu nagradu za književnost za 2015. godinu.<br />
Tvrtko Kulenović je rođen u &Scaron;apcu, 9. travnja 1935. godine, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu i prvi razred gimnazije. Srednju &scaron;kolu zavr&scaron;ava u Sarajevu (Druga mu&scaron;ka gimnazija). Studirao je i diplomirao jugoslavensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.<br />
<strong>Životni put</strong><br />
Po odsluženju vojnog roka zaposlio se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu na klasifikaciji strane knjige, gdje ostaje do 1968. godine. Iste godine stupa na dužnost dramaturga Drame Narodnog pozori&scaron;ta. Od 1965. do 1967. godine boravio je na Osmania University u Hyderabadu, Indija, gdje je studirao klasičnu indijsku i azijsku estetiku, posebno kazali&scaron;te. Od siječnja do lipnja 1971. na Istituto del Teatro, Universita di Roma, izučavao je commedia del&#39; arte i njene veze s azijskim kazali&scaron;tem. Godine 1971. izabran je za asistenta na novootvorenom Odjelu za komparativnu književnost, teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U studenom 1974. doktorirao je na temu &quot;Teorijske osnove modernog europskog i klasičnog azijskog kazali&scaron;ta&quot; na Filozofskom fakultetu u Sarajevu te je 1975. godine biran u zvanje docenta, 1980. u zvanje izvanrednog profesora i 1983. u zvanje redovnog profesora na Odsjelu za opću književnost i bibliotekarstvo (preimenovan u Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo), na kojem je i danas profesor emeritus.<br />
Kulenović je i član Akademije nauka i umjetnosti BiH te prvi predsjednik bosanskohercegovačkog PEN-centra (1992&ndash;1996).<br />
<strong>Nagrade i djela</strong></p>
<p>Objavio je vi&scaron;e od 300 tekstova, od kojih sedamdesetak iz oblasti teatrologije, i knjige: Indija i umjetnost; Čakra &ndash; Istok Zapadu danas; Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog teatra; Lektira; Umjetnost i komunikacija; Pozori&scaron;te Azije; Lektira II; Galerije te Rezime iz oblasti teatrologije i književne i umjetničke teorije i kritike. Iz oblasti proznog književnog stvarala&scaron;tva (romani, putopisi i pripovijetke) objavio je: Odanost jugu; Putovanje; Pejsaži zrelog doba; Karavan; Kasino; Mehanika fluida; Čovjekova porodica; Istorija bolesti i Jesenja violina.<br />
Dobio je &Scaron;estoaprilsku nagradu Sarajeva 1975, Nagradu Udruženja književnika BiH 1983, Dvadesetsedmojulsku nagradu BiH 1989, Nagradu Dru&scaron;tva pisaca BiH 1994. te nagradu Fonda Otvoreno dru&scaron;tvo za najbolji roman 2000. godine.<br />
Napisao je pet radio drama. Radio-drama Smrt na fotografiji progla&scaron;ena je za najbolji radio-dramski tekst Jugoslavije na Festivalu radija u Ohridu 1989. i predstavljala je Jugoslaviju na festivalu Prix Futura u Berlinu iste godine, a radio drama San o staklu predstavljala je BiH na istom festivalu 1994. Za potrebe Narodnog pozori&scaron;ta u Sarajevu preveo je dramu Henri Rousseaua &ndash; Carinika Osveta ruske sirotice, koja je u režiji Želimira Ore&scaron;kovića dobila Zlatnu masku Festivala malih i eksperimentalnih scena Sarajeva 1969, i dramu Georgesa Sh&eacute;had&eacute;a Povratak iseljenika koja nije izvođena. Osim romana Istorija bolesti, knjige Rezime i radio drame San o staklu, uradio je i poetsko-dokumentarni film Smrt u Sarajevu. Film je na festivalu dokumentarnog filma &ldquo;Joris Ivens&rdquo; u Amsterdamu dobio treću nagradu publike. U periodu od 1999. do 2003. bio je direktor Narodnog pozori&scaron;ta u Sarajevu.<br />
<strong>Književnost otvorenost drugome</strong><br />
U jednom od svojih intervjua, Kulenović kaže kako za njega književnost &#39;&#39;otvorenost prema drugome, jer ako se ne&scaron;to stalno samo u sebe zavlači, to onda i nije književnost&#39;&#39;.<br />
&#39;&#39;Bojim se da je sva umjetnost, a posebno književnost podlegla kriteriju mase. Tu ne možemo tražiti one važne odgovore koje inače umjetnost daje. Ne mislim ni da su umjetnost i književnost uopće ikad imale naročito konkretan utjecaj, možda jedino kad vrijeme prođe. Nikad direktno nisu utjecale na svijet. Na&scaron;e vrijeme jeste vrijeme duhovnog opadanja, to je jasno, i to ne samo u na&scaron;im zemljama koje su bile socijalističke. Svuda u svijetu, izuzev ponekih figura koje se uvijek izdvajaju, svuda je zavladala praktična umjetnost u smislu kapitalističkog uređenja&#39;&#39;, rekao je Kulenović.</p>
<p>
<a href="http://bljesak.info">http://bljesak.info</a></p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba/clanak/tvrtko-kulenovic-kandidat-za-nobelovu-nagradu/42854/">Tvrtko Kulenović kandidat za Nobelovu nagradu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://ramski-vjesnik.ba">Ramski Vjesnik</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>https://ramski-vjesnik.ba/clanak/tvrtko-kulenovic-kandidat-za-nobelovu-nagradu/42854/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
	<post-id xmlns="com-wordpress:feed-additions:1">42854</post-id>	</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/

Objektno predmemoriranje 37/59 objekata, koristeći memcached
Page Caching using disk: enhanced 
Predmemoriranje baze podataka, koristeći memcached

Served from: ramski-vjesnik.ba @ 2026-06-14 13:31:34 by W3 Total Cache
-->