Ali Djeca nade večeras nisu bila sama, svoj glazbeno-scenski nastup pripremili su uz brojne prijatelje. Na sceni Doma kulture pridružili su im se volonterke udruge iz Srednje škole Prozor  koje su i ove godine pokazale s djecom koliko ljubavi, hrabrosti i talenta nose u sebi. Ivana Topić iz Mažoretkinja Rama s djecom je pripremila točku s pomponima. Ana Škarica i ove je godine s djecom pripremila glazbenu točku, a tijekom cijele godine vodi glazbenu radionice i pomaže Djeci nade da otkriju i razviju svoje glazbene sposobnosti.

Djeca nade rado sudjeluju u točkama koje pripremaju s Folklornim društvom Ramska tradicija. Ovo društvo redovno nas podjeća na kulturno nasljeđe i donose toplinu ramske tradicije. Fra Julijan Madžar također je velika podrška Djeci nade, redovno posjećuje sve probe i sudjeluje u pripremama za ovaj poseban događaj. Na sceni je večeras zapjevao i zbor Osnovne škole Marka Marulića, Djeca Rame.

Cijelu su dvoranu večeras rasplesale i djevojčice iz Zumba Kids s trenericom Kristinom Pavlović. Večerašnji su domjenak pripremili učenici kuhari iz Srednje škole Prozor zajedno s profesoricama Anđom Papak i Vesnom Beljo.

Riječi zahvale uputila je predsjednica udruge Ankica Jozić i svima koji su na bilo koji način doprinijeli organizaciji večerašnjeg događaja, ali i koji inače sudjeluju u svim aktivnostima udruge te uručila zahvalnice.

Zahvalnice su također uručene i suradnicima udruge Veslačkom klubu “Rama” i Hrvatskom malonogometnom klubu “Rama”.

Večer je ponovno završila pjesmom. Svi večerašnji sudionici programa na sceni su izveli pjesmu “Zajedno do uspjeha”, himnu udruge.

Mir ima snagu osvijetliti put

Prije samog nastupa, mališani i članovi udruge “Djeca nade” su upalili drugu adventsku svijeću, svijeću mira. Ova svijeća se još naziva i betlehemskom, simbolizira putovanje Marije i Josipa, kao i povjerenje koje su imali na svom putu do Betlehema. Još i danas nas taj događaj uči oslanjanju na ljubav, strpljenje i povjerenje na svim putevima našeg života.

Upaljena druga svijeća svojim nas plamenom još jednom podsjeća na mir, koji ima snagu osvijetliti put. U današnjem svijetu buke i užurbanosti, ova nas svijeća treba pozvati na smirenost i to da mir započinje u nama samima. Čin paljenja ove svijeće simbolizira i otvaranje srca za duhovni rast.

Generalni pokrovitelji događaja su Općina Prozor-Rama i Kamensko d.o.o.

Mladen Topić/Ramski Vjesnik

Objava “Djeca nade” glazbeno-scenskim nastupom obilježila Međunarodni dan osoba s invaliditetom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

On je u srpnju prošle godine zatražio odgovor od SIPA je li pokrenuta istraga kako bi se utvrdile zlopotrebe koje su se desile u ovom udruženju, a koje se odnosi na projekt „Mapiranje logora i mjesta zatočenja 1992.-1995. u BiH“.

Unosili lažne podatke

Iz SIPA odgovaraju da su još ranije dobili informaciju o mogućim nezakonitim aktivnostima navedenog udruženja, koje je osnovano kao partnerska organizacija sa regionalnom komisijom za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim povredama ljudskih prava (REKOM), pod supervizijom Fonda za humanitarno pravo.

“U navedenoj informaciji je navedeno da je udruženje radilo na projektu „Mapiranje logora i mjesta zatočenja 1992.-1995. u BiH“  te da su, s ciljem utvrđivanja činjenica i prikupljanja informacija o mjestima zatočenja u periodu 1992.-1995. godine, obavljali razgovore sa osobama koje su bile zatočene tijekom proteklog rata”, pojašnjava se u odgovoru SIPA-e upućenom Kojiću.

Iz SIPA dalje navode da je, također, u informaciji, koja im je dostavljena, navedeno da su predstavnici ovog udruženja sačinili upitnike – izjave sa neistinitim sadržajem, odnosno da su u upitnike unošeni lažni podaci za žrtve, kao i izmišljeni događaji o nasilnom zatvaranju i mučenju civila i ratnih zarobljenika u logorima, a da su ih umjesto žrtava potpisivali službenici udruženja s ciljem dobivanja novih materijalnih sredstava za TPOS.

“Radi provjere ovih informacija, policijski službenici SIPA izvršili su provjere koje su potvrdile da su navodi iz informacije točni. Nakon toga, ostvarena je suradnja s nadležnim Županijskim tužiteljstvom u Sarajevu te je dalje postupano po uputstvima postupajućeg tužitelja – navode u SIPA.

Izdvojeno 230 upitnika

Dodaju da su u sklopu istrage saslušali određeni broj svjedoka koji su potvrdili saznanja o navedenim nezakonitim aktivnostima članova navedenog udruženja.

Nakon toga, svi sporni upitnici su izdvojeni i nisu korišteni u daljem radu i javnim publikacijama.

U SIPA kažu da je utvrđeno da je čak 230 upitnika – izjava sačinjeno a da nisu obavljeni razgovori sa osobama koje su navedene u upitnicima – izjavama.

U odgovoru dostavljenom Kojiću iz SIPA navode da su podnijeli izvještaj Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu protiv odgovornih osoba iz udruženja zbog postojanja osnova sumnje o počinjenom kaznenom djelu „zlouporaba položaja ili ovlasti“.

Istraga o ovom slučaju još traje

Udruge „Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu“ iz Banje Luke i  „Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u BiH“ iz Sarajeva su u svibnju 2013. godine započeli rad na projektu „Mapiranje logora/mjesta zatočenja u BiH, 1992-1995”, čiji je cilj da se empirijskim istraživanjem, u suradnji sa bivšim logorašima i udruženjima logoraša i korištenjem sudski utvrđenih činjenica, dokumentira postojanje logora, broj i imena ubijenih zatočenika i tortura koja je primjenjivana u logorima i drugim mjestima zatočenja.

U pripremnoj fazi, tijekom svibnja 2013. kreiran je upitnik za vođenje intervjua sa bivšim logorašima i prikupljanje podataka o logorima, zatvorima i drugim zatočeničkim objektima.

Nakon toga je formiran istraživački tim na čelu s koordinatorom projekta.

Zadatak tima u 2013. godini je bio da izradi ukupno 15 profila logora i drugih mjesta zatočenja do kraja 2013. godine.

Tijekom 2014. godine, istraživački tim je, na čelu s koordinatorom projekta, izradio još 150 profila logora i drugih mjesta zatočenja. Tijekom rada na projektu, istraživači su obavili 358 intervjua sa bivšim logorašima.

Objava Izmišljali imena i izjave žrtava rata zbog stranih donacija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: KT/Nedjelja.ba

Rama je pojam veći od samog kraja koji ponosno nosi to ime. Unatoč brojnim stručnim analizama i traganjima za povijesnim dokumentima, nitko nije još konačno razriješio zagonetku naziva Rama. To biblijsko ime mnogi svrstavaju u staroindijske pojmove, ilirske, latinske, germanske… Kako god, Rama je tu i traje.

Hercegovina i Bosna u Rami: ganga i bećarac

Kraj je zasigurno dobio ime prema rijeci Rami oko koje su izrasla naselja od Gornje Rame, Srednje Rame pa sve do Donje Rame i ušća u Neretvu, danas Jablaničko jezero.

Uokvirena je planinama Makljenom, Radušom, Ljubušom, Vranom, obroncima Čvrsnice,  Prenja, te obroncima Vranice i Zec planine. Rama je prava veza između Bosne i Hercegovine. Kroz povijest je pripadala različitim vlastelinskim i državnim krajevima. No, ima osobitost jer u sebi nosi kraljevski prefiks budući da su se ugarski kraljevi krunili kao kraljevi Rame ili Bosne (Rex Ramae seu Bosnae). Sve do iza Drugog svjetskog rata državnim uređenjem je pripadala Travniku, a od tada Mostaru.

Prema crkvenom ustroju, pripada Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a ulazi i u sastav Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Ramskim udolinama i koritom rijeke Rame uvijek su odzvanjale pjesme: bećarac i ganga. Rama u sebi baštini veliki dio Bosne što je iskazano u narodnoj nošnji, ali i znatan dio Hercegovine što potvrđuje pjevanje gange.

Kao i svaki kraj u Bosni i Hercegovini, tako i Rama čini jednu osobitu mikrokulturu kao dio velikog bosanskohercegovačkog mozaika. Svoje kulturno naslijeđe ljubomorno čuva uprisutnjenjem mnogih običaja.  Ipak, dio običaja se zaboravlja ili je već polako nestao. Kako bi se oni sačuvali, stvarana su kulturno-umjetnička društva koja funkcioniraju u zadnje vrijeme djelomično.

Običaji se čuvaju kroz određene godišnje godovine ili svečanosti. Dio njih čuva se kroz božićno i uskrsno vrijeme; svaka svadba je obilježena „ramskim peškirom“, a u zadnjih nekoliko desetljeća nema krizme bez krizmanika u narodnim nošnjama. Fra Mato Topić ramsku je tradiciju opisao u knjizi Ramske starine.

Udruga Ramska tradicija

U svibnju 2021. započela je s radom Udruga Ramska tradicija koja nije klasično kulturno-umjetničko društvo, iako koristi elemente takvih. Ova simpatična družina je nešto više i drugačije. Za kratko vrijeme okupilo se 50-ak članova, među kojima je više od 90% mladih, odnosno osnovnoškolaca. To su mladi Ramljaci koji vole Ramu i njezinu tradiciju.  Nije riječ samo o ljubavi, nego i o mukotrpnu radu kako bi što više naučili o nekadašnjem načinu života njihovih baka i djedova, predaka kroz mnoge naraštaje prije.

Njihova nastojanja su usmjerena da otrgnu od zaborava ramske običaje, napjeve i kola. Ova udruga je od samog početka krenula s radom na upoznavanju i zaštiti materijalne i nematerijalne baštine ramskoga kraja.

Da sve bude baš izvorno ramsko

Voditeljica Ramske tradicije profesorica Mira Džalto, koja je i sama kao djevojčica bila članica kulturno-umjetničkog društva, kazala je o radu kroz proteklo razdoblje kako se trude da sve što o čemu uče i što čine, bude izvorno ramsko.

„Odmah smo na početku organizirali školu folklora kroz koju smo održali brojne radionice. Posvetili smo se učenju ramskih pjesama i plesova. Učili smo mnogo o ramskoj narodnoj nošnji i o cijelom procesu nastajanja, od sadnje konoplje, tkanja i odijevanja pa do pravilna čuvanja. Pored proba i radionica imali smo i edukativne izlete. To je bila na neki način terenska nastava kada su mladi upoznavali svoj kraj posjetivši Šćit, franjevački samostan, Etnografski muzej, naselje Zahum gdje su sačuvane autohtone ramske kuće, župu Uzdol, arheološko nalazište Gradac, privatni muzej Kate Karače u Donjoj Vasti”, kazala je Mira Džalto.

“Tijekom 2021. za kratko vrijeme smo imali nekoliko zanimljivih nastupa kao što su: sudjelovanje na otvaranju međunarodnog ribolovnog natjecanja na Ramskom jezeru, snimanje berbe šljiva za FTV, izvedba pjesama i plesova na promocijama knjiga, sudjelovanje na Uskopaljskim jesenima… Za nas je poseban bio samostalni jednosatni program pred advent koji smo izveli u župi Rumboci za kraj naše prve škole folklora. A tu su i nastupi na adventskom sajmu u Prozoru i župi Gračac. Za sav taj rad imali smo veliku potporu naših starijih članica koje su najbolji edukativni izvor i nadzor da sve bude baš izvorno ramsko. Djeca su puno toga naučila i izrazito sam ponosna na njih”, zaključila je Mira Džalto.

Novi izazovi i neizostavna podrška

Kao i u svakom ozbiljnom poslu, tako se i ovdje ide korak po korak. Polako se stvara i jedno ozbiljno folklorno društvo koje će predstavljati Ramu na najbolji način. Najvažnija podrška je interes mladih i stalno uključivanje novih članova, a zanimljivo je da su se gotovo svi koji su jednom pristupili društvu, tu se u društvu i zadržali.

Neizostavna je financijska podrška Općine Prozor-Rama kojoj Ramska tradicija zahvaljuje na najbolji način, a to su rad i izvrsni folklorni nastupi.

Ovu udrugu krasi još jedna osobitost. Djeluje kao jedna velika obitelj. Djecu koja su uključena uvijek prate njihovi roditelji, djedovi i bake, te su im velika podrška koji su zasigurno zaslužni za njihovu ljubav prema tradiciji i što su postali neumorni ljubitelji i čuvari ramske tradicije.

„Vrlo je ugodno čuti male desetogodišnjake koji već znaju neke pjesmice, molitvice, ponešto o svojoj nošnji, nekadašnjem životu, tegobama, ali i obiteljskim radostima, težačkom i životu u planini. Stoga smo neumorni kroz različite radionice. Primjerice, posjetit ćemo žene koje još uvijek tkaju ramsku narodnu nošnju pa će mladi moći vidjeti kako se tka, ali i okušati se u tkanju. Već su ranije djeca na našim radionicama okušala presti na preslicu i plesti. Vjerujem da će se i epidemiološki uvjeti poboljšati te će biti lakše raditi“, kazala je optimistično Mira Džalto.

Rama će trajati dok je ovakve mladosti

Kroz svega nekoliko mjeseci tijekom 2021. Ramska je tradicija bila vrlo aktivna. Dosta toga se naučilo, stvorilo se obiteljsko zajedništvo te je to jedna prava velika složna i vesela obitelj koja voli Ramu i njezinu tradiciju. Mladi odvoje svoje vrijeme, odvoje se od suvremenih tehničkih sredstava kako bi učili o prošlosti, kako bi naučili pjesme, kola i igre svojih predaka. Zasigurno će nastaviti uljepšavati mnoge događaje u Rami, predstavljati sebe i svoj identitet gdje god nastupe ili gdje god da pođu.

Sigurni smo da će Ramom odjekivati pjesma: „Ramo moja, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje.“ A Rama? Rama će trajati dok je ovakve mladosti.

Objava PREDSTAVLJAMO: Udruga “Ramska tradicija” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon diskusije o nabavi pogača, preradi voska i drugim aktivnostima zaključeno je da Udruga plaća kompletnu preradu voska na neograničenu količinu te da svaki član od Udruge dobije po paket pogača.

Udruga pčelara “Maslačak” član je Saveza pčelara HNŽ, što je doprinijelo boljoj  suradnji među udrugama pčelara u HNŽ, kao i samoj edukaciji pčelara, praćenju propisa vezanih za pčelarstvo, promicanju meda kroz pčelarske sajmove  i zastupanju naših interesa u Pčelarskom savezu Federacije BiH, kazao je za naš portal Branko Ivančević, predsjednik Udruge, dodavši kako se nada da će ova godina, za razliku od nekoliko prošlih, biti povoljnija za pčelare kad su u pitanju klimatske prilike, koje im zadnjih godina nisu išle na ruku.

Objava Održana redovita godišnja Skupština ramskih pčelara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„O veličini njihovog srca govore njihova djela. Ne pitaju tko je i što je, samo pomažu potrebnima. Popis donacija kojima oni i njihovi prijatelji uveseljavaju obitelj koje su u potrebi je velik. Unatrag dvadesetak godina krenula je priča njihovog humanitarnog rada. Na sretnoj i skladnoj obitelji zahvaljuju dragom Bogu pomažući drugima i animirajući svoje prijatelje.  Donacijom  invalidskih kolica za naše korisnike  unijeli su veliku radost. Hvala im  i želimo im svako dobro u životu.“ – kazala je Ana Džalto, predsjednica Udruge „Djeca nade“

Objava Vrijedna donacija obitelji Tijan iz Švicarske Udruzi „Djeca nade“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Berlinski centar za integrativnu medijaciju, CSSP u suradnji s Udrugom za civilne inicijative “GLAS” iz Prozor-Rame i Omladinskim centrom iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja poziva vas na zanimljive radionice u utorak, 19. i srijedu, 20. lipnja 2018. u Motel Rama u Prozoru.

Utorak 19. 6. 2018. 10:00 – 13:00 

“Mladi – prepoznajemo li vas kao bitne? Prepoznajete li se sami? Kako u promjenu?“

Radionica

Odlijev mladih postaje sve veći problem za opstanak zajednica i društava Balkana. Stanovništvo
stari, mladi, školovani, kreativni, radoznali, radišni – odlaze. Možemo li o tome otvoreno
razgovarati? Koji su nam konkretni koraci uz sam razgovor? Poštujući pravo svakoga da se izbori
za prosperitet, kako učiniti svoju zajednicu mjestom prosperiteta?
Na zanimljiv način, aktivno i suradnički, bez predavanja, svi će sudionici podijeliti svoja
razmišljanja, ideje, dileme i prijedloge.
Svi su pozvani, mladi, učitelji, sportski djelatnici, roditelji, zainteresirani građani.
Voditelji/ce: CSSP Berlin/ Sarajevo, Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje, Miramida Centar,
Grožnjan-Grisignana

16:00 – 19:00
“Ratni veterani – neiskorišteni resurs za mir “

Razgovor/radionica

Ratni veterani su nakon ratova u 90-ima u nezahvalnom položaju. Dio javnosti na njih gleda kao na
“one koji su se okoristili” ili “koji su za sve krivi” dok su sami nerijetko na rubu egzistencije,
zanimljivi samo kao ukras, za povremena fotografiranja ili obećanja. Diljem područja bivše SFRJ
na njih se gleda ili kao na “spasioce/ branitelje” ili kao “ubojice”.
Možemo li četvrt stoljeća nakon rata sagledati složenost situacije u kojima se nalaze ratni veterani?
Možemo li prepoznat neizmjeran potencijal za izgradnju stabilnog mira koji oni nose? Koliko smo
spremni vidjeti konkretnog čovjeka iza etikete “veteran” ?
Biti će govora o uključivanju ratnih veterana u procese građenja mira i pomirenja u Makedoniji,
Srbiji, Hrvatskoj i BiH.
Pozivamo ratne veterane, članove njihovih obitelji te sve zainteresirane građane.
Voditelji: Voditelji/ce: CSSP Berlin/ Sarajevo, Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje, GLAS
Prozor-Rama, Miramida Centar, Grožnjan-Grisignana

Srijeda 20.6.2018. 10:00 – 13:00
“Između stećaka i snapchata”

Radionica

Tradicija i promjena svijeta oko nas, nam određuju živote na mnogo načina. Stignemo li razmišljati
o tome? Potrebno nam je oboje, svijest o sebi, vlastitim korijenima kao i prihvaćanje promjena koje
nam donosi tehnologija i globalizacija. Svijet je povezaniji nego ikad, no gdje smo mi/ ja u tome?
Kako povezati lokalno i globalno? Koliko smo spremni prihvatiti da mladi danas znaju mnogo više
od starijih, o upotrebi novih tehnologija, društvenih mreža? To ulogu starijih čini samo drugačijom
no ne i manje važnom. Novi su odnosi – suradnje, potrebni. Poštivanje integriteta drugoga, ne puka
poslušnost autoritetima. Prihvaćanje promjena koje donosi razvoj traži i dijalog svih dionika u
društvu, mlađih i starijih, muških i ženskih, vjernika svih vjera, nevjernika, siromašnih i bogatih.
Suradnja i empatija su nove tražene vrijednosti u društvima koja se razvijaju najbrže.
Voditelji:Voditelji/ce: CSSP Berlin/ Sarajevo, Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje, Miramida
Centar, Grožnjan-Grisignana

16:00 – 19:00
“ Razvoj zajednice počinje sa mnom”

Radionica

Smatramo da su novac, moć i politička volja najvažniji za razvoj svakoga društva, svake male
zajednice. No, da li je to baš tako? Redovito podcjenjujemo ulogu pojedinca, svoj (mogući)
doprinos. Spremni smo naći tisuću razloga zašto nema smisla da mi nešto napravimo, poduzmemo,
iniciramo. Pritom zaboravljamo da živimo u sustavu kapitalizma koji počiva na inicijativi
pojedinca. Kako izaći iz začaranog kruga? Kako njegovati suradnju na koju ćemo se svi pozivati no
I optuživati drugoga za njen neuspjeh? Ovo je završna od četiti radionice/ razgovora u ovom nizu.
Razmatrati ćemo vlastitu, dubinsku motivaciju, prepreke i prilike koje nas okružuju, spoznaju da
zajednica bez svojih aktivnih građana nije sretna niti uspješna.
Razgovarat ćemo i o slijedećim aktivnostima u ovom ciklusu rada CSSP iz Berlina.
Pozvani su svi građani pogotovo oni/one koji su bili na nekoj od prijašnjih radionica. Prilika nam je
za sumiranje, evaluaciju i konkretne dogovore za jesen.
Voditelji: Voditelji/ce: CSSP Berlin/ Sarajevo, GLAS, Prozor-Rama, Omladinski centar Gornji
Vakuf-Uskoplje, Miramida Centar, Grožnjan-Grisignana

Ručak i večera uključeni za sudionice/ke nakon radionica/ razgovora.

Ovim aktivnostima berlinski CSSP počinje s aktivnostima na području Prozor-Rame. Organizacija
je aktivna i na području Stolca, Čapljine i Mostara.

Objava Udruga za civilne inicijative “Glas” Prozor-Rama: Poziv na radionice pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Udruga 3.bojna brigade Rama i branitelja Uzdola organizira Dan svoje bojne i ujedno prvi  skup svih sadašnjih i iseljenih župljana Župe Uzdol 23. lipnja 2018. godine.

Nažalost, velik je broj pripadnika bojne i žitelja župe Uzdol koji živi izvan svojih rodnih kuća  u kojima su proveli svoju mladost, kao i onih koji nisu rođeni u našoj župi ali ih za nju vežu velike obiteljske i prijateljske veze. Pozivamo sve sadašnje i iseljene župljane Župe Uzdol,   kao i sve prijatelje iz susjednih župa naše Rame i dragih nam istočnih susjeda Klisačko-neretvanskog kraja da svojim prisustvom ojačamo naše zajedništvo. Taj dan bit će obogaćen Vašim prisustvom, vjerskim,  kulturno –  umjetničkim i sportskim programom. Svi detalji susreta biti će naknadno objavljeni.  

Niste odavno bili  u rodnom kraju ?
Niste odavno upalili svijeće na grobovima najmilijih?
Niste odavno vidjeli susjede i prijatelje?
Niste zaboravili običaje rodnog  kraja?
Ovo je ta prilika koju ste nestrpljivo čekali !!!

Želja nam je da to bude tradicionalni  dan zajedništva iseljenih i onih koji su ostali na ovoj našoj rodnoj grudi. – Stoji u obavijesti Udruge 3. bojna brigade Rama i branitelja Uzdola.

Objava Najava: Prvi skup svih sadašnjih i iseljenih župljana Uzdola pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U izvještaju za 2017. godinu predsjednik Branko Ivančević naveo je da je udruga u prošloj godini organizirala predavanja za pčelare naše općine, sudjelovala u osnivanju saveza pčelara naše županije, formirala komisiju za pčelare i obišla sve pčelinjake u našoj općini, sudjelovala na danima meda u Mostaru.

Po riječima predsjednika Udruge Branka Ivančevića, protekla godina na području općine Prozor-Rama za pčelare je bila izuzetno loša, jer su se proizvođači meda susretali s nizom problema uzrokovanih nepovoljnim meteorološkim uvjetima, tako da proizvodnja meda nije bila na očekivanom nivou.

U sklopu Skupštine održano je predavanje na temu “Prikupljanje polena i propolisa”. Predavanje je održao profesionalni pčelar Elvir Šehić.

Objava Održana Skupština Udruge pčelara “Maslačak” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Zadruga ProVita rezultat je Projekta „Poboljšanje socijalno-ekonomskog položaja žene kroz (za)drugarstvo, koji je aplicirala Udruga žena „Glas“ Prozor-Rama, a odobrilo ga Švicarsko veleposlanstvo”, kaže nam Marija Beljo, direktorica Udruge.

Realizacija Projekta započela je 1. 8. 2017. godine i trajat će godinu dana, a njegova ukupna vrijednost je 39.000 KM.

U Projekt je uključeno 15 dugotrajno nezaposlenih žena sa Zavoda za zapošljavanje, jedna žena je stalno zaposlena, to je direktorica Ankica Marić, a dvije su zaposlene na određeno uz pomoć sredstava sa Zavoda za zapošljavanje.

“Ove godine smo otkupili četiri tone šipurka, dvije tone smo preradili, a ostatak smo uskladištili u pogonu firme „Šumski plod“, koji su nam izvršili besplatno skladištenje, na čemu im ovom prilikom i zahvaljujemo”, kaže Marija.

Dodaje da su dio šipurka brale žene iz Zadruge, dok su veći dio otkupili iz ramske, ali i susjednih općina, Livna, Tomislavgrada i Kupresa po cijeni od 1,5 do 2,00 KM.

Marija je detaljno opisala i cijeli proces izrade pekmeza od šipurka

“Nakon branja i otkupa, šipurak se razvrstava, kuha i pasira, a dnevno se preradi oko 100 kg šipurka. Dobivena kaša se kuha s dodatkom šećera na blagoj vatri od 5 do 8 sati, steriliziraju se tegle, pune i zavrću poklopci, što je jako bitno za cijeli proces.”

Kroz Projekt je nabavljena i specijalna pasirka, koja omogućuje kvalitetniju masu (kašu) od šipurka. Kuha se u emajliranim posudama na bukovom drvetu, bez ikakvih aditiva, dakle na potpuno prirodan tradicionalan način.

Riječ je o prirodnom, zdravom proizvodu, koji sadrži 80 do 90 % voća, za razliku od industrijskog, koji sadrži maksimalno 30% voća.

“Ove godine prerađeno je i 500 kg šljive. Novina je da smo radili jedan dio pekmeza od šljive sa cimetom po posebnoj recepturi, kao i pekmez od šljive s tamnom čokoladom”, ponosno ističe Marija.

HACCAP

Na upit o tržištu, Marija nam kaže da su njihovi proizvodi dobili certifikat za ravnopravno sudjelovanje na tržištu, tako da će se uskoro naći na policama trgovina u ramskoj općini, ali i na području cijele BiH. U Zadruzi se nadaju da će u sljedećoj godini pribaviti i eko certifikat HACCAP.

U asortimanu Zadruge su i crvene paprike u maslinovom ulju s bijelim lukom i peršinom. Također se pripremaju za proizvodnju kolača sa manjim količinama.

Inače, cijela linija proizvoda nosi slogan „MALI ZALOGAJ PRIRODE“.

ProVita ima velike planove za budućnost

Direktorica Zadruge Ankica Marić kaže da planiraju širenje proizvodnje i održavanje kvalitete, razmišljaju i o podizanju nasada šipurka, koji je iste kvalitete kao i divlji, te o eventualnom otvaranju vlastitog pogona, jer Rama posjeduje veliki potencijal žena koje su neiskorištene, a mogu puno toga dati, što je potvrdio i ovaj projekt.

U Zadruzi ističu kako će svakako tražiti i poticaj od Općine Prozor-Rama. Planiraju i rad na marketingu i promociji, tako da će uskoro biti organizirana obuka na temu kako prodati proizvod, a istovremeno i prezentacija loga, proizvoda i same Zadruge.

Kako kupiti proizvode

Pekmezi se mogu kupiti po cijeni od 10 KM za šipurak, odnosno 8 KM za šljivu po tegli od 1 kg. Sve informacije se mogu dobiti na telefon 063 928 102.

U prodaji je i kaša od šipurka po cijeni od 2,5 KM po 1l. Kupnjom pekmeza podržavate zapošljavanje žena, poručuju iz Zadruge ProVita.

Na kraju razgovora Marija je naglasila da je važno vjerovati u sebe i svoje ideje, te poziva sve zainteresirane žene s idejama da im se pridruže, u Udruzi „Glas“ će im pomoći u izradi projekata, a preko Zadruge mogu plasirati i svoje proizvode.

Objava „MALI ZALOGAJ PRIRODE“ : Ramski domaći pekmezi uskoro na policama trgovina u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz Udruge građana Hrvatska žena Livno još nitko nije kontaktirao Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine povodom vraćanja 100 tisuća maraka koje su dobili za projekt “Sanacija i rekonstrukcija radi očuvanja kulturne baštine”.

„Do ovog trenutka nije nas nitko kontaktirao u vezi s vraćanjem novca”, potvrdila je Dnevnom listuglasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH (MCPBiH) Zorica Rulj.

Crkva odbila novac

Radi se o sredstvima Vijeća ministara namijenjenih projektima kulture, a za koja je aplicirala nevjesta zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenice predsjednika HDZ-a BiH Borjane Krišto – Tihana Krželj.

Nakon što je Dnevni list objavio da su ponajviše sredstava Vijeća ministara dobile udruge i institucije usko vezane s HDZ-om BiH, a da je među njima i udruga Borjanine nevjeste, koja je ujedno i zastupnica HDZ-a BiH digla se velika bura u javnosti.

Zbog negodovanja javnosti livanjski župnik fra Vinko Sičaja je odustao od 100 tisuća maraka, pa je dobio i pljesak vjernika. Otada je otvoreno pitanje kuda idu spomenuti novci.

Prema svemu sudeći, UG Hrvatska žena Livno, koja je u međuvremenu promijenila predsjednicu, na računu sada ima novce koje samo može vratiti odakle su došli, jer je župnik odustao od projekta kojim su trebali opravdati sredstva.

Nije prvi slučaj

Ovakve situacije nisu strane ni Ministarstvu civilnih poslova.

– Imali smo ranije situacije da subjekt koji je dobio novac nije u mogućnosti realizirati projekt i u tim situacijama novac se vraća na jedinstveni račun trezora Bosne i Hercegovine u skladu s odredbama potpisanog Ugovora o korištenju dodijeljenih sredstava iz granta, pojasnili su iz MCP-a.

Inače, prema odredbama ugovora koji udruge u ovom slučaju potpisuju s resornim ministarstvom Vijeća ministara korisnik sredstava je obavezan da financijska sredstva koristi isključivo za sufinanciranje aktivnosti iz projekta za koje je tražio sredstva.

Inače, brojne udruge i institucije u BiH odavna su već i odustale od apliciranja na javne pozive, jer smatraju da će novce dobiti samo oni najbliži vladajućim strankama.

Neki i dalje apliciraju, pa se iznenade nesrazmjerom dobivenih sredstava – a što se dogodilo HKD Napredak, Samostanu Kraljeva Sutjeska, koji su odbili svega par tisuća dobivenih maraka u vrijeme dok je UG Hrvatska žena Livno odobreno 100 tisuća maraka.

Piše: K.Bošnjak

Dnevni list

Objava ‘Hrvatska žena’ još nije vratila 100.000 maraka državi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.