“Ukrajina je pod raketnim napadom, imamo informacije o mnogim pogođenim gradovima u našoj zemlji”, objavio je zamjenik predstojnika ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko na komunikacijskoj platformi Telegram. – prenosi Jutarnji.hr

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio je da Rusija njegovu zemlju želi “izbrisati s lica zemlje”.

“Pokušavaju nas uništiti i izbrisati s lica zemlje… uništiti naše ljude koji spavaju kod kuće u gradu Zaporižju. Ubiti ljude koji idu na posao u Dnjipru i Kijevu”, rekao je Zelenski na Telegramu. “Sirene za zračnu uzbunu čuju se diljem Ukrajine. Projektili pogađaju. Nažalost, ima mrtvih i ranjenih.”

Među gradovima koje su Rusi u ponedjeljak raketirali našao se Dnjipro, grad u Dnjepropetrovskoj oblasti na istoku zemlje.

Ukrajinski mediji pišu da su u napadu na tu oblast ubijene najmanje četiri, a ozlijeđeno najmanje 19 osoba.

Guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko rekao je da su rakete pogodile nekoliko mjesta u Dnjepropetrovskoj oblasti.

Jedna od raketa koja je pogodilo Dnipro pala je pored autobusa u kojem su tada bili civili. Gradonačelnik Dnjipra Boris Filatov rekao je da su svi preživjeli.

Na društvenim se mrežama pojavio video tog raketnog napada.

In Dnipro, the regional center, one of the missiles fell near a bus with civilians inside; all of them survived, said Dnipro Mayor Borys Filatov.

? Video shows an explosion in Dnipro. Dnepr Operativny / Telegram pic.twitter.com/qFW5R0tk2Z

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) October 10, 2022

Objava RUSKA ODMAZDA: Snimka koja ledi krv u žilama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rusko granatiranje kemijske tvornice Azot u ukrajinskom gradu Sjeverodonjecku izazvalo je veliki požar u subotu nakon istjecanja tona nafte, a u susjednoj pokrajini Donjeck, izvijestili su ruski mediji, primijećen je ogroman oblak dima koji se diže u zrak nakon eksplozije u gradu Avdiivku u kojem se nalazi još jedna kemijska tvornica. – piše Jutarnji.hr

Tjedni borbe za Sjeverodonjeck, mali grad u pokrajini Lugansk koji je postao fokus ruskog napredovanja u istočnoj Ukrajini, uništili su dijelove grada i jedni su od najkrvavijih napada od početka rata 24. veljače.

Guverner Luganska Serhij Gajdaj nije rekao je li požar u tvornici, u kojoj su se sklonile stotine civila, ugašen.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti navode

Gajdaj je rekao da u Sjeverodonjecku bez prestanka bjesne borbe. Ranije je također rekao da ruske snage kontroliraju veći dio grada, ali da Ukrajina kontrolira kemijsku tvornicu Azot.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga rekao je da su ukrajinski branitelji u subotu odbili ruski napad u jednom dijelu Sjeverodonjecka, dok se borbe nastavljaju u drugom.

Ukrajinske snage također su potisnule ruski napad na tri mala grada sjeverozapadno od Slavjanska u pokrajini Donjeck, dok se borbe nastavljaju u četvrtom naselju u tom području, kao i istočno od grada, objavilo je na Facebooku.

Ruska novinska agencija RIA objavila je video za koji kaže da je snimljen iz Donjecka na kojem se vidi veliki oblak dima koji se diže iz grada Avdiivke, koji trenutno drže ukrajinske snage i koji se nalazi sjeverno od grada Donjecka, koji je pod kontrolom ruskih separatista.

Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće RIA-e niti autentičnost videa

Početkom svibnja najmanje 10 ljudi je ubijeno, a 15 ranjeno u ruskom granatiranju tvornice koksa u Avdiivki, rekao je regionalni guverner.

Tvornica koksa pripada ukrajinskoj čeličani Metinvest BV koja je u ožujku priopćila da su granate pogodile teritorij tvornice, oštetivši neke od njezinih objekata. Tvornica je već obustavila rad nakon ruske invazije.

Objava Rusi napali tvornice kemikalija u dijelovima Luganska pod kontrolom Ukrajinaca, Donjeck u oblaku dima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Velik dio ruskih medija čvrsto je pod kontrolom Kremlja, a državna televizija radi de facto kao glasnogovornik vlade. Kritičko izvještavanje o ratu je kriminalizirano. – piše Slobodna Dalmacija.

Zamršeni i ponekad kontradiktorni narativi ruske televizije o ratu nemaju samo namjeru uvjeriti gledatelje da je njihova verzija događaja istinita, kažu stručnjaci za hibridno ratovanje dezinformacijama. Jednako često cilj je zbuniti gledatelje i posijati nepovjerenje, kako publika više ne bi bila  sigurna u što može vjerovati. U redakciji New York Timesa pregledali su više od 50 sati televizijskih snimaka kako bi analizirali ruski propagandni stroj odnosno kako se rat medijski predstavlja Rusima…

POTAPANJE RUSKE KRSTARICE ‘MOSKVA’ (14. TRAVNJA)

Rusija se suočila sa značajnim gubitkom kada je njezina vodeća raketna krstarica “Moskva” potonula nakon što je bila oštećena sredinom travnja. Ukrajinski dužnosnici rekli su da je brod pogođen s dvije protubrodske rakete Neptun. Prema američkim izvorima, SAD je proslijedio obavještajne podatke koji su pomogli Ukrajini da locira i pogodi brod. Nezavisni ruski mediji sa sjedištem izvan zemlje izvijestili su da je oko 40 članova posade poginulo, a još 100 ozlijeđeno.

U medijima pod kontrolom ruske države, međutim, vijesti su umanjile značaj ukrajinskog napada, uz narativ koji se s vremenom promijenio

Isprva je rusko Ministarstvo obrane tvrdilo da je brod oštećen nakon što je požar na njemu detonirao streljivo. Brod je navodno nakon toga bio tegljen natrag na obalu, a posada je sigurno evakuirana, stajali je u tom izvješću. Ruski mediji su kasnije izvijestili da je brod potonuo dok su ga teglili tijekom oluje. Prikazana je i postrojba neozlijeđenih ruskih vojnika, za koje je rečeno da su članovi posade “Moskve”, živi i zdravi.

Za Kremlj, ovaj gubitak doprinosi rastućim izazovima u prenošenju pozitivnog dojma rata kod kuće. Dok su ruski mediji u više navrata ignorirali ili umanjivali ukrajinske civilne žrtave, vlastite vojne žrtve – ali i njihove ožalošćene obitelji – Kremlju je bilo puno teže ignorirati. Rusija je prvi put u ožujku priznala ukupni broj svojih mrtvih, dajući do znanja ruskim gledateljima da će rat uključivati ​​i domaće gubitke. Ali, čak su i ta izvješća podcijenila ruske žrtve, prema tvrdnjama američkih stručnjaka. Iako je teško dobiti točne brojke o žrtvama tijekom rata, zapadne obavještajne agencije procjenjuju da bi ruski vojni gubici mogli iznositi čak 10.000 ubijenih i 30.000 ranjenih

LEŠEVI NA ULICAMA BUČE (2. TRAVNJA)

Dok su se ruske snage povlačile iz regije oko Kijeva, kružile su užasne snimke koje prikazuju tijela mrtvih civila kako leže na ulicama. U Buči, predgrađu Kijeva, neki civili su pronađeni vezanih ruku i s ranama od vatrenog oružja na glavi. Te slike su potaknule nove pozive za podizanje optužnica za ratne zločine protiv Rusije.

Na ruskoj televiziji, strava s ulica Buče prikazana je kao obmana, a televizijski voditelji su “analizirali” fotografije i video snimke u potrazi za znakovima navodnog lažiranja. Na jednom snimku, ruski novinari su primijetili da je odjeća na nekim mrtvim civilima previše čista za onu koja bi prethodno bila danima na ulicama, što implicira da nisu mogli biti ubijeni tijekom ruske okupacije.

U priopćenju Ministarstva obrane, emitiranom u emisiji vijesti “Vremja”, navodi se da na tijelima nema znakova raspadanja i da se krv na ranama nije zgrušala. “Sve je to nepobitni dokaz da su fotografije i video snimci iz Buče još jedna inscenacija režima u Kijevu za potrebe zapadnih medija”, stoji u priopćenju ministarstva.

Nezamućene fotografije koje su objavili zapadni mediji, međutim, pokazuju da tijela imaju očite znakove raspadanja

Drugo izvješće pokazalo je da se na jednoj snimci iz Buče vide tijela koja se miču, što je navedeno kao dokaz da leševi “glume”. Jedan isječak pokazao je tijelo u retrovizoru za koje se činilo da se pomaknulo, nakon što je vozilo prošlo. No, nekoliko fotografija koje su na licu mjesta snimili zapadni fotografi pokazuju da su ista tijela već u procesu raspadanja.

Po svemu sudeći, dojam pomicanja uzrokovan je izobličenjem slike u zrcalu, što je efekt koji se istodobno mogao primijetiti i na zgradama u blizini tijela.

Tvrdnja da su leševi na ulicama bili dio obične inscenacije kasnije je došla u kontradikciju s potpuno drukčijim narativom koji je nametnula ruska televizija – da civili ipak jesu ubijeni, ali da su ih zapravo ubili ukrajinski vojnici. Kako bi to potvrdio, ruski državni Kanal 1 izmontirao je kompliciranu alternativnu vremensku crtu, odabravši snimke koje navodno potkrepljuju tvrdnju da nitko nije ubijen do nekoliko dana nakon što su ruske trupe već napustile to područje. I to je navodno išlo ovim redom:

30. ožujka: Ruske trupe napuštaju Buču

31. ožujka: Gradonačelnik Buče se vraća i daje adresu na kojoj će raditi, ali ne spominje mrtva tijela.

1. travnja: Ukrajinski vojnici stižu, ali opet nema tijela

Od 31. ožujka do 2. travnja: Ukrajinske neonacističke brigade navodno ubijaju svakoga tko ne nosi proukrajinsku plavu vrpcu na ruci.

2. travnja: Na ulicama Buče pojavljuju se mrtva tijela.

Analitičari metoda dezinformiranja kažu da ovakvi “raspršeni” narativi mogu lako zavesti gledatelje, sijući sumnju čak i ako publika ne bude izravno uvjerena u neka posebnu tvrdnju.

BOMBARDIRANO RODILIŠTE U MARIUPOLJU (9. OŽUJKA)

Rusija je izazvala veliku međunarodnu osudu nakon bombardiranja rodilišta u južnom lučkom gradu Mariupolju. Slike ozlijeđenih trudnica, nošenih po devastiranim bolničkim prostorima jasno su zapadnoj publici dale do znanja civilnu cijenu rata.

U Rusiji je, međutim, taj prikaz užasnih posljedica napada odbačen kao prijevara. U nizu priloga tijekom nekoliko dana, ruska televizija je secirala snimke i izrazila brojne sumnje u zapadne reportaže, često koristeći iste slike kako bi iznijela vrlo različite prikaze onoga što se dogodilo.

Slike dviju žena bile su široko rasprostranjene u zapadnim medijima. Jedna, “youtuberica” po imenu Marijana Višemirskaja, preživjela je napad i kasnije rodila djevojčicu. Još jedna žena, koja nije identificirana, fotografirana je na nosilima, a kasnije je Associated Press izvijestio da je umrla. U jednom prikazu, ruski novinari su tvrdili da se radi o istoj ženi.

Višemirskaja je kasnije uvjerljivo opovrgnula da je ona ta koja je snimljena i na nosilima.

U drugom isječku iz programa, emitiranom na ruskoj televiziji, žrtve koje su odvozili iz bolnice opisane su kao vojnici ukrajinskog bataljuna Azov. Ali, slike koje su snimili zapadni novinari pokazuju da su žrtve bile žene, a neke su nosile odjeću kaki boje, koja je mogla podsjetiti na vojničke uniforme.

Ruski narativ uz sljedeće snimke:

Civili su korišteni kao živi štit

Bomba spomente veličine i snage potpuno bi uništila zgradu.

Na snimkama iz unutrašnjosti bolnice nema mrtvih tijela.

Ista žena se može vidjeti na više mjesta.

Ukrajinski vojnici su viđeni u uniformama dok ih odvode.

Šteta je nastala od dvije aktivirane eksplozije, a ne od ruskog zračnog napada.

Marijana Višemirskaja kasnije je dala intervju Denisu Seleznjevu, ukrajinskom blogeru koji podržava separatistički pokret u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. No, dijelovi koji su emitirani na ruskoj televiziji nisu bili fokusirani na njezino ranjavanje, već na bojnu Azov, uz tvrdnje da je ta vojna skupina zauzela bolnicu prije napada.

Nije bilo dokaza po kojima koje bi zapadni novinari s mjestu događaja mogli izvijestili da je Azov zgradu koristio kao bazu, a travanjsko izvješće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju klasificiralo je ruski napad na bolnicu kao ratni zločin.

Kremlj i ruski mediji često se fokusiraju na ukrajinski neonacistički pokret kao opravdanje za invaziju. Iako su bojnu Azov doista 2014. osnovale  ukrajinske ultranacionalističke i neonacističke skupine, stručnjaci kažu da je Azov neutralizirao veći dio svojih ekstremista pod pritiskom vlasti. Neonacistički pokret nije značajna snaga u Ukrajini, tvrde analitičari koji prate krajnju desnicu, a kao dokaz navode ukrajinski izbor predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je Židov.

NAPAD NA NUKLEARNU ELEKTRANU ZAPORIŽJE (4. OŽUJKA)

Ruske snage napredovale su prema najvećoj europskoj nuklearki početkom ožujka. Okršaj s ukrajinskim snagama završio je požarom na tom kompleksu, za koji je Zelensi upozorio da bi mogao rezultirati “krajem Europe”. Požar je kasnije ugašen, ali su ukrajinski dužnosnici optužili Rusiju za “nuklearni terorizam”.

No, ruskoj publici je ispričana druga priča – da su ukrajinski vojnici napali objekt, zapalivši zgradu prije nego što su pobjegli. Ruske snage su opisane kao branitelji objekta od “ukrajinskih diverzanata”, navodi se u priopćenju ruske vlade za državne medije.

Na snimci objavljenoj tjednima kasnije, prikazano je kako elektrana normalno funkcionira, a snimke dronom prikazuju radnike kako dolaze do netaknutog objekta i uredno prolaze kroz sigurnosne kontrolne točke. “Dok je specijalna vojna operacija u tijeku, nuklearna elektrana nije prestala raditi ni na sekundu”, rekao je Aleksej Ivanov, reporter “Vremja”, središnjeg informativne emisije Kanala 1.

Ivanov je također rekao da se ruski čuvari “ne miješaju u rad tvornice”. Jedan vojnik intervjuiran u pogonu rekao je da “zaposlenici ove tvornice pokazuju određenu dozu poštovanja” i da radnici “održavaju red i disciplinu na poslu”. Sugeriranje da Ukrajina funkcionira bolje pod ruskom kontrolom i dalje je često na državnoj televiziji, potkrepljujući sumnjiv Putinov argument da su ruske trupe zapravo poslane da zaštite ukrajinske građane. U izvješću ruskih državnih medija opisuje se da nuklearna elektrana Zaporižje, koju su zauzeli ruski vojnici, normalno funkcionira.

Objava Cijeli svijet u Ukrajini gleda krv, smrt, osakaćene žrtve i brutalne snimke gubitaka Putinove vojske, na ruskim televizijama neviđene obmane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvat im je, kažu, rekao da je bio vojnik u ukrajinskoj brigadi marinaca koja se skrivala u Mariupolju te tvrdi kako su njega i još nekoliko drugih boraca Rusi zarobili tijekom pokušaja bijega iz opkoljenoga grada. – piše Jutarnji.hr

RT je objavio i njegovu fotografiju na kojoj je prikazan kako sjedi u prostoriji na nepoznatoj lokaciji

U Ministarstvu vanjskih poslova nismo uspjeli dobiti znatno više informacija o Prebegu, ali nam je potvrđeno da je on zarobljen.

– MVEP raspolaže saznanjima o zarobljenom hrvatskom državljaninu te u suradnji s ukrajinskim vlastima nastavlja raditi na rješavanju slučaja. Zbog osjetljivosti situacije, u ovom trenutku ne možemo otkrivati detaljnije informacije – stoji u izjavi iz Ministarstva.

Sve što je Prebeg izjavio za RT treba uzeti s rezervom, budući da je teško vjerovati da je smio slobodno iznositi vlastita mišljenja.

“Napuštali smo Mariupolj, hodali noću pješice 260 kilometara, skrivali se, izbjegavali svaki mogući kontakt… No plan nam je propao kad smo naletjeli na rusku topničku jedinicu, morali smo se predati”, izjavio je.

U Prebegovoj postrojbi bilo je, navodi RT, više stranaca, uključujući i tri britanska državljana. Nekoliko drugih stranaca napustilo je brigadu nedugo nakon što je krajem veljače izbio sukob, tvrdi ruski državni medij.

Hrvat kaže kako se redovima ukrajinske vojske pridružio još 2020. godine. Htio je, navodi, dobiti ukrajinsko državljanstvo nakon što je ondje odslužio trogodišnji ugovor.

“Tad mi se to činilo kao dobra ideja, linija fronte u Donbasu bila je ‘stacionarna’, a ja u tom trenutku nisam ispalio skoro niti jedan metak”. rekao je RT-u Prebeg objašnjavajući kako je htio dobiti ukrajinsko državljanstvo jer se zaljubio u Ukrajinku.

“Imala je bolesnu majku i nije htjela otići iz Ukrajine”, dodao je, no nije precizirao kako je uopće završio u Ukrajini.

Svojedobno je pet godina služio i u hrvatskoj vojsci, ali tvrdi kako nema nikakvo pravo borbeno iskustvo.

“Bio sam pješak u hrvatskim oružanim snagama, to je sve. Nisam bio uključen ni u kakve sukobe”, rekao je.

Zarobljeni hrvatski državljanin ruskoj državnoj televiziji objasnio je kako je imao vrlo malo izravnog iskustva s krajnje desnim ukrajinskim jedinicama, poput pukovnije Azov

Iako je i spomenuta postrojba sudjelovala u bitci kod Mariupolja, Prebegova brigada, tvrdi on, s njom je imala malo komunikacije, a i zapovjedništvo im je bilo potpuno drugačije.

“Azov sudjeluje u obrani, ali mi imamo odvojenu zapovjednu liniju, potpuno odvojenu. Oni nisu dio ukrajinskih oružanih snaga, rekao je Vjekoslav Prebeg, kako ga citira RT.

“Čuo sam da su oni iz Azova vrlo fašistički nastrojeni i da su nacisti. Također sam čuo o groznim stvarima koje su napravili građanima koje su zatočili, čak su vjerojatno i na nas povremeno pucali. Čuo sam da je među njima mnogo kriminalaca i narkomana. Nisam tome osobno svjedočio, ali vidio sam snimke koje prikazuju grozote koje oni rade. Velika zvjerstva”, citira RT Prebega.

“Više nikad ne bih uzeo oružje u ruke. Ako budem oslobođen, vjerojatno ću se pridružiti nekoj dobrotvornoj organizaciji ili Međunarodnom Crvenom križu… Dobivanje ukrajinskog državljanstva služenjem u vojsci bila je pogrešna odluka. Želim preživjeti, želim živjeti… Želim opet biti sa ženom koju sam upoznao u Ukrajini, želim govoriti o istini, o tome kako su se prema meni odnosili moji otmičari… U pritvoru me liječe, dobivam hranu i pružena mi je potrebna medicinska pomoć”, rekao je.

Prebegova sudbina i dalje ostaje neizvjesna s obzirom na njegovo strano državljanstvo, tvrdi ruski državni medij

Naime, u Donjeckoj Narodnoj Republici, paradržavi čiju neovisnost priznaje samo Ruska Federacija, stranci se uglavnom smatraju plaćenicima, a oni mogu dobiti vrlo teške kazne, uključujući i smrtnu, piše RT.

“Bio sam legitiman borac i pripadnik ukrajinske vojske. Rusi me smatraju zarobljenikom, ali govore da sam plaćenik, da nisam službeno pripadnik ukrajinskih oružanih snaga”, kaže Prebeg.

Prema međunarodnom pravu, borcima se smatraju strani dobrovoljci koji se, na osobnoj osnovi i na vlastitu inicijativu, pridruže oružanim snagama jedne od strana u oružanom sukobu.

Objava Ruski RT objavio razgovor s Hrvatom zarobljenim u Mariupolju. MVEP za Jutarnji: ‘Radimo na rješavanju slučaja‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vladimir Putin još nije odgovorio na zahtjev pape Franje da se sastanu u Moskvi kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.

Papa je za talijanski list Corriere Della Sera rekao da će sastanak biti u pokušaju da se zaustavi sukob koji je izbio krajem veljače.

Pritom je uputio kritičke riječi za patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve, koji glasno podržava rat.

‘Razgovarao sam s Kirilom 40 minuta putem Zooma. Prvih dvadeset s karticom u ruci čitao mi je sva opravdanja za rat. Slušao sam i rekao mu: Ne razumijem ništa o ovome. Brate, mi nismo državni klerici, ne možemo koristiti jezik politike, već Isusov jezik.

Papa Franjo je u nedjelju opisao rat u Ukrajini kao ‘makabričnu regresiju čovječanstva’ i rekao da je Mariupolj ‘barbarski bombardiran i uništen’. – javlja Jutarnji.hr

8:17 – Gotovo 12.000 ljudi odvezeno je u ponedjeljak iz Ukrajine u Rusiju bez sudjelovanja ukrajinskih vlasti, navodi Moskva.

To uključuje 1847 djece, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.

Evakuacije su se navodno dogodile iz Donjecka i Luganska koje je Rusija priznala kao neovisne prije svoje invazije.

Rusija kaže da su ljudi evakuirani na vlastiti zahtjev, dok Ukrajina tvrdi da je Moskva silom deportirala tisuće ljudi u Rusiju od početka rata.

Moskva kaže da je od 24. veljače gotovo 1,1 milijun ljudi evakuirano iz Ukrajine u Rusiju.

To navodno uključuje gotovo 200.000 djece.

8:06 – Ruska vojska je sada znatno slabija što je rezultat invazije na Ukrajinu, objavilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom najnovijem vojno obavještajnom izvješću.

‘Ruski obrambeni proračun otprilike se udvostručio između 2005. i 2018., s ulaganjem u nekoliko vrhunskih zračnih, kopnenih i morskih kapaciteta. Međutim, modernizacija fizičke opreme nije omogućila Rusiji da dominira Ukrajinom. Neuspjesi, kako u strateškom planiranju tako i u operativnoj provedbi, ostavili su je nesposobnom prevesti brojčanu snagu u odlučujuću prednost.

‘Ruska vojska je sada znatno slabija, i materijalno i konceptualno, kao rezultat njezine invazije na Ukrajinu. Oporavak će biti pogoršan sankcijama. To će imati trajan utjecaj na sposobnost Rusije da rasporedi konvencionalnu vojnu silu.’

Objava Teške optužbe na račun Mađarske; Putin objavljuje rat Ukrajini, poznat i točan datum? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na kraju je u toj ulici pronađeno najmanje 20 mrtvih u civilnoj odjeći, žrtava ratnih zločina ruskih snaga. – javlja Jutarnji.hr

Bili su uglavnom ustrijeljeni i ostavljeni na cesti tjednima da se raspadnu, a snimke koje su prenijeli AFP i drugi mediji potaknule su ogorčenje i nove sankcije protiv Rusije te povećanje pomoći Ukrajini.

Pitanja o tim ubojstvima je daleko više od odgovora, ali nazire se obris slike kako istražitelji otvaraju istrage i očevici svjedoče o strahotama koje su se dogodile u Jablunskoj ulici (Ulici jabuka).

Ronaldo Schemidt/AFP

Ukrajinski tužitelji rekli su u četvrtak da istražuju desetoricu ruskih vojnika zbog mogućih ratnih zločina u Buči, precizirajući da su osumnjičenici optuženi da su civile držali kao taoce i da su ih mučili da izvuku iz njih informacije.

Ovo su priče o ubijenima.

Rafal pucnjave

„Otišli smo zajedno, vratio sam se sam”, rekao je Oleksandr Smagliuk (21), prisjećajući se tog jutra 6. ožujka.

Ruski tenkovi bili su u Buči više od tjedan dana. Ukrajinska protuofenziva pokrenuta nekoliko dana prije nije bila uspješna i agresor je počeo stezati obruč oko ključnog grada na putu prema Kijevu.

Evakuacija stanovnika Buče postajala je sve riskantnijom, pa i nemogućom. Grad je već bio odsječen, bez struje, vode i mobilnog signala.

Mihajlo Romaniuk (58) je 6. ožujka u 10,30 sati zajedno s Smagliukom, dečkom svoje nećakinje, naumio posjetiti mladićeva oca koji je bio u bolnici, teško ranjen u raketnom napadu.

Mihajlo Romaniuk

Handout/AFP

Smagliuk i Romaniuk također su mislili da će ondje biti struje da napune mobitele.

Vozili su bicikle i za nekoliko minuta stigli u Jablunsku ulicu. Tada je počela pucnjava.

„Nikoga nismo vidjeli. Sve do kraja nisam shvatio odakle su hici došli. Samo sam čuo pucnjavu i vidio ga kako pada. Skrenuo sam niz ulicu da pobjegnem”, rekao je Smagliuk.

Mještani su AFP-u rekli da su čuli i vidjeli pucnjavu iz više smjerova za vrijeme okupacije pa je vjerojatnije da je više od jednog snajperista gađalo prolaznike na ulici.

Ulica koja vodi prema Irpinu postala je istureni položaj ruskih postrojbi koje su zauzele grad, a da mještani to nisu odmah ni shvatili.

Tenkovi su razmješteni u vrtovima kuća i na ulici, podignute su barikade i vojnici su se rasporedili po okolnim zgradama.

„Prvo što su učinili je da su zauzeli položaje i počeli pucati na sve što se kreće, svakoga tko bi se približio. Pucali su čak na kipove”, rekao je načelnik policije Buče Vitalij Lobas.

Romaniukovo tijelo ležalo je 28 dana na kolniku, natečenog lica okrenutog ustranu i stisnutog u grimasi, s narančastim rukavicama na rukama.

Mihajlo Romaniuk

Ronaldo Schemidt/AFP

Tijelo je pokupljeno 3. travnja nakon oslobođenja grada.

U njegovoj smrtovnici navodi se da je zadobio „balističku traumu glave, izazvanu penetracijom metka, višestruke moždane lezije i frakturu lubanje” i zaključuje se da je riječ o „ozljedi od automatskog oružja s namjerom ubojstva”.

Taj sterilni opis ne otkriva ništa o tome tko je on bio u životu.

Bio je građevinski radnik u Buči, mjestu koje je raslo privlačeći obitelji iz Kijeva u potrazi za mirnim životom u blizini prirode.

Grob Mihajla Romaniuka

Sergei Supinsky/AFP

Grob Mihajla Romaniuka

Sergei Supinsky/AFP

Oleksandr Smagliuk na sprovodu Mihajla Romaniuka

Yasuyoshi Chiba/AFP

„Volio je pjevati, bio je veseo, i volio je malo popiti”, prisjeća se njegova šogorica Viktoria Vatura (48).

Romaniuk je pokopan 18. travnja bez posljednjeg ispraćaja i bez svećenika. Četvero članova njegove obitelji reklo je samo par riječi iznad njegova grobu u Buči.

„Jednostavan čovjek koji je volio život i nikada nije nikome naudio”, rekla je Vatura za AFP.

Ruke u zrak na ruskoj kontrolnoj točki

Mihajlo Kovalenko, njegova supruga i kći pokušali su 5. ožujka pobjeći iz Buče automobilom.

Kad je taj 62-godišnjak stigao u Jablunsku ulicu „izišao je iz automobila uzdignutih ruku” kako bi prišao ruskoj kontrolnoj točki, rekao je Artem, dečko Kovalenkove kćeri, koji nije želio reći svoje puno ime.

Objava Tko su bili stanovnici Buče koje su posmicali ruski snajperisti: Tijela su im na ulici ležala gotovo mjesec dana… pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Gazprom isporučuje ruski plin za tranzit kroz teritorij Ukrajine u redovnom režimu, u skladu sa zahtjevima europskih potrošača – 68,4 milijuna kubnih metara 25. travnja”, kaže se u priopćenju koje prenose Ria Novosti.

Ugovorne obveze Gazproma za tranzit u Ukrajinu za ovu godinu iznose 40 milijardi kubnih metara, odnosno oko 109,6 milijuna kubika dnevno.

Prema Gazpromovim pokazateljma, od kraja veljače tranzit kroz Ukrajinu bio je blizu te razine i malo se smanjio samo nekoliko dana sredinom ožujka.

Objava Dok bjesni rat ruski plin redovno ide preko Ukrajine na Zapad pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naravno, Rusija opovrgava zločin i tvrdi da je sve izrežirano.

“Ovdje se dogodilo nešto nezamislivo, Putinova vojska pokazala je svoje okrutno lice”, rekla je uznemirena Von der Leyen prije nego što je zapalila svijeću kako bi odala počast ubijenim civilima.

Odjevena u zaštitni prsluk, Von der Leyen je novinarima u Buči rekla da će Europska unija učiniti sve kako bi pomogla Ukrajini da učini “potrebne korake” prema članstvu u Uniji, što je zatražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

“Vidjeli smo bezobzirnost i ravnodušnost s kojima su okupirali grad. Cijeli svijet tuguje s ljudima Buče i oni su ti koji … brane granice Europe, braneći ljudskost, braneći demokraciju i prema tome uz njih smo u toj važnoj borbi”, rekla je.

Predsjednica Europske komisije i najviši diplomat EU-a sastat će se u u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem kako bi ponudili financijsku i moralnu podršku u glavnom gradu koji se postupno budi nakon što su se ruske snage povukle iz njegova predgrađa.

Putujući vlakom od Bruxellesa do Kijeva, Josep Borrell, najviši diplomat Europske unije, rekao je novinarima da je posjet signal da “Ukrajina kontrolira svoj teritorij” i da njezina vlada funkcionira.

“Ukrajina nije država koja je pokorena i zauzeta. Još uvijek postoji vlada (koja) prima ljude izvana i možete putovati u Kijev”, rekao je Borrell, dodajući da se nada da će EU Kijevu ponuditi još 500 milijuna eura sljedećih dana.

Također je rekao da će putovanje omogućiti bloku da ukratko iznese mjere koje je EU poduzela da “izolira Rusiju” zbog invazije na Ukrajinu koja traje već šest šest tjedana, rata koji Moskva opisuje kao “posebnu operaciju” za “denacifikaciju” svog susjeda.

Zelenskij odbacuje tvrdnju Moskve i kaže da je rat koji bijesni u dijelovima njegove zemlje zadnjih šest tjedana izravan napad ne samo na postojanje Ukrajine, već i na sigurnost Europe u cjelini.

Zelenskij je pozvao Bruxelles da učini više kako bi kaznio Rusiju, uključujući zabranu kupnje nafte i plina iz zemlje, te je pozvao EU da prihvati Ukrajinu kao punopravnu članicu

Borrell je rekao da su naftne sankcije ‘vrući krumpir’, uz određenu zabrinutost da bi potez za smanjenjem ruske sirove nafte mogao uzrokovati skok cijena bolan za europska gospodarstva. Rekao je da će se o odluci o izvozu raspravljati u ponedjeljak u Bruxellesu.

Zadnji zapadni čelnici koji su posjetili Kijev prije Borrella i predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen bili su premijeri Poljske, Slovenije i Češke koji su se sastali sa Zelenskijem prošli mjesec.

Objava Ursula von der Leyen kraj leševa u Buči pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Radimo na tome da se posjet Svetog Oca Ukrajini dogodi“, rekao je poglavar UGKC-a, dodajući kako na tome rade državne i crkvene vlasti. Prema njegovim riječima, ratne okolnosti nisu glavna prepreka takvom posjetu.

Mons. Ševčuk je istaknuo kako se nedavno susreo s papom Franjom i da mu je Sveti Otac osobno rekao kako će učiniti sve da zaustavi rat u Ukrajini. „Njegov posjet Ukrajini tijekom rata mogao bi biti moćna gesta mira“, kazao je nadbiskup Svjatoslav uz opasku: „Iskreno ga čekamo!“

Naime, u subotu, 2. travnja, tijekom putovanja na Maltu, Sveti Otac Franjo je izjavio da stvar njegova posjeta Ukrajini čeka na njegovom stolu; on to razmatra i ako je moguće, obavit će ovaj posjet.

Na povratku iz Malte u Rim u nedjelju, 3. travnja, papa Franjo je ponovio kako se razmatra njegov posjet Ukrajini. „Ne znam hoće li to biti moguće, je li prikladno i hoće li biti na bolje. Ili je možda zaista vrijedno putovanja i moram to učiniti… Sve je otvoreno“, rekao je Papa.

KT

Objava Papin posjet Ukrajini bio bi snažna poruka za mir pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

– ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusi namjeravaju napasti cijeli Donbas i jug države

– ruska strana tvrdi da je u tijeku “pregrupiranje” snaga koje se s područja okolice Kijeva u kolonama sele prema jugu i jugoistoku gdje bi, kako navode, trebali sudjelovati u “drugoj fazi operacije”

– glavni ukrajinski pregovarač tvrdi da su Rusi “verbalno” pristali na sve uvjete Kijeva, no njegov ruski kolega ima nešto drugačiju priču

>>> NOVO 9:35 Rusko ministarstvo obrane potvrdilo je da su ruske snage napale Odesu. U priopćenju tvrde da su raketama gađali rafineriju nafte kao i tri skladišta energenata.

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

9:24 Iz Odese stižu prve dramatične fotografije nakon jutrošnjih detonacija za koje lokalne i regionalne vlasti tvrde da su posljedica ruskog raketiranja “kritične infrastrukture”. Nad ovim lučkim gradom uzdigao se ogromni oblak gustog crnog dima.

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

Odesa

BULENT KILIC/AFP

9:14 Potpredsjednik poljske vlade Jaroslaw Kaczynski pozvao je na mirovnu misiju NATO-a u Ukrajini i da članice NATO-a isporuče oružje na zahtjev ukrajinskog predsjednika, u komentaru objavljenom u njemačkom listu Welt u nedjelju.

Također je rekao da bi Varšava pozdravila povećanje američke prisutnosti u Europi sa 100.000 na 150.000 vojnika u trenutku kad Rusija postaje sve agresivnija, te da bi Poljska bila otvorena za stacioniranje američkog nuklearnog oružja u zemlji ako se to pitanje postavi.

9:07 General bojnik Mihail Mizincev rekao je da će strani državljani moći napustiti Mariupolj i putovati prema Berdjansku, dok će oni u Berdjansku moći napustiti to područje ili kopnenim putem preko Krima ili kroz područja pod kontrolom Ukrajine, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.

Pozvao je ukrajinsko vodstvo da jamči sigurnost koridora.

Riječ je o stranim državljanima uglavnom članovima posada teretnih brodova koji su od početka rata blokirani u obje luke.

8:59 Britanska vojna obavještajna služba objavila je da ruske pomorske snage nastavljaju blokadu ukrajinske obale na Crnom i Azovskom moru, sprječavajući opskrbu morem.

Rusija ima i dalje sposobnost amfibijskog iskrcavanja, ali će takva operacija vjerojatno biti sve rizičnija zbog vremena koje su ukrajinske snage imale za pripremu, tvitalo je Ministarstvo obrane u redovnom biltenu.

“Mine u Crnom moru predstavljaju ozbiljan rizik za pomorsku aktivnost”, navodi se.

U izvješću se navodi da je podrijetlo mina nejasno i sporno, ali da su gotovo sigurno rezultat ruske pomorske aktivnosti na tom području što pokazuje kako njezina invazija na Ukrajinu utječe na neutralne i civilne interese.

8:50 Projektili su pogodili ukrajinski lučki grad Odesu u ranim jutarnjim satima u nedjelju, objavilo je gradsko vijeće.Jedan od “ključnih infrastrukturnih objekata” grada je pogođen, rekao je glasnogovornik regionalne administracije Sergej Bratčuk za ukrajinski javni servis. “Nadamo se da neće biti žrtava”, rekao je Bratčuk.

8:39 Glavni ukrajinski pregovarač David Arahamija ustvrdio je da je ruska strana “verbalno” pristala na sve uvjete Kijeva, osim na onaj o statusu Krima. Rekao je da su Rusi shvatili da je jedini izlaz iz trenutne situacije referendum o neutralnom statusu Ukrajine. Ipak, priznao je da to još nema napismeno, a glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski tvrdi da ruski stav o Krimu i Donbasu ostaje “nepromijenjen” te da pregovori nisu dovoljno uznapredovali da bi imalo smisla organizirati sastanak Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina.

Više detalja donosimo OVDJE.

U nedjelju, na 39. dan ruske invazije na Ukrajinu, iz lučkog grada Odese u ranim jutarnjim satima stižu izvješća o seriji snažnih eksplozijama. Kako je za agenciju Reuters izjavio jedan svjedok, nad dijelovima grada bio je vidljiv oblak dima, ali zasad nema drugih detalja. U gradskoj upravi tvrde da je riječ o raketnom napadu.

– Snažne eksplozije u centru Odese. Prozor moje hotelske sobe se zatresao. Uzrok mi nije jasan, napisala je dopisnica Washington Posta Isabelle Khurshudyan na Twitteru.

Glasnogovornik regionalne vojne uprave Sergij Bratčuk pozvao je sve građane da ostanu u skloništima.

Objava Dim nad Odesom nakon ruskog napada. Poljska: Neka NATO u Ukrajinu pošalje mirovnu misiju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.