Objava Koja županija najviše uvozi, koja najviše izvozi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iako je bilo najavljeno da će ova zabrana stupiti na snagu 1. svibnja, odluka je prolongirana, a uvoznici polovnih automobila dobili su dodatno vrijeme da  dovezu što više polovnih automobila

Mnogo posla

Da je porastao uvoz starih automobila, potvrdio nam je i Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH.

– Drastično je povećan uvoz automobila s Euro 4 i Euro 5 motorom, zbog toga što je najavljena ova mjera. Uvoznici su iskoristili dodatni period da navuku što više auta, da bi ih kasnije mogli prodavati. Procjenjuje se da je za oko 30 posto povećan uvoz ovih auta – kazao je Muratović.

Prema njegovim riječima, radnici koji se bave homologacijom ovih dana imaju pune ruke posla kako bi se do 1. lipnja uvezlo što više starih vozila.

– Ovo je bio slučaj i 2016. godine kada se uvodio Euro 5. I tada smo imali povećan uvoz starijih vozila – kaže Muratović.

Iako su mnogi smatrali da će ovom zabranom poskupjeti stara vozila, Muratović smatra da se to ipak neće desiti.

– Naš vozni park izuzetno je star. Prosjek starosti automobila u BiH je 17 godina. I na zapadu je trenutno trend smanjenja broja starih vozila, posebno dizelaša, koji i najviše zagađuju, pa smatram da neće biti nekog većeg poskupljenja – ističe Muratović.

Sistem kontrole

Stručnjaci smatraju da će se zabranom uvoza starih vozila dugoročno riješiti brojni problemi građana BiH.

– Uvozit ćemo mlađe aute. Ipak, suštinski ćemo zaštititi građane i ekologiju ako uspostavimo bolji sistem kontrole na tehničkom pregledu. Također, potrebno je osigurati nabavku ekološki prihvatljivijih automobila – dodao je Muratović.

Već uvezli 24.519 starih vozila

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u našu zemlju u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno je 24.519 polovnih automobila. To je za 3.733 više nego u istom periodu lani.

/Izvor: Dnevni avaz/

Objava Zbog zabrane uvoza automobila s euro 4 motorima od 1.6.2019. povećan uvoz za 30 % pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Razlika između Euro 4 i 5 

Dakle, još mjesec dana u BiH moguće je uvesti vozilo staro čak 15 godina, budući da Euro standard 4 zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2004. Euro 5 standard zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2009., dakle stara maksimalno 10 godina. “Razlika između Euro 4 i Euro 5 motora prvenstveno je u čišćenju ispušnih plinova, Euro 4 nema vodeno-hlađeni ventil za razliku od Euro 5 koji to ima”, objašnjavaju automehaničari. Iako je smanjenje zagađenja zraka glavni razlog zbog kojeg je stopiran uvoz automobila s Euro 4 motorom, činjenica je da će zrak u BiH i dalje biti zagađen sve dok se cestama u našoj zemlji budu i dalje vozili euro 3, 2 pa i motori s oznakom 1, stari više od 35 godina.

U Upravi za neizravno oporezivanje BiH potvrđeno je da je u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno 11.265 automobila, od čega 9841 rabljeni. Od 2010. do 2018, gotovo svake godine, uvoz automobila u BiH je rastao. U 2018. uvezeno je 82.905 njih. Od toga 72.380 rabljenih i 10.525 novih vozila. Treba istaknuti da broj rabljenih automobila koji se uvoze iz godine u godinu raste. Prošle godine je, primjerice, prosjek uvezenih vozila viši od 9 godina starosti, s rekordnim brojem uvezenih rabljenih automobila, dakle gotovo 67.500 rabljenih automobila, a 10.500 novih. Taj trend u korist starijih i rabljenih vozila znatno se povećava, a jedan od razloga je taj što zapadne zemlje, naravno, žele “protjerati” ove starije automobile, pogotovo dizele i nalaze tržišta kao što je tržište BiH.

Vozila velike kilometraže 

Prosječna godišnja kilometraža vozila u EU je oko 35.000 km te, ako uzmemo da je posljednjih godina prosječna starost uvezenih automobila u BiH oko 9 godina, dolazi se do zaključka da je prosječna kilometraža uvezenih vozila oko 315.000 km. I tu se javlja novi problem, vraćanje kilometraže, piše Večernji list BiH.

Da bi stala ukraj prijevarama s vraćanjem kilometraže na vozilima, BiH bi trebala slijediti primjer EU-a, gdje su, osim kazne u vidu kaznenog djela, zatražili rigoroznije mjere da bi se trajno ili što učinkovitije stalo ukraj manipulacijama te da bi šteta koja se stalno javlja bila što manja. Upućeni tvrde da se kilometraže ne vraćaju za 50.000, nego i za 100.000 km, pa čak i više. Novom odredbom sigurno će se uvoziti novija vozila s manje prijeđenih kilometara, ali ostaje pitanje koliko će se bh. vozni park pomladiti budući da si većina građana ne može priuštiti vozilo koje košta više od 10.000 KM, što je neki minimum za vozila stara 10 godina.

Objava Još samo mjesec dana moguć uvoz vozila starijih od 10 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava BiH je zemlja koja uvozi ono čega ima u izobilju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sigurnost građana

Kako je za Avaz pojasnio pomoćnik ministra Zoran Andrić, usvojena je odluka o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila, a do 8. ožujka mogli su se poslati komentari i primjedbe. ”Razmatrat ćemo narednih dana sve primjedbe, ali s obzirom na to da se radi o istoj odluci kao 2016. godine, kad je usvojena odluka za Euro 4, ne vjerujemo da će biti problema. Ništa se novo neće dogoditi što nije bilo u travnju 2016. godine”, rekao je Andrić.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH, rekao je za “Avaz” da je riječ o korisnoj i dobroj odluci za građane. ”Na prvom mjestu je sigurnost građana. Imamo najstariji vozni park u Europi, oko 17 godina je prosječna starost automobila. Čak 70 posto vozila nema katalizator, a to znači da mnogo zagađuju okolinu. Sve to utječe na zdravlje stanovnika”, rekao je Muratović. Dodaje da se zemlje EU rješavaju dizelskih automobila i da ih šalju nama, a to su opasni zagađivači zraka. Muratović ističe da više od 3.500 ljudi godišnje umre od zagađenja zraka, a da ih na stotine pogine u prometnim nesrećama.

Vraćanje kilometraže

”Upitna je kvaliteta automobila koji se uvoze u BiH. Na mnogima je vraćena kilometraža, dosta ih je tehnički neispravno. Ova odluka sigurno neće negativno utjecati na građane”, naglasio je Muratović. U praksi, ova odluka znači da vozila starija od desetak godina nećemo više moći dovoziti iz inozemstva i registrirati u BiH. Stručnjaci kažu da na prvi pogled djeluje da će građani morati kupovati skuplje automobile nego što je sada slučaj, ali da će, dugoročno, imati manje troškove održavanja. Trgovci automobilima, također, podržavaju ovu odluku, jer će, kako kažu, biti manje kvarova na vozilima.

Objava Zabranjen uvoz starih automobila u BiH od 1. svibnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Mladić koji s ocem radi na OPG-u Marijan Gvozdić uz ovu šokantnu snimku napisao je:”Gdje pronaći volju za ostanak u ovoj državi i bavljenje poljoprivredom kada u 20. godini svoga života doživljavaš ovakve stvari? Preko 25 tona lubenica danas smo morali baciti jer ih jednostvano nemamo kome prodati. U trgovačkim lancima se prodaju lubenice iz Maroka, Albanije, Grčke i ostalih zemalja. Razmislimo malo što kupujemo, pa će i oni razmisliti što će prodavati. Čitajmo deklaraciju proizvoda, kupujmo domaće proizvode jer je to jedini način za spas Hrvatske poljoprivrede”.

Svoju ogorčenost izrazio je i pjesmom koja prati bacanje lubenica: ‘Moja domovina’.

/Republikainfo.com/

Objava MOJA DOMOVINA Mladić bacio 25 tona lubenice jer ju u svojoj domovini ne može prodati – Gdje pronaći volju za ostanak? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH pokazuju da je za prvih pet mjeseci ove godine na voće i povrće iz uvoza otišlo 133,4 milijuna maraka, a u istom razdoblju prošle godine 123,3 milijuna KM, odnosno 10 milijuna KM više, pišu Nezavisne novine.

“Na tržište BiH za prvih pet mjeseci ove godine stiglo je 52,8 milijuna kilograma stranog povrća, za što je izdvojeno 43,59 milijuna maraka”, kazali su iz UNO. Za razliku od uvoza, izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio je pad, pa je tako u prvih pet mjeseci ove godine iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 47,78 milijuna maraka, što je oko 12 milijuna maraka manje u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine.

Dragoje Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da su domaći proizvođači lani proizveli jako malo jabuka i krušaka, jer je godina bila loša. “Unazad dvije godine imali smo štetu od mraza, tako da nismo mogli proizvesti dovoljne količine voća i nije čudno da se moralo uvoziti”, kazao je Dojčinović. Prema njegovim riječima, što se tiče povrća svake godine u ovom razdoblju se uvozi više. “Mi u ovom ranom razdoblju nemamo dovoljno plasteničke proizvodnje pa moramo uvoziti, jer mi naše povrće imamo tek polovinom lipnja”, dodao je Dojčinović.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara u RS, kaže da su domaći proizvođači lani smanjili proizvodnju zbog 2016. godine, kada im je propalo mnogo proizvoda koje nisu uspjeli prodati. “Prije dvije godine smo otišli u debeli minus, zbog čega je lani zasijano oko 40 posto manje površina. Zbog toga danas na domaćem tržištu gotovo nema domaćeg krompira i luka, zbog čega je, pretpostavljam, povećan uvoz”, kazao je Mastalo.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da ne čudi da je uvoz povećan. “To se najviše događa zbog klimatskih promjena koje smo imali u ožujku, kada je došlo do naglog zahlađenja. Došlo je do produžetka vegetacije, tako da su proizvođači rasade imali velike probleme da je očuvaju”, kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, prošle godine u ovom razdoblju već su domaći proizvođači imali proizvod na tržištu. “Ali ove godine to će da kasni najmanje 20 dana”, dodaje Marinković i ističe da je sigurno uvoz povećan u posljednjih mjesec.

Objava Uvozno voće i povrće preplavilo BiH, a država ne štiti domaću proizvodnju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

”Trenutačno se samo 15 posto domaćeg kamena i prodaje na bosanskohercegovačkom tržištu dok je onog iz uvoza 85 posto, što jasno govori o nepotrebnom deficitu u ovom materijalu. Tradicija proizvodnje i kvaliteta je tu kao i specifičnosti kamena u Jablanici, Posušju, Mostaru i Bilećoj koji svaki ima neke sebi svojstvene osobine te ima sigurno daleko više mjesta na domaćem ali i inozemnom tržištu”, istaknuo je predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić. Inače, u Centru za kulturu u Mostaru održana je XVI. redovita Skupština Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar na kojoj je bilo riječi o dosadašnjim aktivnostima i planovima za tekuću godinu. Skupštinom je predsjedavala Ema Badžak, a ispred tijela Udruženja LiNK izvješća su podnijeli predsjednica Nadzornog odbora Amra Vučjak, predsjednik Upravnog odbora prof. dr. Vjekoslav Domljan i predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić te izvršna direktorica Alisa Gekić, priopćeno je.

Skupština Udruženja Link Govoreći o trenutačnim izazovima i problemima poduzetnika predsjednik Udruženja LiNK Tomislav Majić je istaknuo kako su se borili na više frontova sa institucijama vlasti oko smanjenja parafiskalnih troškova i kako imaju određene rezultate, ali da i dalje treba raditi na ovom polju. Govorio je o potrebi daljnjeg udruživanju poduzetnika, te su tako i osnovani klasteri turizma, drveta i kamena, a da je još u planu osnivanje klastera ili bolje kazano udruživanje za plastiku i metal. Primjerice, po pitanju kamena i kamenorezačkih poslova, istaknuo je kako Hercegovina ima potencijal i tradiciju eksploatacije i obrade kamena ali da treba snažnije lobirati da domaći kamen bude i ugrađen u građevine te same privatne i javne objekte. Izvršna direktorica LiNK-a Alisa Gekić je govorila o samim aktivnostima i obukama koje su izvršene u sklopu aktivnosti LiNK-a te istaknula problem sve težeg dobivanja projekata. Naime, zbog više razloga, ali i onog političke nestabilnosti, sve manje donatora je prisutno na našem tržištu i sve su projekti zahtjevniji i nepotrebno komplicirani, navode u priopćenju.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava I kamen se uvozi u Hercegovinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rekao je da, što se tiče uvoznog mesa, dolazi ono najlošijeg kvaliteta, po najnižim cijenama, a da iz zemalja kao što je Argentina dolaze veoma male količine. – To je u razvijenim državama jedna vrsta otpada, a nama dolazi po minimalnim cijenama – istakao je Šarović. BiH se, naveo je, opredijelila za liberalno, slobodno tržište za razliku od nekih drugih ekonomija, kao što je naprimjer ekonomija Turske koja ima drugačije regulirano tržište i ”podiže i spušta rampu na granici kada procijeni da je u njenom interesu”.

– Ovdje je sasvim drugi koncept, slobodne trgovine, gdje je pitanje zaštite vrlo suptilno pitanje i za to jedna zemlja treba da se osposobi. Puna su nam usta zaštite, ali kada krenemo da zaštitimo određeni proizvod pokazujemo svoju nespremnost od entitetskog do državnog nivoa da tu zaštitu provedemo – naglasio je Šarović. Istakao je da se ne može kazati ‘od sutra zabranjujemo uvoz mesa u BiH’ te da za to treba imati adekvatne podatke, statistiku, što treba razmjenjivati između entitetskog i državnog nivoa.

– Podaci moraju da budu dostupni svima, moramo da napravimo takve procjene i da obrazložimo Bruxellesu ili Tajništvu CEFTA-e da je BiH u pravu, ali priča o tome da treba da se uvede zaštita ne može ići tek tako – naveo je. Ove ocjene je iznio tijekom predstavljanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u drugom kvartalu 2017., gdje je istaknuto da je ostvaren izvoz od 5.351.121.000 KM, što predstavlja povećanje izvoza od 13,91 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

(Izvor: FENA)

Objava DRUGI SU NAM KRIVI JER UVOZIMO SMEĆE – TKO GA BEZ KAZNE UVOZI? Šarović kaže da u BiH iz EU-a “dolazi” najviše mesa najlošije kvalitete pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Najviše voća BiH je uvezla iz Italije, i to gotovo 30 milijuna KM, potom Slovenije, slijedi Turska, Nizozemska, Grčka, na 6. mjestu je Hrvatska, slijedi Belgija, zatim Srbija, Makedonija te na 10. mjestu Poljska…

Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u jedanaest mjeseci prošle godine uvoz voća bio je 50 posto veći od izvoza. BiH je u navedenom razdoblju izvezla 42,993.358 kg voća ukupne vrijednosti 105,862.865 KM, dok smo ga uvezli 165,499.960 kg ukupne vrijednosti 145,533.365 KM. Iz Italije 30 milijuna KM Najviše voća BiH je uvezla iz Italije, i to gotovo 30 milijuna KM, potom Slovenije, slijedi Turska, Nizozemska, Grčka, na 6. mjestu je Hrvatska, slijedi Belgija, zatim Srbija, Makedonija te na 10. mjestu Poljska.
Odgovor na pitanje kakvog su podrijetla voće i povrće na tržnicama te koji je udio domaćih proizvoda na policama N1 je potražio kod samih prodavača, a njihovi odgovori su, u najmanju ruku, iznenađujući. Naime na tezgama na tržnicama, gdje građani očekuju najviše domaćih proizvoda, domaćeg voća praktično i nema. “Mandarine, šipak, crvene naranče uglavnom dolaze iz Italije. Jabuka je naša domaća, limun je turski, a ove ekstra naranče su španjolske”, glasio je prvi odgovor. Potom: “Italija i Španjolske, uglavnom. Ali, po mojoj procjeni, oko 90% Turska.” Treći odgovor je glasio: “Italija i Španjolska. Domaće slabo. Domaće su uglavnom jabuke i mandarine”. Četvrti anketirani prodavač je kazao kako voće uglavnom uvoze jer je domaće prošlo. “Ima domaćih jabuka, mandarina je prošla. Prema tome, Turska, Italija, Španjolska”, kazao je. Uvozni lobi Ovakvom situacijom ogorčeni su domaći poljoprivrednici. Kažu kako im država ne omogućava da budu konkurentni uvoznicima. “Trenutačno je situacija katastrofalna. Pozicija je nikakva. Ovo je El Dorado, ovdje se ne zna ni tko pije ni tko plaća. Uvozni lobi uništava naše proizvođače, domaća proizvodnja je nekonkurentna u odnosu na njih. Tako da naša proizvodnja svakim danom tone i sve više propada. Država treba stati iza proizvođača i zaštititi domaću proizvodnju te što više sredstava ubaciti u poticaj poljoprivredi”, kazao je za N1 Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH. Kad je riječ o izvozu, najviše voća izvezli smo u Srbiju, potom Rusiju, Švedsku, RH, Njemačku, Tursku, Austriju, Mađarsku, Švicarsku i Sloveniju.

Objava Sve osim jabuka je uvozno voće na tržnicama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.