Zakon omogućuje sportskim klubovima, savezima i udruženjima sklapanje sporazuma s Poreznom upravom FBiH o plaćanju duga na rate. Oni koji ispune uvjete mogu ostvariti pravo na otpis zateznih kamata, ali i na umanjenje glavnice duga.

Najveće pogodnosti predviđene su za one koji dug izmire u kraćem roku. Ako se sporazum zaključi na razdoblje do 12 mjeseci, glavnica se može umanjiti za 30 posto. Za rok do 36 mjeseci umanjenje iznosi 20 posto, a za rok do 60 mjeseci 10 posto. Sporazum se može zaključiti i na razdoblje do 120 mjeseci, ali bez umanjenja glavnice.

Zakon o Naplati i Djelimičnom Otpisu Dugovanja Sportskim Kolektivima by Uredništvo hercegovina info

Prema ranije objavljenim podacima s liste Porezne uprave FBiH iz rujna 2025. godine, među najvećim sportskim poreznim dužnicima nalaze se i klubovi iz Hercegovine. HŠK Zrinjski Mostar po osnovi poreza tada je dugovao 3.621.503,57 KM, dok je NK Široki Brijeg dugovao 1.007.312,30 KM.

Najveći dužnik među sportskim kolektivima na kraju 2025. je bio NK Čelik Zenica s dugom od 5.601.703,35 KM. Slijede HŠK Zrinjski, FK Sloboda Tuzla s dugom od 3.571.364,78 KM te FK Željezničar Sarajevo s dugom od 2.756.686,55 KM. Među većim dužnicima su i KK Sloboda-Dita Tuzla, FK Olimpik Sarajevo, Rukometni savez BiH, NK Zvijezda Gradačac, NK Široki Brijeg i KK Bosna Sarajevo.

Važan detalj zakona je i rok. Sportski kolektivi zahtjev za sklapanje sporazuma moraju podnijeti nadležnom kantonalnom poreznom uredu u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu.

Ako klub ne bude poštovao obveze iz sporazuma, slijedi raskid sporazuma i nastavak postupka prisilne naplate, bez mogućnosti otpisa zateznih kamata i umanjenja glavnog duga.

Ovaj zakon ponovno otvara pitanje odnosa države prema sportskim kolektivima koji godinama gomilaju porezne obveze. S jedne strane, reprogram bi klubovima mogao omogućiti financijsku stabilizaciju i lakše ispunjavanje uvjeta za natjecanja. S druge strane, ostaje pitanje šalje li se time poruka da se višegodišnje neplaćanje obveza na kraju ipak može riješiti političkom i zakonskom intervencijom.

Objava Federacija BiH spašava neke sportske klubove pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon usvajanja odluke, 24. rujna, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije raspisalo je javni poziv za subvencioniranje privatnih poduzeća vrijedan 30 milijuna KM, piše Žurnal.  Osnovni kriteriji za izbor korisnika po javnom pozivu su da je privredno društvo ostvarilo pad ukupnog prihoda od najmanje 10 posto u 2020.  godini, u odnosu na ukupne prihode ostvarene u 2019. godini,  ili da je izvoznik – što znači da je gospodarsko društvo ostvarilo izvoz preko 30 posto od ukupnog prihoda ostvarenog u 2020. godini.- piše Bljesak.info

Otežano poslovanje

“Cilj dodjele financijske pomoći po ovom Javnom pozivu je da se u uvjetima otežanog poslovanja izazvanog pandemijom virusa COVID -19, osigura podrška privrednim društvima za očuvanje radnih mjesta”, navedeno je u javnom pozivu. Nešto više od mjesec dana kasnije, početkom novembra, Ministarstvo je objavilo preliminarnu listu firmi sa formalno ispravnim zahtjevima za dodjelu financijske pomoći. Među ovim firmama ponovo su se našle one koje imaju samo jednog ili dva zaposlena radnika.

To su tvrtke Euro-art d.o.o. Orašje, Metal-precis,  AL Rade, Misir BMJ, Vučko komerc Gračanica, Vučkoprom d.o.o. Gračanica, Мax pellet, ENBB Produkt d.o.o. Tešanj, Metal line d.o.o. Mostar, Tvornica reklama Stankić i Plastika Katić d.o.o. Uvjete iz javnog poziva su ispunile i firme za koje su prošle godine revizori Ureda za reviziju institucija FBiH utvrdili da su otpuštale radnike i bez obzira na to dobile pomoć od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Primjer je tvrtka Olip Bosna iz Travnika. Podsjetimo, Olip Bosna prošle godine dobila je oko 650 KM subvencija od Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije iako su otpustili 214 radnika u 2020. godini.

Pomoć unatoč otpuštanju

Prošle godine, osam tvrtki iz grupacije Prevent dobile su pomoć od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iako su otpustile značajan broj radnika. Podsjetimo, tvrtke  Prevent FAD d.o.o. Jelah Tešanj, Prevent Travnik, Prevent Leather, Prevent Step, Prevent fabrics, Prevent components, Prevent home, Prevent Interior prošle godine dobile su  više od 800 tisuća KM pomoći od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iako su u odnosu na 2019. godinu imale 617 radnika manje.

Na preliminarnoj listi tvrtki koje ispunjavaju uvjete za novu pomoć Federalnog ministarstva našle su ponovo firme iz grupacije Prevent. Tako su na spisku firme Prevent Zenica, Prevent Specialis, Prevent Visoko, Prevent Goražde. Prema podacima koje su ove tvrtke dostavile Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i podacima o broju zaposlenih sa FIA-e evidentna je drastična razlika u broju trenutno zaposlenih i broju radnika koje su ove tvrtke imale prije pandemije.

Najdrastičniji primjer je pet tvrtki koje u 2021. godini imaju oko 1.200 radnika manje nego u 2019. godini. Iako se u javnom pozivu navodi da ove tvrtke u idućem periodu ne smiju otpuštati radnike ipak se postavlja pitanje treba li ovakve poslodavce nagraditi javnim novcem. Naročito kada uzmemo u obzir da postoje poslodavci, koji ispunjavaju uvjete javnog poziva a koji, bez obzira na tešku situaciju izazvanu pandemijom, nisu otpuštali radnike a neki od njih čak su i povećali broj. Ministarstvo ne bi trebalo ponavljati greške iz prošle godine.

Otkazi za 2.500 radnika

Podsjetit ćemo da je prošle godine Uredbom Vlade FBiH o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podijelilo oko 30 milijuna KM. Iako su kriteriji za dodjelu sredstava bili da korisnici financijske pomoći ne mogu smanjivati broj zaposlenih, tvrtke koje su dobile pomoć u tom periodu otpustile su više od dvije i pol tisuće KM. Gotovo pola milijuna KM je dodijeljeno tvrtkama sa samo jednim zaposlenim.

Podsjetit ćemo i na činjenicu da je Ured za reviziju institucija FBiH otkrio brojne nepravilnosti i u drugim ministarstvima koja su podijelila ukupno oko 90 milijuna KM za pomoć gospodarstvu. I tada umjesto preuzimanja odgovornosti federalni ministri krivicu su prebacili na federalne revizore koji su uočili nepravilnosti. Tada je na press konferenciji Vladinog tima na čelu sa Aidom Soko vršen otvoreni pritisak na rad revizora Ureda za reviziju institucija FBiH.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić čak je optužio Ured da su imali namjeru „osramoćivanja četiri ministarstva i četiri ministra te javno izrugivanje odluka Vlade i pomoći koja je transparentno podijeljena“ a Vlada FBiH je ocijenila da se izvještaji temelje na subjektivnoj ocjeni i netočnoj interpretaciji.

Objava Vlada FBiH daje 30 milijuna KM tvrtkama koje su masovno otpuštale radnike pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon sjednice Vlade FBiH u Sarajevu održana je press konferencija na kojoj su četiri ministra uglavnom pobijala izvješća Ureda za reviziju institucija u FBiH, u kojim je naveden niz nepravilnosti prilikom dodjele sredstava kompanijama u vrijeme pandemije korona virusa. Kao što je Ured za reviziju pronašao i evidentirao brojne nepravilnosti u federalnim ministarstvima, tako je i Vlada FBiH danas ustvrdila da je u biti Ured za reviziju taj koji ne zna raditi posao, a da je ovaj saziv Vlade FBiH u biti najsposobniji ikada. Ministri su na press konferencija jasno rekli da je jedini cilj Ureda za reviziju bio ocrniti četiri ministarstva. Evo što su rekli ministri Đapo, Đindić, Dedić i Lasić, koji smatraju da su obavili sjajan posao u vrijeme pandemije, da su sredstva podijelili pošteno i po zakonu, a da Ured za reviziju ne zna raditi posao.

– Nedosljednosti se odnose na propisivanje kriterija koji se odnose na reviziju. Utvrđeno je da je Ured za reviziju davao preporuke i konstatacije koje su u suprotnosti sa pravilima revizije i sa standardima revizije – pojašnjeno je na press-konferencije Vlade FBiH.

Dodali su da Vlada FBiH od Ureda za reviziju traži da rad usklade sa standardima.

– Uredu je dostavljen veliki broj odgovora i prigovora. U roku od dva dana revizori su odbili sve komentare, a što nije u skladu sa standardima budući da su komentari odbijeni za manje od dva dana. Smanjenje broja zaposlenih je posebna tema, a objašnjeno je da se taj uvjet odnosio isključivo na situaciju kad je poslodavac dao otkaz radniku, a ne na odlazak u penziju i prekid radnog odnosa od strane radnika. Niti jedan od ovih komentara nije uvažen – rečeno je.

Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo ovom prilikom kazala je da je turizam u 2019. godini imao bum.

– U 2020. imali smo pad broja turista i noćenja. Ove dvije godine su neuporedive. Po Uredbi, broj zaposlenih je bio u odnosu na rujan, dakle da se zadrži broj radnika kao u rujnu. Kompanije su se prijavile i dobile su sredstva po propisima i u skladu sa pozivom koji je objavljen na stranici – kazala je Đapo.

Dodala je da su sredstva podijeljena u odnosu na kretirije. Đapo je kazala da se je paušalnim izvještajem glavnog revizora Ureda Dževada Nekića nanosi šteta Ministarstvu i privrednicima.

– Izvještajem revizora nanesena je šteta i privatnim kompanijama. Pa se tako ističe da su sredstva dobile kompanije koje nisu registrirane. Što nije točno. Isto tako je za hotel “Hollywood” koji je 3 milijuna platio poreza. Kriterij je bio broj uposlenih 30. rujna i pad prometa u odnosu na 2019. godinu. Tvrdim da smo sredstva dodijelili po kriterijima – naglasila je Đapo.

Prema njenim riječima, Ured treba da se vodi Uredbom Vlade FBiH, a ne ličnim stavom.

Željeli su da nas osramote

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić istakao je da se slaže sa svim što je rekla ministrica Đapo.

– Protumačili smo na Vladi FBiH Uredbu i zaključili da se odredbe odnose samo na radnike koji su otpušteni od strane poslodavca. Kad je riječ o referentnoj godini mene interesira koji je datum Ured za reviziju uzeo kao referentni. Vlada je težila da se smanji otpuštanje i zaustavi propadanje. Efekat ove Uredbe je da je 1.300 radnika zaposleno. Čak 223 radnika je jednostrano prekinulo ugovor ili im je istekao ugovor o djelu. Puno je ljudi otišlo u penziju, neki su i preselili. Niti jedan radnik nije dobio otkaz od strane poslodavca – istakao je Džindić.

Dodao je da to nije konstatirano u izvještaju revizije.

– Osnova za mišljenje za rezervom je neuvezivnje radnog staža. Imam desetak dopisa PIO da se doznače sredstva. Dovoljno je da se može shvatiti šta se htjelo postići, a to je da se osramote četiri ministarstva. Ovo je jedna od najsposobnijih Vlada FBIH – zaključio Džindić.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kazao je da su ministarstva raspisala javne pozive koji su trajali duže od 20 dana.

– Danas je Vlada FBiH dala tumačenje Uredbe. Nema datuma 30. septembra, kao kriterij ima drugi datum iz 2020. godine. Pomoć je dobilo 31 poduzeće, kompanije su zadržale radnike, a kod nekih je i povećan broj uposlenih – kazao je Dedić.

Dodao je da se pomoglo onima koji su imali završenu proizvodnju, a nisu imali dostupno tržište.

– Vlada FBIH je razmatrala informacije o utrošku sredstava i u njima stoji tačno sve navedeno pa i broj zaposlenih. Naveli smo i efekte – pojasnio je Dedić.

Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić poručio je da je Ministarstvo dodijelilo 20 miliona KM. – Aerodrom, željeznice i pošte, pa i sektor prevoza putnika su dobili pomoć. Iz Ureda za reviziju iznijeli su primjedbe na koje Ministarstvo nije moglo uticati. Pomoć je imala značajne efekte. Cijenimo da bez pomoći broj radnih mjesta bio bi manji. Ova četiri ministarstva dala su veliki doprinos borbi protiv pandemije. Mnogi drugi se ne spominju jer nisu radili ništa. Zna li Vijeće ministara da je bila pandemija – istakao je Lasić.

Objava Nakon revizije Vlada FBiH se pravda i tvrdi da Ured za reviziju ne zna raditi posao, tvrde da je cilj da se Vlada osramoti, te da je ova Vlada najsposobnija pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Također, propisano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane. Od ovoga su izuzeti podnositelji zahtjeva za izdavanje energetske dozvole koji do stupanja na snagu ovog zakona imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije s nadležnim organom, s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

Dopune Zakona su predložene nakon što je Vlada FBiH zadužila nadležna federalna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, a u vezi zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Kako je obrazloženo, u Europi se sve više prihvaća kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica i koju su podržali Europsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Europska komisija.

Neke zemlje poput Portugala, Španjolske, Irske, Grčke i Belgije su prihvatile 10 MW kao gornju granicu instalirane snage za male hidroelektrane. U Italiji je granica 3 MW, u Švedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW. Međutim u Europi se sve više prihvaća kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica.

Objava Vlada Federacije BiH obustavlja izdavanje dozvola za male hidroelektrane pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže, utvrdivši da postoje uvjeti za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH.

/Izvor: Klix.ba/

Objava Vlada Federacije BiH ograničila rast cijena osnovnih namirnica i goriva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tako je Vlada nakon što je dala prethodnu suglasnost za razrješenje vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH, dala prethodnu suglasnost za imenovanje:

 Igora Živka, Mehmedalije Hadžovića, Adise Omerbegović Arapović, Marija Gadžića, Sejfudina Krnjića, Zorana Zeljke i Saliha Dedića u Nadzorni odbor Razvojne banke FBiH, na razdoblje od pet godina.

Među članovima novog NO Razvojne banke FBiH ističe se ime Marija Gadžića bivšeg direktora Aluminija. Gadžić je s direktorskog mjesta posrnulog hercegovačkog diva smijenjen krajem 2018. godine.

Za vrijeme njegova mandata Aluminij je upisao veći dio svog duga. Iz Aluminija je otišao uz obrazloženje tadašnjeg NO kako su nezadovoljni njegovim radom, a hoće li Gadžić zadovoljiti kao nadzornik Razvojne banke Federacije BiH, ostaje nam za vidjeti.

Treba kazati da je Finacijska policija Tužiteljstvu HNŽ-a predala izvješće protiv šest zadnjih direktora Aluminija, među kojima je i Gadžić. Nakon izvješća formiran je i predmet zbog propasti mostarskog diva i višemilijunskih dubioza u tom poduzeću.

Objava Vlada Federacije BiH imenovala bivšeg direktora Aluminija u Nadzorni odbor Razvojne banke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sredstva iz proračuna Radi se o ukupno 8.199.933 KM koje će biti dodijeljene na ime financijske pomoći 31 kompaniji koja se javila na javni poziv Ministarstva poljoprivrede FBiH. Ova odluka objavljena je u „Službenom listu Federacije BiH“ 25.  prosinca prošle godine.

Sredstva su osigurana u proračunu za 2020. godinu, a za provedbu je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva BiH, piše Avaz.ba.

Među firmama koje će dobiti najviše novca su HEKO iz Bugojna i ESOF iz Donjeg Vakufa, s po 700.000 KM. Mljekara „Livno“ dobit će 679.493 KM pomoći, „Fruti-Funghi“ iz Visokog 638.532, Vinarija“ iz Čitluka 525.181, „Herbos Nature“ 507.268 KM.

Prema odluci Vlade, firma „Agrodar“ iz Bihaća dobit će 468.616 KM, „Riz Krajina 461.392 marke, Mliječna industrija MI99 iz Gradačca 366.984, a JAFA komerc iz Mostara 351.335, ETQAN iz Sanskog Mosta 320.349 maraka.

Na popisu Vlade FBiH su i kompanije „Šumski plod“ iz Prozora/Rame324.152,  „Delta Trade“ Zenica 231.523 KM.

Iznos od 281.105 KM dobit će i firma „Starnet“ iz Bugojna. Na spisku je i kompanija „Bonatura“ iz Tešnja, koja će dobiti 156.913 KM. Među firmama koje su dobile pomoć su i „Agroneretva“, „Despet“ „Marinada“, „Radobolja“, Bečejac“, „Fanam“, BIO FOOD…

Objava Tko je od Vlade Federacije BiH dobio 8,2 milijuna KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, brojni mediji i analitičari skloni su vjerovati da će novu Vladu FBiH praviti HDZ BiH sa SDP-om, SBB-om pa čak i Našom strankom i Narodom i pravdom te će SDA završiti u oporbi. Ukoliko znamo da u Parlamentu FBiH sjede zastupnici manjih stranaka koji vjerojatno ne bi imali ništa protiv da participiraju u vlasti ova se mogućnost i dalje čini mogućom mada svakako ne i pretjerano izglednom.

Tim više što su jučer SBB i SDP kategorički odbili biti dio nove vlasti pozvavši SDA, HDZ BiH, SD, DF i još neke manje stranke da prave vlast. Ipak, njihove najave treba uzeti s dozom rezerve jer se mišljenja na bh. političkoj sceni mijenjaju u minuti a kamoli u nekoliko dana.

SDP i SBB ‘out’

Radončić je tako naveo da se ovih dana, ničim izazvani sa strane SBB-a, pojedinci bez ikakvog povoda (osim ako možda ne žele skretanje pažnje javnosti sa ‘afere respiratori’), javno priopćuju insinuacije i šalju poruke SDP-u i SBB-u da ove dvije stranke ne treba da prave koalicijsku većinu sa HDZ-om u tobožnjem preuzimanju Vlade FBiH.

– Pa, valjda se i mi iz SBB-a tu nešto pitamo. Znači, nismo i nećemo biti dio te nerealne i propagandističke priče. Već smo napustili državnu razinu vlasti i SDA-u smo uredno i principijelno vratili Ministarstvo sigurnosti BiH. Nema razloga da se drugačije ponašamo na entitetskoj razini.  Još preciznije, uopće nas ne zanima da budemo u novoj Vladi FBiH. Kao što nas ne zanimaju ni imaginarni strahovi vrha SDA ili sve grublje podvale paraobavještajnih centara SBB-u, napisao je Radončić.

Nadalje, kaže kako je njihovo precizno političko stajalište da novu vlast na federalnoj razini treba činiti SDA sa DF-om i Bijedićevim i drugim ‘preletačima’ a tu je i SDA-ov nezaobilazni 30-godišnji strateški partner HDZ. Dodaje kako imaju sasvim dovoljan broj zastupničkih ruku da imenuju novu Vladu FBiH i formiraju entitetsku vlast po vertikali. SBB ih, kako se zaključuje, poziva da to što prije učine i, nakon dvije godine kašnjenja, napokon implementiraju izborne rezultate iz 2018. godine.

Iz SDP-a BiH također odbijaju mogućnost sudjelovanja u novoj vlasti. Tvrde kako SDP nije sudjelovao, niti planira sudjelovati u razgovorima o mogućem participiranju u novoj federalnoj vlasti.

– SDP ostaje pri svojim principima i stavovima a sve drugo su isprazne priče, medijima je potvrdio jedan od članova predsjedništva ove stranke.

Izborni zakon pa vlast

Ukoliko tome bude tako, priča o eventualnom formiranju nove Vlade FBiH bit će itekako složena. Nesporna je činjenica da su SDA i HDZ BiH pobjednici prošlih općih izbora i da oni trebaju činiti okosnicu Vlade FBiH ali niti među njima nema dogovora što i kako dalje. Linija ispod koje HDZ neće ići jesu izmjene Izbornog zakona BiH i implementacija presude Ustavnog suda BiH u ‘slučaju Ljubić’, odnosno novi model popune Doma naroda Parlamenta FBiH, izbora članova Predsjedništva BiH te izbora u Mostaru.

Pojednostavljeno, sve stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora zahtijevaju da se poštuje princip konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja sva tri naroda. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je da se uz pomoć veleposlanika iza zatvorenih vrata vode pregovori oko izmjena Izbornog zakona ali u ovom trenutku je vrlo neizvjesno hoće li SDA, ali i bilo koja druga stranka sa sjedištem u Sarajevu prihvatiti ono što traže stranke okupljene oko HNS-a.

Prema tome, u ovom trenutku se više nego izglednim čini da nove federalne vlasti neće biti tijekom sve četiri godine ovog mandata te će Vlada FBiH izabrana nakon općih izbora 2014. dočekati izbore 2022. Nakon tih izbora pregovori koalicijskih partnera u najboljem slučaju bit će okončani u prvoj polovici 2023., pa tek tada možemo očekivati novog premijera i ministre.

/Izvor: Dragan Bradvica, Dnevni.ba/

Objava Sve izvjesnije da novu Vladu FBiH nećemo imati barem do 2023.! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Poništena je odluka o raspodjeli 21 milijun maraka, što je trebalo biti podijeljeno županijama, gradovima i općinama za borbu protiv koronavirusa. Novac će biti usmjeren za nabavku medicinske opreme, saznaje “Avaz”.

Za poništenje odluke glasali su ministri SDA i SBB-a, a suzdržani su bili ministri HDZ-a BiH i Aljoša Čampara.

• 

  Faksimil odluke o stavljanju van snage ranijeg prijedlogaFOTO: AVAZ

• 

  Zaključak donesen na hitnoj sjedniciFOTO: AVAZ

Objava Za poništenje odluke Vlade FBiH glasali ministri SDA i SBB-a, a suzdržani bili ministri HDZ-a BiH i Aljoša Čampara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Vlada Federacije BiH poništila spornu odluku o raspodjeli novca nižim razinama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.