U Zakon se uglavljuju tri nova člana – 20 a, 20 b i 20 c, odnosno uvodi se nadzorni organ za preispitivanje odluka vijeća i grado(načelnika), koji će, kako između ostalog piše, moći i obustavljati odluke koje je preispitivao.

Gradonačelnici i vijeće se mogu sudski goniti s nadzornim organom, i utvrđivati je li odluka zakonita, što i nije neka opcija, ako se obori neka suštinska odluka za općinu/grad, te isti dovede u blokadu

Zapravo u izmjenama i dopunama nema ništa sporno, da živimo u nekoj normalnoj i uređenoj državi. U BiH nakon ovih izmjena iz Federacije iz različitih razloga mogu blokirati općine i gradove, a iz županija političke neistomišljenike na čelima općina ili gradova.

Izmjene zakona su u fazi javne rasprave, te se lokalne jedinice o istome moraju očitovati do 2. srpnja. Već je sada jasno da će biti brojnih negodovanja.

Grad Mostar očitovanje će Savezu općina i gradova slati do 30 lipnja. U Mostaru smatraju najspornijim članak 20 b, gdje se navodi: „Ukoliko uočeni nedostatci ne budu otklonjeni u ostavljenom roku, organ nadležan za preispitivanje odluke donijeti će odluku o obustavi od primjene odluke koju je preispitivao“. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić smatra da je to direktna intervencija u nadležnost Gradskog vijeća i gradonačelnika, te taj članak ne stoji, o čemu će se pravna služba i očitovati, potvrdio nam je Kordić.

Južnije, u jedinom bh. morskom gradu također potvrđuju da će biti negodovanja. „Imati ćemo primjedbi, radimo na tome. Rok je 2. srpanj“, izjavio nam je kratko načelnik Neuma Dragan Jurković.

U Prozor – Rami su u inicijativi za izmjenu zakona o načelima lokalne samouprave  prepoznali pokušaj politike da sa viših razina upravlja lokalnom politikom, i novo razvlašćivanje, odnosno slabljenje lokalnih samouprava i jačanje županija

„U praksi bi primjena navedenih članaka značila mogućnost da jedno izvršno tijelo (ministarstvo) obustavi od primjene odluku zakonodavnog tijela (Gradskog ili Općinskog vijeća), što je apsurd nezabilježen u praksi europskih i svih demokratskih zemalja. Sve mi ovo djeluje kao otvaranje prostora za politički mobing nad nepodobnim i neposlušnim načelnicima i gradonačelnicima. A vjerujem da će biti sve više onih koji će se opirati politikama koje nameću današnji političari u BiH, jer je vidljivo da tonemo u propast prateći promašene politike“, smatra načelnik Prozor-Rame Jozo Ivančević. Po njemu nije prihvatljivo da županijsko ministarstvo koje nije u stanju predložiti zakon o šumama, odluku o lovištu, ili uskladiti zakon o obrtu ili o turističkim zajednicama, ospori odluku zakonodavnog tijela općine ili grada.

„To je taj apsurd koji želim naglasiti i koji ne može biti prihvatljiv ni jednoj lokalnoj samoupravi. To je samo nečija želja da jača županije, da tamo vrši zapošljavanje, da sve centralizira a da pri tome razvlasti općine i gradove i učini ih nebitnim, a to je suprotno i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i našim zakonskim propisima, čak suprotno  i Ustavu“, zaključuje Ivančević.

Iz Općine Čitluk također su najavili očitovanje u predviđenom roku, dok se u ZHŽ odviše ne brinu, jer su oni i po ovom pitanju svijet za sebe

„Županija Zapadno-hercgovačka ima svoj Zakon o lokalnoj samoupravi koji primjenjuje i Općina Grude. U njemu su predviđena odgovarajuća rješenja za pitanja koja su predmet izmjena i dopuna o principima lokalne samouprave Federacije BiH. Na nas se ove izmjene ne odnose“, kaže načelnik Gruda Ljubo Grizelj.

Iz Saveza općina i gradova u više navrata su upozoravali na kontinuirano razvlašćivanje, da ne kažemo i otimanje prihoda lokalnim jedinicama, a neće ni sada šutjeti.

Predsjednik Mreže za financije Saveza općina i gradova Josip Juričić, uputio je prijedlog za odbacivanje inicijative za izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi.

„Ovim izmjenama bi bilo omogućeno da se ugroze i odluke vezane za izvore financiranja lokalne samouprave, što može dovesti do kolapsa pojedinih, zakonom predviđenih, funkcija lokalne samouprave. Zastrašujuće je i pomisliti u kakve sve dramatične situacije može upasti neka lokalna samouprava zato što joj je obustavljena od primjene, na primjer, neka odluka o komunalnoj naknadi, zbog čega bi lokalna samouprava bila dovedena u situaciju smanjenih planiranih prihoda i do nedostatka novca za poslove iz oblasti prijevoza djece, odvoz i zbrinjavanje otpada, ili drugih funkcija lokalne samouprave“, zaključuje Juričić. Biti će zanimljivo pratiti hoće li federalni zastupnici, koji mahom dolaze iz malih sredina podići ruku za novo razvlašćivanje načelnika i gradova i općina, i otvaranje novih mogućnosti za političke blokade s viših razina na lokalne.

Objava HDZ i SDA donose zakon kojim će blokirati općine u kojima nemaju vlast pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zvuci kao što su kukurikanje pijetla, oglašavanje crkvenih zvona, cvrčka, kreketanje žaba, ali i miris konjske balege, sada ulaze u zajedničko naslijeđe francuske nacije, prenosi AFP. Državni tajnik za ruralnu sredinu Joel Giraud ocijenio je kao dobar zakon koji ‘brani ruralnu sredinu’ i dodao da ‘život na selu podrazumijeva i prihvatanje neke smetnje’.

Predstavnik Senata Pierre-Antoine Levi smatra da zakon predstavlja ‘jak simbol’ dodajući da bi mogao biti korisno sredstvo za lokalne dužnosnike kako bi razuvjerili nezadovoljne susjede da se žale. Premda ne postoje službeni podaci o prijavljenim smetnjama susjeda u seoskim sredinama, Levi je rekao da su neki lokalni dužnosnici ipak zabrinuti.

Nekoliko slučajeva žalbi privuklo je medijsku pažnju. Najpoznatiji je slučaj pijetla Mauricea čiji su susjedi u mestu Rochefort na jugoistoku Francuske u srpnju 2019. podnijeli tužbu protiv njegovog vlasnika jer je pijetao kukurikao suviše glasno i rano.

Sud je tada presudio u korist Mauricea kojem je dozvoljeno da nastavi kukurikati, a ispred suda podršku pijetlu su izrazili drugi vlasnici koji su doveli svoje životinje.

Objava Neobični zakon: Zaštićeno kukurikanje, kreketanje i zvuk crkvenih pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tarifa još nije poznata, ali se zna da će, uđe li ova novina u Zakon o osnovama sigurnosti prometa na putevima (ZOBS) u BiH, na ovaj način prikupljena sredstva ići u materijalno-tehničko opremanje Prometne policije.

U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, koji je na snazi, navodi se kako je policija dužna izaći na mjesto nezgode u kojoj ima poginulih ili ozlijeđenih, ili je nastala veća šteta, ali i kada je manja šteta, ako to zahtijeva jedan od sudionika nezgode. Ali, u tijeku su izmjene zakona, pišu Nezavisne novine.

“U slučaju izlaska nadležnog organa unutarnjih poslova na mjesto prometne nezgode po zahtjevu jednog od sudionika u prometnoj nezgodi, plaća se posebna naknada koja predstavlja prihod nadležnog organa unutarnjih poslova po mjesnoj nadležnosti”, navodi se u tim izmjenama.

U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH rekli su za Nezavisne da se, u biti, radi o problemu izlaska Prometne policije na mjesto nastanka prometne nezgode čak i kada se radi o nezgodama s manjom štetom.

Kako dodaju, nakon prometne nezgode u kojoj je prouzročena samo manja šteta vozači su dužni odmah ukloniti vozila s ceste i razmijeniti osobne podatke, te popuniti i potpisati obrazac europskog izvješća o prometnoj nezgodi.

“Namjera Ministarstva jeste da se izbjegne ustaljena navika da se u svakom slučaju kod prometne nezgode poziva Prometna policija, čime se stvaraju nepotrebne gužve i zastoji, već da se kod prometnih nezgoda s manjom materijalnom štetom koristi propisani obrazac kojim se kod osiguravajućih društava rješava pitanje osiguranja nastale štete, a što je regulirano Pravilnikom o obliku i sadržaju obrasca europskog izvješća o prometnoj nezgodi”, kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Kako dodaju, u Nacrtu izmjena i dopuna ovog zakona dana je samo osnovna konstrukcija ovog člana, o čemu će se tek izjasniti članovi Radne grupe za izradu prijedloga zakona, kad će se definirati i ostali elementi u vezi s tim članom.

Milija Radović, v.d. zamjenika direktora Agencije za sigurnost prometa RS, kaže kako postoji problem koji treba riješiti, a koji se odnosi na propise koji reguliraju ovu oblast u smislu – što je manja materijalna šteta.

Prvo, kako na licu mjesta procijeniti koliki je iznos štete? Osim toga, u Zakonu o obveznom osiguranju u prometu stoji kako je manja šteta – do 500 KM. Istovremeno, prema navedenom zakonu, manja šteta je kad na vozilu nisu oštećeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se može samostalno kretati. Ali…

“Imate sad novijih vozila kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi koji se, recimo, odnose na upravljanje, na kočenje, ali mu far iznosi 1.000 ili 2.000 maraka. Može on nastaviti kretanje do najbližeg servisa, ali to nije manja materijalna šteta”, pojašnjava Radović.

Istovremeno, on smatra kako u odnosu na zemlje u regiji imamo najmanju primjenu europskog izvješća o prometnoj nezgodi.

“Zašto je to problem? To puno opterećuje rad Prometne policije – za svako najmanje kuckanje, za štetu od 50 ili 100 maraka, zove se policija, koja mora napraviti uviđaj”, kaže Radović.

Prema njegovim riječima, u tom procesu prođe sat ili dva, a za to vrijeme bi prometni policajci trebali raditi poslove kontrole prometa.

“Zato se izmjenama zakona predviđa da u slučajevima u kojima se treba primijeniti europski izvještaj o prometnoj nezgodi, a kada jedan od učesnika nezgode zahtijeva izlazak policije, onda to i plati”, rekao je Radović.

Međutim, neki građani smatraju kako ove izmjene predstavljaju novi udar na džepove vozača.

“Plaćam kazne, plaćam registraciju, dajem marku po svakom litru goriva. Što, malo im je? Hoće li država još nešto smisliti samo da nam uzme novac”, pita se Sanja L. iz Banja Luke.

Objava Izlazak policije zbog manje štete platit će vozači pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Vlado Džoić: Ministarstvo branitelja FBiH ne tretira jednako Hrvate i Bošnjake pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

To pak znači da u razdoblju od prvi srpnja do 28. rujna možete slati svoje primjedbe i sugestije na spomenuti nacrt zakona, kojih u prvih šest dana, kako su nam potvrdili iz spomenutog ministarstva nije bilo.

Nacrt zakona o podršci obiteljima s djecom će biti dostupan na web stranici Ministarstva (www.fmrsp.gov.ba) uz priložen obrazac za dostavljanje pisanih komentara, primjedbi, prijedloga i sugestija, kako bi bio izrađen što kvalitetniji Prijedlog zakona.

Popunjeni obrazac za dostavljanje pisanih komentara, primjedbi, prijedloga i sugestija na predloženi Nacrt zakona može se dostaviti poštom ili osobno na adresu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (Sektor za socijalnu zaštitu i zaštitu obitelji i djece, Hamdije Čemerlića 2, 71 000 Sarajevo) ili na e-mail adresu [email protected], priopćeno je ranije iz ovog ministarstva.

Nacrt zakona o zaštiti obitelji s djecom trebao bi donijeti ujednačena prava rodiljama u Federaciji, što do sada nije bio slučaj. Status majke u Širokom Brijegu, i status majke u Mostaru nije bio jednak, a osim HNŽ-a i ZHŽ-a različita su prava bila i u drugim županijama.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u suradnji s resornim županijskim ministarstvima te stranim i domaćim nevladinim organizacijama pripremilo Javnu politiku o zaštiti obitelji s djecom u Federaciji BiH, kao i Zakon o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH. Nakon provedenog postupka javnih konzultacija tijekom 2017., te pribavljanja mišljenja relevantnih federalnih i županijskih institucija, Vlada Federacije je u srpnju 2018. razmatrala i utvrdila Nacrt zakona o podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH koji je Parlamentu Federacije dostavljen na usvajanje.

Hercegovina.info je u više navrata pisala o obespravljenim rodiljama, koje su bile ugrožene, osobito u nekim županijama koje su prekasno ili slabo prepoznavale da je pitanje majki i djece ključno u zemlji koju napušta sve više mladih obitelji. Zakon će biti tim bolji što više valjanih i stručnih primjedbi bude uvaženo.

Do sada je u nacrt uglavljeno da pravo na dječji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18 godine života pod uvjetima propisanim ovim zakonom u iznosu od 6 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku(cca. 55 maraka mjesečno). Predviđen je i uvećani dječji dodatak u iznosu od 8 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu(cca 74 marke mjesečno).

Također, uz dodatak, tu je novčana pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu.

To bi pravo trebala ostvarivati rodilja koja se nalazi na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovitom školovanju, te koja ostvaruje druge Zakonom propisane uvjete. Predviđeno je da visina mjesečne naknade za ovo pravo iznosi 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH za prethodnu godinu prema podatku Federalnog zavoda za statistiku i isplaćuje se kroz razdoblje od 12 mjeseci(cca 279 maraka mjesečno). U pogledu financiranja podrške obitelji s djecom Zakon predviđa da se pravo na dječji dodatak financira iz proračuna Federacije BiH, a pravo na novčanu pomoć rodilji koja nije u radnom odnosu financira sa županijske razine.

Objava Pišite sugestije na zakon o obiteljima s djecom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Oni će do hrvatskog državljanstva ubuduće moći i bez poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske. Prošireno je i generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomaka iseljenika u ravnoj liniji. Oni su državljanstvo do sada mogli stjecati do trećeg koljena, a ubuduće će to moći neograničeno, piše Večernji list.

No do državljanstva se neće moći pukom tvrdnjom da nam je predak Hrvat. Novi zakon pred neke potomke Hrvata u inozemstvu stavlja prepreke koje će teško moći preskočiti.

Nema vremena za natezanje 

Zakon, naime, propisuje da državljanstvo mogu dobiti oni čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja imao hrvatsko državljanstvo, kao i oni čija su oba roditelja nedvojbeno Hrvati.

No, ako su djeca iz miješanih brakova, a nijedan im roditelj u trenutku njihova rođenja nije bio hrvatski državljanin, oni će, da bi stekli državljanstvo, morati dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu.

Primjerice, osoba rođena u Njemačkoj čiji je otac Hrvat, a majka Njemica morat će dokazati da mu je otac doista Hrvat. A to, po zakonu, može učiniti tako da dokaže “ranije deklariranje te pripadnosti u pravnom prometu, pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu”.

Iseljenici koji su nam se javili upozoravaju, međutim, da Njemačka ni u jednom dokumentu ne traži navođenje narodnosti, nego isključivo državljanstva pa je hrvatstvo nemoguće dokazati takvim dokumentima.

S druge strane, u nekim dijelovima Njemačke hrvatsko iseljeništvo nije brojno pa ne postoje ni kulturne ni druge hrvatske ustanove u čiji bi se rad uključili.

Iz Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske umiruju, međutim, iseljenike i upućuju ih da državljanstvo traže na temelju dokaza da se njihov predak u nekom trenutku iselio iz Hrvatske ili iz državne zajednice u kojoj je u tom trenutku bila i Hrvatska, pod uvjetom da se predak doista izjašnjavao kao Hrvat. Ova se mogućnost, dakle, odnosi na sve slučajeve u kojima je moguće pratiti liniju iseljavanja.

Mnogo su kompliciraniji slučajevi onih koji na temelju pretka Hrvata žele hrvatsko državljanstvo, a preci im se nikada zapravo nisu iselili, nego su ostali u, primjerice, BiH ili Srbiji.

Koristio državnu SID banku 

Takvi će ili morati tražiti potvrdu da su ili oni ili njihovi roditelji aktivno sudjelovali u životu hrvatske zajednice na području na kojem žive, ili državljanstvo pokušati dobiti na nekom drugom temelju, ne na temelju hrvatskog podrijetla.

U Ministarstvu unutarnjih poslova i Središnjem uredu objašnjavaju da je državljanstvo elitno pravo koje se ne može dijeliti šakom i kapom te kako su morali ugraditi neke osigurače, pogotovu zato što je hrvatsko državljanstvo mnogima privlačno jer im otvara put u druge članice EU.

“Onaj tko želi hrvatsko državljanstvo morao se negdje nekada identificirati kao pripadnik hrvatskog naroda. Ako ne postoji taj moment, mogao bi bilo tko doći i tražiti hrvatsko državljanstvo”, kažu.

Demograf Stjepan Šterc uvjeren je, međutim, da bi Hrvatska uz depopulaciju s kojom se suočava morala potpuno osloboditi prepreka za stjecanje državljanstva za sve koji na ovaj ili onaj način osjećaju hrvatski identitet, pri čemu, smatra, ne treba previše paziti na tehničke detalje.

“Migracijsku politiku ne može voditi MUP. Nju moraju osmisliti znanstvene institucije. Za dokaz da je netko Hrvat trebalo bi biti dovoljno već svjedočenje supružnika da je u braku s nekim tko se izjašnjava kao Hrvat. Dati državljanstvo tim ljudima, koji su obiteljskim pričama vezani uz hrvatski identitet, puno je bolje nego se prepustiti neselektivnoj migraciji koja nam se događa pritiscima na granicama”, kaže Šterc.

Liberalizacija stipendiranja studenata 

Uz uvjete za stjecanje državljanstva u postupku je i liberalizacija stipendiranja studenata Hrvata iz BiH i dijaspore. Oni su dosad morali vraćati stipendije ako ne uspiju upisati iduću studijsku godinu, iako se to ne traži od studenata koje, primjerice, stipendira Ministarstvo obrazovanja.

Ubuduće se to od njih neće tražiti, a u Središnjem uredu za Hrvate izvan Hrvatske kažu da su stroge odredbe uvedene prije dvije godine, u okviru pokušaja da se usklade kriteriji na državnoj i lokalnoj razini, pri čemu su u Pravilnik uneseni kriteriji po kojima stipendije daju neke jedinice lokalne samouprave.

To se, kažu, pokazalo pogrešnim jer su ti studenti stipendije dobili na temelju uspjeha iz ranije godine, a stroži uvjeti destimulirali su ih da se uopće jave za stipendije.

Riječ je o stipendijama koje se dodjeljuju onima koji studiraju na području BiH i iseljenicima koji se školuju u Hrvatskoj. U prvom slučaju stipendijama se nastoji ojačati obrazovna struktura i osigurati ostanak Hrvata u BiH, a u drugom vezati tješnje iseljenike uz maticu.

Večernji list

Objava Do državljanstva neće moći svi potomci Hrvata izvan Hrvatske pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nedavnim dopisom Vlada HNŽ/K ukazala je nadležnim općinskim službama potrebu primjene županijskog Zakona o obrtu koji je donesen 2008. godine. Sve bi bilo u redu da od 2009. ne postoji federalni Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima, koji je daleko povoljniji za obrtnike, i koji se primjenjivao u većini općina u HNŽ.

 Vraćanje na Zakon o obrtu HNŽ/K iz 2008. godine znači otežavanje uvjeta za obrtnike. Oni koji budu planirali otvaranje obrta morati će tražiti izlazak komisije za utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta, što podrazumijeva vrijeme za izlazak komisije i plaćanje naknade komisiji. Federalnim zakonom ta odredba važi samo za ugostiteljstvo, dok trgovine, uslužni servisni obrti i srodne djelatnosti do rješenja o početku rada mogu temeljem izjave da ispunjavaju uvjete, koja ih ništa ne košta i ne oduzima vrijeme.

Županijskim Zakonom o obrtu predviđeno je pribavljanje uvjerenja o izmirenim poreznim obvezama i njegovu dostavu općinskoj službi za obrtnike koji mijenjaju rješenje ili žele zatvoriti obrt, dok je federalnim Zakonom briga oko naplate poreza prepuštena Poreznoj upravi i ne povezuje se sa početkom ili završetkom rada obrta. Upravo ovo uvjerenje bilo je razlogom da su stotine obrtnika u stvarnosti prestali sa radom ali nisu odjavili obrt zbog poreznih obveza, što je značilo odlaganje postupka prestanka rada obrta i gomilanja novih obveza.

Postoje i niz drugih teškoća za obrtnike u županijskom Zakonu o obrtu.

Vlada i Skupština Hercegovačko – neretvanske županije nije bila u stanju uskladiti svoj Zakon o obrtu ni jedanaest godina nakon donošenja federalnog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima

Obrtnicima predstoje teži dani.

Objava ŽUPANIJSKA VLADA POVEĆAVA TROŠKOVE I OTEŽAVA PODUZETNIŠTVO I OBRT pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama FBiH, a primjenjivat će se od 1. srpnja ove godine. Salko Bukvarević, federalni ministar za boračka pitanja, je da ministarstvo na čijem je čelu, ima obavezu da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona, objavi Jedinstveni borački registar na svojoj web stranici, u kome će pored svakog pripadnika stajati da li je bio u borbenom ili neborbenom dijelu.

Podsjećamo, javna objava registra bio je zahtjev boraca kod donošenja zakona. Naime, rat je s puškom dočekalo oko 250.000 branitelja, a sada se govori o cifri od 593.000 pripadnika oružanih snaga. U ovu cifru ubrajaju se ljudi koji su bili od jednog do maksimalnog broja dana u vojsci. Tu su i umrli, oni koji su se odselili, iz logističkih baza, vojnih medicinskih jedinica, vojne industrije…

Naime, sada je Jedinstveni borački registar s imenima i prezimenima pripadnika boračke populacije dostupan svim nivoima vlasti u Federaciji BiH, a podaci iz Registra predstavljaju službenu tajnu i mogu se koristiti isključivo za službene potrebe.

– Ministarstvo ima obavezu da u roku od šest mjeseci, od stupanja na snagu zakona, u postojeći Jedinstveni borački registar pored svakog čovjeka unese da li je bio pripadnik Armije, MUP-a, HVO-a, i da li je bio pripadnik pozadinskih jedinica. Naprimjer, da li je bio u logističkoj bazi u nekoj namjenskoj industriji… U suštini to bi bilo odvajanje borbenog od neborbenog dijela tako što bi ovi bili pripadnici oružanih snaga Armije RBiH, HVO-a i MUP-a, a posebno bi se navelo u kartonu svakog pripadnika koliko je bio u namjeskoj industriji, koliko u logističkoj bazi, u civilnoj zaštiti. Tako je zakonom propisano i tako ćemo u roku od šest mjeseci od objave zakona imati obavezu da to uradimo – rekao  je Bukvarević.

Dodaje da bez toga Registar neće biti objavljen.

Zakonom o demobiliziranim braniteljima i članovima njihovih obitelji bit će obuhvaćeno nekoliko stotina tisuća branitelja koji će ostvariti 16 prava među kojima je i egzistencijalna naknada za najugroženije branitelje koji imaju 57 godina i više, 12 mjeseci sudjelovanja u Oružanim snagama (OS), 12 mjeseci na birou za nezaposlene i čija primanja ne prelaze 50 posto od najniže isplaćene plaće u prosincu 2018. godine u Federaciji BiH. Visina naknade bit će srazmjerna broju mjeseci provedenih u OS, na način da će se svaki mjesec biti množen sa pet KM.

Objava Bukvarević: U Registar će prije objave biti uneseni podaci o borbenom i neborbenom dijelu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Novi Zakon o pravima razvojačenih branitelja stupti će na snagu od 1. srpnja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jesu li razlozi za prosvjede prestali? Mogu li demobilizirani branitelji i ministar govoriti istim jezikom? Ponovo početak priče – nova verzija zakona o pravima branitelja i kompromisna rješenja. Svjesni su demobilizirani branitelji da su od nečega morali odustati. Popustili su na braniteljskoj naknadi – umjesto traženih 6, definirano je 5 KM po mjesecu učešća u vojsci.

“Rečeno je da se Federacija ne može iznijeti s tim, onda smo mi definirali tu stavku kako bi ljudima koji su zaista u stanju potrebe da im se pomogne i onda smo to nazvali egzistencijalni dodatak i definirali kako se ostvaruje ta naknada”, objašnjava Ismet Imamović, predsjednik JOB KS.

Šest mjeseci nakon stupanja na snagu zakona predviđena je objava javnog registra što je jedan od glavnih zahtjeva. Plan je pokušati odvojiti borbeni i neborbeni dio, a novi zakon trebao bi obuhvatiti do 25.000 branitelja boraca. To je praktično tek polocina od broja koliko ih ima na popisu nezaposlenih.

“Želja je bila puno više, ali naravno – bar ono koliko može biti provodivo. Išli smo u tom smislu da je bolje ikakav zakon nego nikakav, a za dalje ćemo djelovati na njega što bude provodivo”, kaže Nikica Tomić, predsjednik UDVDR HVO HB.

Aktualni ministar Salko Bukvarević zadovoljan je postignutim. Zakon je, kaže, provodiv i nema razloga da ne bude usvojen: “Mi smatramo da je realan i iz razloga što smo s Ministarstvom financija postigli dogovor da je to dodatnih 50 milijuna KM za rješavanje razvojačenih branitelja. Dakle, Vlada FBiH na ovih 600 milijuna, koliko izdvaja na godišnjoj razini, usuglašeno je i dodatnih 50 milijuna”.

Do sada su se branitelji vrtjeli u krug. U dva doma federalnog parlamenta usvajane su različite verzije zakona, a Komisija za usuglašavanje djelovala je bez rezultata. Sada se nadaju da nova verzija zakona neće naići na nove političke prepreke.

(Izvor: FTV)

Objava Pred Vladom F BiH usuglašeni zakon o pravima demobiliziranih branitelja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.