Istraživanje u okviru kojeg su anketirana 1.232 poslodavca koji imaju pet i više zaposlenih, realizirali su Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje uz tehničku potporu projekta “Istraživanje tržišta rada”, koji financira EU.

Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru istraživanja, najtraženija zanimanja III i IV stupnja u 2021. su prodavač, šivač, vozač, bravar, varitelj, obućar, zaštitar, tesar, mesar, call centar operater i slastičar. Istodobno, najtraženija zanimanja visoke stručne spreme su IT stručnjak, strojarski inženjer, građevinski inžinjer, inžinjer elektrotehnike, ekonomist, arhitekt, grafički dizajner, magistar farmacije, komercijalista i veterinar.

“Ispitivanje tržišta rada predstavlja značajan segment aktivnosti Zavoda budući da kroz anketiranje poslodavaca dobivamo vrlo korisne podatke koji nam služe za bolje prilagođavanje mjera aktivne politike zapošljavanja poslodavcima te za unaprjeđenje funkcije posredovanja, što je naš strateški cilj“, istaknula je Lončar.

Rezultati istraživanja pokazali su da je u 2020., uslijed pandemije COVID-19, čak 43% ispitanih imalo pad obima poslovanja, dok je rast obima poslovanja zabilježilo njih 26%. Rast financijskih efekata imalo je svega 24% ispitanika što je, u odnosu na prošlu godinu, smanjenje za više od 35%. U 2020., kod anketiranih poslodavaca bilježi se negativan rezultat između zaposlenih i radnika kojima je prekinut radni odnos. Novozaposlenih je 4.076 (40%), dok je radni odnos prekinut sa 6.058 osoba (60%).

U smislu reakcije na krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, poslodavci su, uglavnom, primjenjivali skraćivanje radnog vremena (21%). Za uvođenje rada u smjenama opredijelilo se 16% poslodavaca, 15% njih nije poduzimao nikakve mjere, dok je 1% poslodavaca najavilo prekid rada, podaci su Zavoda

/Izvor: Dnevni.ba/

Objava Koja su najtraženija zanimanja u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

S tim u vezi djelatnici livanjske škole, predvođeni ravnateljem Sašom Grabovcem, posjetili su Novsku, središte gaming industrije u ovom djelu Europe.

Po Grabovčevim riječima, tom prigodom posjetili su poslovni inkubator “Pismo” gdje su dobili vrijedne informacije o edukaciji tehničara za razvoj videoigara.

– Ovaj novi obrazovni program potpuno se razlikuje od postojećih, jer je naglasak na strukovnom dijelu kroz koji učenici dobivaju potrebna znanja i vještine kako bi bili konkurentniji na tržištu rada – kazao je Grabovac.

Dodao je kako se radi o sve popularnijem i traženijem zanimanju.

– Gaming industrija ima najveći trend svjetskog rasta, tako da naši učenici po završetku školovanja neće imati problema u pronalasku posla. Također valja istaknuti kako se radi o iznadprosječno plaćenom zanimanju – kazao je ravnatelj Srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević.

/Izvor: Fena/

Objava Livanjska srednja škola planira educirati tehničare za razvoj videoigara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Loš obrazovni sustav, zastarjeli planovi i programi i pojedini vrlo upitni kadrovi u obrazovanju kao i nedostatak povezanosti obrazovnog sustava s realnim sektorom jesu neki od najvećih problema koji tište ovu zemlju.

Gotovo da i nemamo adekvatnih strategija i kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih planova kako izaći iz vrzinog kola i bar krenuti putom modernih i razvijenih zemalja. Svakako je pohvalna akcija Agencije za rad i zapošljavanje BiH koja drugu godinu zaredom na jednom mjestu objavljuje informacije o potrebama na tržištu rada u BiH, a s ciljem da maturantima osnovnih i srednjih škola u BiH pruži informacije o potrebama tržišta rada, te da im olakša izbor za nastavak školovanja.

– Kada je riječ o visoko obrazovanim osobama (VSS) najtraženija zvanja su ona vezana za IT sektor (IT inženjer, softver inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine-specijalista. Osim ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Osim ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, žurnalistima i socijalnim radnicima, kazao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Što se traži na tržištu rada?

Nadalje, navodi kako je najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavače i ugostitelje, posebno konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka, radnici u call-centrima.

Od osoba sa srednjom stručnom spremom na evidencijama nezaposlenih je najviše ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara i prometnih tehničara. Nadalje, kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari. Ovdje treba uzeti u obzir kako je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih. S druge strane najviše nezaposlenih sa VKV i KV kvalifikacijom ima među vozačima motornih vozila i frizerima.

– Ove godine potrudili smo se da još unaprijedimo informacije sa tržišta rada, pa tako svi zainteresirani mogu detaljno, po zanimanjima, vidjeti koliko je nezaposlenih osoba, a koliko se osoba određenog zanimanja zaposlilo u prethodnoj godini. Ove informacije su predstavljene za svaka županija u Federaciji, za razinu Republike Srpske i razinu Brčko distrikta BiH. Također, kao i prošle godine dali smo na nivou BiH pregled po pet najbrojnijih zanimanja na evidencijama nezaposlenih osoba, rekao je Bandić. Dodaje kako je izbor zanimanja važan trenutak u životima mladih ljudi i neophodno je prije donošenja ovako važnih odluka imati kvalitetne informacije koje mogu pomoći u odabiru zanimanja, jer potrebe tržišta rada su važan faktor prilikom odabira zanimanja. Apelirao je na mlade ljude da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o dužini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primjene na radnom mjestu.

Nužne reforme

– Bolje je da se mladi ljudi odluče za obrazovanje koje će trajati malo duže, ali koje će im olakšati pronalaženje posla, nego kraće i lakše obrazovanje, ali da na kraju budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba, poručio je Bandić.

Na ovaj način mlade osobe ipak se donekle mogu upoznati s tendencijama na tržištu rada te na taj način lakše odabrati koju će srednju školu ili fakultet upisati. S te strane radi se o dobrom projektu, tim više što svakodnevno gubimo stanovništvo i radno sposobne osobe. Ipak, kako bi punom parom krenuli naprijed nužno nam je kudikamo bolje obrazovanje, koje će sve mlade ljude pripremiti za tržište rada u 21. stoljeću i četvrtu industrijsku revoluciju. Kako bi o tome mogli i sanjati nužna nam je politička, ekonomska i pravna sigurnost, a ne svakodnevne debate i tmurnoj prošlosti na ovim prostorima.

Ukoliko se sve ovo ne dogodi vrlo skoro, pitanje je tko će osim uhljeba i umirovljenika uopće ostati u ovakvoj državi.

/Izvor: Dnevni list/

Objava Koja su zanimanja najtraženija u BiH? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U nastavku donosimo koje su škole završili naši nogometaši:

Gimnazija

Marko Pjaca i Tin Jedvaj završili su Športsku gimnaziju, dok je njihov suigrač Andrej Kramarić završio matematičku gimnaziju u Zagrebu, točnije MIOC. Kramarić je nakon gimnazije upisao Ekonomski fakultet u Zagrebu, ali je nakon prve godine zbog nogometnih obveza odlučio zamrznuti studij. Mateo Kovačić i Milan Badelj su, pak, završili privatnu gimnaziju.

Ekonomsko – birotehnička škola

Splićanin Ivan Strinić završio je Ekonomsko-birotehničku školu u svom rodnom gradu. Nakon toga odlučio se u potpunosti posvetiti samo nogometnoj karijeri.

Građevinska škola 

Ivan Rakitić započeo je srednjoškolsko obrazovanje u Građevinskoj školi, ali sa samo 15 godina ju je napustio. Shvatio je kako neće moći uskladiti treninge i nastava, a kako je bio veoma siguran u svoj nogometni uspjeh, prevagnuli su treninzi i nogometna karijera. Roditelji su ga podržali u toj odluci.

Prometna škola

Poznato je samo da je 26-godišnji Riječanin Šime Vrsaljko završio Prometnu školu.

Tehnička škola  

Šibenčanin Duje Ćaleta-Car upisao je Tehničku školu u Šibeniku, ali nakon dva razreda odlučio ju je napustiti. Razlog? Nogometne obveze, naravno! Točnije, preseljenje u austrijski Salzburg.

Trgovačka škola

Zamisli da dođeš u trgovinu i zatekneš Josipa Pivarića kako radi kao komercijalist! Prema njegovoj srednjoškolskoj diplomi to ne bi bilo ni malo čudno s obzirom na to da je završio baš taj smjer u Srednjoj trgovačkoj školi. Nakon srednje škole, Pivarić je upisao i Kineziološki fakultet, no nije poznato je li ga završio.

(Industrijsko)-obrtnička škola

Umjesto u dresu, Marija Mandžukića i Dejana Lovrena mogle smo gledati u radnim odijelima – samo da su se zaposlili u struci! Mandžukića bismo tako mogle pozvati kada odlučimo promijeniti keramičke pločice, budući da je završio srednju školu za keramičara-oblagača, a Lovren bi zasukao rukave kada su u pitanju elektroinstalacije jer je završio srednju školu upravo za elektroinstalatera. Premda bismo ih voljele vidjeti i u “radnom” izdanju, bit ćemo iskrene – draži su nam u dresovima naše reprezentacije!

Ugostiteljska škola

Dva najiskusnija hrvatska nogometna reprezentativca dijele i jednako zanimanje prema srednjoj školi. Vedran Ćorluka i Luka Modrić završili su Srednju ugostiteljsku školu i tako stekli zanimanje konobara. Pokušaj samo zamisliti da te ova dva nogometna veterana poslužuju u kafiću ili u restoranu. Nama je glava već u oblacima!

24.sata.hr

Objava Znaš li koja su prava zanimanja naših reprezentativaca? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U ovoj školskoj godini 96 maturanata  koji su raspoređeni u 4 razredna odjela: bravari i vodoinstalateri raspoređeni su u jedan kombinirani odjel sa ukupno 24 učenika, 26 učenika ekonomske struke, 23 gimnazijalca i 23 učenika  ekonomske struke- prodavači.

Razgovarali smo sa nekoliko učenika strukovnih trogodišnjih zanimanja o obrazovanju u Srednjoj školi Prozor te o planovima nakon dobivanja završne svjedodžbe odnosno srednjoškolske diplome.

U razgovoru sa vodoinstalaterima  Jozom Jeličićem, Tadijom Čuljak i Miškom  Zelićem došli smo do njihovog  osvrta na obrazovanje te o planovima nakon stjecanja zanimanja: Kroz ove tri godine smo dosta toga naučili u našem zanimanju. Zadnju godinu dobili smo nove prostorije za praksu. Zahvaljujući našem razredniku prof. Nikoli Iviću i drugim profesorima izlazimo iz škole zadovoljni  sa dosta solidnim znanjem u zanimanju vodoinstalater.

Kamo nakon završene škole?

Rado bismo radili u svom zanimanju u našoj općini. Stanje u državi, a i u našoj općini je takvo da se moramo snalaziti i ići tražiti posao u inozemstvu. Ovaj naš natpis na majicama dovoljno govori „Angela, eto me!“ Naša Rama je lijepa i teško je iz  nje otići, ali se od ljepote ne živi.  Zahvaljujemo se našim roditeljima, profesorima i svima koji su pomogli u našem obrazovanju.- kazali su vodoinstalateri Jozo, Tadija i Miško.

Iz Srednje škole Prozor izlazi još jedna generacija prodavača.  Evo što su nam rekli oni o obrazovanju i planovima nakon dobivanja završne svjedodžbe.

Maturantica Ana Uložnik nam je kazala: Kroz ove tri godine dosta toga sam naučila u svom zanimanju prodavača. Zato bih se  željela zaposliti  u svojoj struci. Najprije bih radila kao trgovac, a kada steknem određeno radno iskustvo želim se baviti trgovinom i turizmom na našem lijepom Ramskom jezeru.  Sanjam da će jednog dana ova naša Rama biti velika turistička destinacija i da će biti posla za sve nas. Sanjam o ljepoti života u našoj prekrasnoj Rami. Ako ne uspijem u svojoj prvoj nakani morat ću otići iz Rame za koricom kruha kao i brojni drugi koji su već morali otići.

Josipa Jakovljević  maturantica zanimanja prodavač je također  podijelila svoje mišljenje s nama: Tijekom svog obrazovanja za zanimanje prodavač stekla sam veliko znanje. Nakon dobivanja završne svjedodžbe željela bih ostati ovdje i raditi ono što sam završila. Nažalost, kako je stanje sada teško će to biti ostvarivo. Stoga razmišljam otići u inozemstvo te potražiti odgovarajući posao. Na kraju svog obrazovanja želim se zahvaliti najprije svojoj majci koja se sama brinula za nas šestero nakon očeve smrti te bratu i sestrama što su nakon zapošljavanja pomagali cijeloj obitelji. Također se  zahvaljujem profesorima, jer su nam pomogli u stjecanju znanja.

Objava Kamo nakon završene srednje škole? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U školsku 2016./2017. godinu u Srednju školu je upisano ukupno 112 , a završilo je svoje srednjoškolsko obrazovanje 83 učenika.

Stanje novoupisanih učenika nakon prvog upisnog roka je slijedeće:

Četverogodišnji program:

1. hotelijersko-turistički tehničar 34

2. opća gimnazija 21

Trogodišnji program:

1. vodoinstalater  10

2. kuhar 27

Za upis su ostali još Drugi i Treći upisni rok:

Objava U prvom upisnom roku u Srednju školu Prozor upisano 92 učenika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Krojačice svoju kreativnost pokazuju pripremajući odjeću za sebe ali i druge. Najbolje krojačke kreacije pokazuju na prigodnoj reviji u sklopu učeničkog zabavnog programa u povodu Valentinova.

Za zanimanje krojač učenici se obrazuju kroz tri nastavne godine. Tijekom obrazovanja proučavaju opće obrazovne predmete i stručne kroz teorijsku i praktičnu nastavu. Krojači u Srednjoj školi Prozor imaju prednost što i teorijski i praktični dio nastave provode u prostorijama škole te ne moraju tražiti radnju za obavljanje stručne prakse.

Krojači izrađuju odjeću prema prethodno kreiranom modelu. Obavljaju konstrukcijsku pripremu, kroje prema šabloni, šivaju i dorađuju odjeću. Završni proizvodi krojača jesu odjevni predmeti, posteljina, trikotaža, stolnjaci i sl. Krojači mogu raditi u industrijskim postrojenjima ili u obrtničkim radionicama. Krojači zaposleni u industriji izrađuju odjeću za široko tržište. Oni su često specijalizirani za pojedinu radnu operaciju ili skupinu radnih operacija. Krojači u obrtničkim radionicama rade za uže tržište ili po narudžbi. Najčešće izrađuju odjeću po mjeri, a prema potrebi popravljaju i preinačuju sašivenu odjeću. Obavljaju sve opisane faze rada na pojedinom proizvodu, uključujući uzimanje mjere i jednu probu ili više proba prije dovršavanja predmeta. U obrtničkoj krojačkoj radionici ima mnogo ručnog rada, dok u industriji prevladava rad na strojevima.

Objava Tko zna? Možda se među njima krije modna kreatorica? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Teoretski dio nastave za učenike zanimanja kuhar/konobar izvodi se u novim učionicama, a praktični  se odvija u suvremeno opremljenoj kuhinji i restoranu. Bilo je zanimljivo posjetiti  praktični dio nastave. Učenici još uvijek sramežljivo pristupaju svom budućem zanimanju. Neki od njih su po prvi put uzeli u ruke kuhinjsko suđe i pribor ili konobarsku tacnu. No, po završetku svog obrazovanja sigurno će biti spremni za pripremanje kuharskih delicija i posluživanje najzahtjevnijih gostiju.

Kuhar

Zanimanje kuhar je trogodišnje zanimanje koje je uvedeno u Srednju školu Prozor od ove školske godine.

Kuharski posao sastoji se u pripremanju svih vrsta toplih i hladnih jela. To podrazumijeva odabir i pripremu namirnica, određivanje tehnologije pripremanja hrane i samo njezino pripremanje (kuhanje, pečenje, prženje, pirjanje i drugo), kao i pripremu za posluživanje jela. Na osnovi normativa i zahtjeva ugostiteljskoga objekta u kojemu rade, kuhari sastavljaju dnevne i tjedne jelovnike. U skladu s tim jelovnicima naručuju i preuzimaju namirnice. Kako se sve namirnice ne troše isti dan, kuharova je dužnost da ih uskladišti i očuva od kvarenja. Budući da sudjeluju u svim tehnološkim fazama pripreme hrane, kuhari rukuju brojnim kuhinjskim strojevima, alatima i posuđem različite namjene. Glavni kuhari usklađuju rad kuharskoga i pomoćnog osoblja te organiziraju cjelokupan rad u kuhinjama.

Kuhari rade u raznim ugostiteljskim objektima, a to podrazumijeva i dosta različite uvjete u kojima obavljaju svoj posao. Radni uvjeti variraju od rada u dobro uređenim, ventiliranim i opremljenim prostorima do rada u improviziranim i nedostatno opremljenim prostorima. Ipak, svim je kuharima zajedničko to da su izloženi toplini, vlazi i isparavanjima. Radni ritam kuhara ovisi o vrsti ugostiteljskoga objekta u kojemu su zaposleni.

Konobar

Obrazovanje za zanimanje konobar odvija se kroz tri godine. Uvedeno je od ove školske godine i kombinirano je sa zanimanjem kuhar.

Konobari poslužuju hranu i piće u ugostiteljskim objektima. Pošto od gostiju prime narudžbe, prenose ih osoblju u kuhinji ili na šanku i vode računa o tome da goste podvore što brže i što kvalitetnije. Konobarsko zanimanje uključuje i druge poslove vezane uz posluživanje gostiju, kao što su postavljanje stolova i njihovo pospremanje nakon uporabe te ispostavljanje računa i naplata usluga. Neovisno o tome rade li u restoranima koji pripremaju jela po narudžbi, u restoranima koji nude hranu pripremljenu brzo ili u točionicama (kafićima), od konobara se očekuje da budu ljubazni, točni, brzi i komunikativni. Budući da su konobari u stalnom i neposrednom kontaktu s gostima i kako reputacija ugostiteljskoga objekta u kojemu rade uvelike ovisi o njima, od njih se ne očekuje samo korektna usluga nego i to da gostu boravak učine što ugodnijim. Upravo iz toga proizlaze razlike u obavljanju konobarskoga posla. U nekim ugostiteljskim objektima – a to ovisi o njihovoj vrsti i kategoriji – od konobara se zahtijeva i obavljanje posebnih poslova, kao što su dočekivanje gostiju na ulazu u lokal, pratnja do stola, pridržavanje stolca pri sjedanju, pomoć pri odlaganju garderobe te savjetovanje pri odabiru jela (specijaliteta kuće).

Objava Tri, dva, jedan, kuhaj i poslužuj! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za učenike strukovnih škola važna je stručna praksa. Polaznici strukovnih zanimanja u Srednjoj školi Prozor praktičnu nastavu obavljaju najviše u školskim radionicama gdje imaju strojeve i alate.

Do sada je ta praksa obavljana u staroj i oronuloj zgradi bivše osnovne škole, popularno zvanoj „ŠUP“. Općina Prozor-Rama je u 2016. godini dogradila zgradu Srednje škole Prozor te su u prvom dijelu školske 2016./2017. godine učenici na praktičnu nastavu prešli u nove radionice i učionice. Izgradnjom zgrade i opremanje omogućeno je  uvođenje novih zanimanja i poboljšanje uvjeta rada. Ovdje donosimo kratku reportažu kako učenici obavljaju stručnu praksu u zanimanjima u tim novim prostorijama te ponešto o zanimanjima i stručnoj osposobljenosti učenika po završetku srednjoškolskog obazovanja.

Strojarska zanimanja u Srednjoj školi Prozor koja su trenutno aktualna su: bravar, vodoinstalater, CNC operater i računalni tehničar u strojarstvu.

CNC operateri

CNC operateri je novo trogodišnje zanimanje koje je prvi put uvedeno ove školske godine. Praksu izvode na strojevima CNC tokarilice i CNC glodalice koje imaju razinu didaktičkog sredstva. Praksu vodi diplomirani inženjer strojarstva prema nastavnom planu programu. Po završetku obrazovanja učenisi su osposobljeni za programiranje i vođenje procesarada na CNC tokarilici i CNC glodalici. Ovome treba dodati da je ovo zanimanje u zadnje vrijeme jedno od najtraženijih.

Vodoinstalateri

Zanimanje vodoinstalateri su trogodišnje zanimanje. U ovom zanimanju učenik se osposobljava za znanja čitanja i razumijevanja tehničkih crteža i tehnološke dokumentacije za pravilan rad. Koristi raznovrsne materija koji se koriste u procesu postavljanja vodoinstalacija. Postavlja i instalira sve vodovodne instalacije i pri tome koristi adekvatne uređaje i aparate za spajanje vodovodnih cijevi.

Bravari

Bravari se obrazuju kroz trogodišnje razdoblje. Tijekom obrazovanja obavljaju stručnu praksu te su uz teorijski dio osposobljeni za čitanje i razumijevanje tehničkih crteža kako bi upravo nacrte praktično primjenjivali. Bravari poznaju i adekvatno koriste raznovrsne materijale koji se koriste pri izradi metalnih konstrukcija i metalnih zanatskih proizvoda. Također su osposobljeni za krojenje i rezanje materijala koji se koriste pri izradi metalnih konstrukcija. Bravari su osposobljeni za montažu steznih alata i alata za obradu metala, poznaju tehnologiju obrade spajanjem, rezanjem, savijanjem i zaštitu metala bojenjem. Bravari su zasigurno jedno od univerzalnijih zanimanja. Veoma su traženi te su rijetko nezaposleni.

Računalni tehničar u strojarstvu

Računalni tehničar je zanimanje sa četverogodišnjim obrazovanjem koji mogu upisati sve fakultete. Jedan dio svoje stručne prakse provode u radionicama na različitim alatima i strojevima, a drugi dio provode u informatičkom kabinetu.

Računalni tehničar u strojarstvu usvaja teorijska i praktična znanja kao strojarski tehničar, dodatna znanja se odnose na poznavanje i primjenu računala i na poznavanje i primjenu strojeva vođenih računalom s naglaskom na računalom upravljanim numeričkim strojevima.
Od praktičnih vještina računalni tehničar u strojarstvu osposobljava se za osnove ručne i strojne obrade metala i jednostavnije operacije na klasičnim alatnim strojevima.
Ovladati vještinama posluživanja i programiranja strojeva upravljanih računalom , od tehnološke razrade procesa do programiranja stroja i puštanja u pogon. Mora znati provesti kontrolu kvalitete pridržavajući se usvojenih standarda.
Osposobljeni tehničar brzo se uključuje u proizvodni proces i primjenjuje moderne tehnologije. Na taj način ubrzava proces proizvodnje. S manjim brojem dobro osposobljenih djelatnika i modernom tehnologijom smanjuje vrijeme izrade i poboljšava kvalitetu proizvoda.
Zbog stalnih promjena i napretka znanosti i tehnologije računalnog tehničara u strojarstvu mora se i nakon završetka školovanja stručno usavršavati.
Stečeno opće i strukovno znanje omogućava učeniku upis na sve fakultete, a posebno na fakultete tehničkih znanosti.

Objava Predstavljamo: Strojarske struke u Srednjoj školi Prozor pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U veoma bliskoj budućnosti svijet će vjerojatno izgledati potpuno drugačije nego danas, a to će utjecati i na neka zanimanja koja će ili potpuno nestati ili funkcionirati potpuno drugačije, piše Index.hr.

1. Knjižničari

Nekada je odlazak u knjižnicu bio neizbježan ako ste željeli saznati ili pročitati nešto novo. Danas je sve digitalizirano te većinu literature možete pronaći ili naručiti online. Čak i knjižnice imaju svoju digitalnu bazu, zbog čega se potreba za knjižničarima svake godine sve više smanjuje.

2. Reporteri i TV voditelji

Iako ova zanimanja vjerojatno neće u potpunosti nestati, činjenica je da se većina informacija danas prenosi preko web portala ili društvenih mreža. Ljudima više nije potrebno lice na ekranu koje će im reći najvažnije informacije tog dana, već ih mogu pronaći i sami na internetu.

3. Community manager

Iako je ovo zanimanje danas veoma popularno i traženo, za nekoliko godina bit će potpuno bespotrebno. Nove generacije radnika žive s društvenim mrežama te neće biti potrebe za nekim tko će komunikaciju putem društvenih mreža obavljati umjesto njih, piše Finances Online.

4. Turistički radnici

Danas postoji mnoštvo web stranica preko kojih putnici mogu u potpunosti sami organizirati svoje putovanje, od kupovine avionske karte do rezervacije sobe u hotelu pa čak i kupovine ulaznica za popularna turistička odredišta. Sve potrebne informacije nalaze na internetu, a mogu i vidjeti grad u koji odlaze prije nego što zaista odu u njega. Zbog toga je sve manja potreba za osobama koje će se umjesto njih brinuti o organizaciji putovanja.

5. Inženjeri agronomije

Forbes je još 2011. godine objavio da sektor poljoprivrede zapošljava manje stručnjaka nego bilo koje drugo inženjersko polje, a čini se da će ti brojevi u budućnosti još više padati. Naime, zahvaljujući tehnološkom napretku, u poljoprivredi je potrebno sve manje ljudskog kadra, a većinu preradnog procesa danas obavljaju strojevi. Također, znanost je razvila mnoštvo obrambenih mehanizama koji štite biljke tijekom procesa uzgajanja, zbog čega je potreba za stručnjacima sve manja.
Večernji.ba

Objava Ovih pet zanimanja uskoro će potpuno nestati, je li i vaše među njima? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.