Objava Stipo Radoš (1956. – 2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Produženo radno vrijeme odobrava se u dane:

• Srijeda/četvrtak; 01./02. srpnja 2026. godine (utakmica SAD-BiH)
• Četvrtak/petak: 02./03. srpnja 2026. godine (utakmica Hrvatska – Portugal)

i traje najduže sat vremena po službenom završetku utakmice.

Nadzor nad provedbom ove Odluke provodi Odsjek za inspekcijske poslove i komunalni red Općine Prozor-Rama i Policijska stanica Prozor-Rama.

Objava Odluka o produljenju radnog vremena ugostiteljskih objekata za 1.,2. i 3. srpnja 2026. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na konferenciji za medije četiriju sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ, održanoj u prostorijama Unije neovisnih sindikata u Mostaru, predstavnici sindikata kazali su kako su se javnosti obratili jer je, kako tvrde, Vlada odbila razgovarati sa sindikatima, unatoč višemjesečnim pregovorima o novom aneksu kolektivnog ugovora.

Sindikati navode kako su službeni zahtjev za sastanak s Vladom, odnosno predsjednicom Vlade i ministrom financija, uputili još 22. svibnja, ali pisani odgovor nisu dobili.

“Nismo dobili odgovor, nego nam je preko resornog ministra poručeno da sastanka neće biti. To je glavni razlog zbog kojeg želimo upoznati javnost i naše članstvo da sastanka neće biti, iako smo polagali nadu u njega”, rekla je predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja HNŽ Edina Čomić.

“Socijalni dijalog nije odgovor na jedan od deset dopisa”

Predstavnici sindikata poručili su kako se Vlada u rijetkim odgovorima poziva na socijalni dijalog, ali da se takav odnos, prema njihovim riječima, ne može smatrati stvarnim dijalogom.

“Socijalni dijalog nije odgovor na jedan od deset dopisa, socijalni dijalog nije odbijanje sastanka”, poručili su sindikati.

Ističu kako su tijekom pregovora iznosili prijedloge za koje tvrde da već postoje u drugim županijama te da velik dio njih ne zahtijeva dodatna sredstva, nego uređeniji i pravedniji sustav.

“Tražimo rješenja koja postoje u drugim županijama. Mnogi naši prijedlozi su u razgovorima prihvaćeni kao opravdani. Nismo tražili da se primjenjuju odmah, nego da se ono što se dogovori može primjenjivati od naredne školske godine”, naveli su.

Plaća u osnovnoj školi 65 KM ispod federalnog prosjeka

Sindikati tvrde kako je odnos Vlade prema obrazovanju najbolje vidljiv kroz kretanje plaća u posljednje tri godine. Prema podacima koje su iznijeli, u listopadu 2023. godine, kada je imenovana aktualna Vlada, plaća prosvjetnog radnika bila je oko 200 KM veća od prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH.

Danas je, tvrde sindikati, prosječna plaća u Federaciji BiH 1706 KM, dok je plaća u osnovnoj školi u HNŽ 1641 KM, odnosno 65 KM manja od federalnog prosjeka.

“To je pravi pokazatelj kakav je odnos Vlade prema obrazovanju”, poručili su.

Posebno upozoravaju na položaj pripravnika i mlađih nastavnika, navodeći kako je minimalna plaća porasla na 1027 KM, dok pripravnici imaju tek nešto veću plaću od minimalne. Početnici koji nemaju dodatak na minuli rad, ističu, imaju gotovo ista primanja kao radnici koji primaju minimalnu plaću.

“Profesor matematike, liječnik, ovisno o tome u kojoj školi radi, ima tek nešto veću plaću od minimalca. Kako članovi Vlade misle da obrazovanje u ovoj županiji može ići nabolje ako visokoobrazovanog čovjeka s dnevnikom pošalju u učionicu za plaću tek nešto veću od najniže stručne spreme”, poručeno je.

Sporno povećanje od pet posto

Sindikati podsjećaju kako je u veljači 2025. godine, nakon prekida štrajka, potpisan aneks kolektivnog ugovora kojim je dogovoreno povećanje koeficijenata za osam posto te povećanje osnovice za pet posto od 1. listopada.

Međutim, ističu kako je u međuvremenu Vlada Federacije BiH smanjila iznos doprinosa za uplatu, pa je, prema njihovim riječima, dogovoreno povećanje od pet posto zapravo postalo dio sredstava koji je ostajao nakon smanjenja doprinosa.

“Mjera Vlade Federacije BiH bila je da poslodavci ta sredstva preusmjere na plaće, što su neki kantoni i uradili. U HNŽ se čak i to povećanje primjenjuje tek od listopada, iako su doprinosi umanjeni od srpnja”, upozorili su sindikati.

Dodaju kako su na to upozoravali dopisima, ali da na većinu njih nisu dobili odgovor.

Moguće tužbe zbog minimalnih plaća

Jedan od problema na koji su sindikati posebno upozorili odnosi se na isplatu minimalnih plaća. Tvrde kako se minimalna plaća tek od ove godine isplaćuje ispravno, dok su prošle godine radnici s najnižim primanjima, među kojima su spremačice i asistenti u nastavi, primali umanjene iznose.

Sindikati su, kako navode, od Federalnog ministarstva financija tražili uputu o isplati, a nakon toga zatražili od nadležnih u HNŽ da se izradi plan isplate razlika kako radnici ne bi pokretali tužbe.

“Kad je napokon počela isplata ispravno, uputili smo dopis i zatražili da se napravi plan isplate onog dijela koji naši radnici, koji primaju minimalac, nisu dobivali. Ni na taj dopis nam nije odgovoreno”, naveli su.

Predstavnici sindikata istaknuli su kako su mjesecima upozoravali na mogućnost tužbi, ali da rješenja nije bilo.

“Iskazali smo dobru vjeru i strpljenje mjesecima, upozoravali da će doći do tužbi, ali očito njih za to nije briga”, poručili su.

Sistematski pregledi nisu obavljeni

Sindikati tvrde i kako dio dogovorenih obveza iz ranijeg aneksa kolektivnog ugovora nije proveden. Među njima navode sistematske preglede, za koje kažu da ih zaposlenici u srednjim školama nisu imali od 2010. godine.

“Prilikom potpisivanja aneksa dogovorili smo sistematski pregled koji nismo imali od 2010. godine i do danas ga zaposlenici u srednjim školama nisu obavili”, istaknuto je.

Posebno problematičnim smatraju to što radnici na određeno vrijeme nisu planirani za sistematske preglede, iako neki od njih godinama rade u školama.

“To je sramota. Netko tko radi pet ili šest godina na određeno nema pravo na sistematski pregled. O njegovu zdravlju i položaju u društvu nikoga nije briga”, poručeno je.

Radnici na određeno formalno na odmoru, a i dalje rade

Na konferenciji je upozoreno i na položaj djelatnika koji rade na određeno vrijeme. Sindikati tvrde kako su ti radnici dobili rješenja o godišnjem odmoru od 18. lipnja, ali da velik broj njih i dalje obavlja poslove u školama, osobito oni koji su razrednici ili sudjeluju u povjerenstvima za upis.

“Naši radnici koji rade na određeno su na odmoru od 18. lipnja, a oni koji su razrednici ili su u povjerenstvima za upis rade još uvijek”, navode sindikati.

Takav odnos prema radnicima na određeno, posebno uz činjenicu da neki od njih godinama nemaju stalno zaposlenje, sindikati smatraju neprihvatljivim.

“Postoje ljudi koji deset godina rade na određeno. Na tu nepravdu ne želimo šutjeti. Tražimo ista prava za sve”, poručili su.

“U HNŽ ne postoji jedinstveni pravilnik o prijemu radnika”

Kao jedan od najvećih problema u obrazovanju HNŽ sindikati ističu nepostojanje jedinstvenog pravilnika o prijemu radnika. Zbog toga, tvrde, škole mogu postupati po vlastitim pravilnicima, što dovodi do različitih kriterija i neujednačene prakse.

“Postoje kvalitetni i pravedni pravilnici u nekim školama, ali postoje i škole u kojima se radnici primaju samo na osnovi intervjua. Nije važno iskustvo, čekanje na birou, niti bilo što drugo, odnosno važno je upravo nešto drugo”, upozorili su.

Prema tvrdnjama sindikata, postoje slučajevi u kojima se natječaji za stalna radna mjesta raspisuju odmah nakon odlaska radnika u mirovinu, dok pojedini djelatnici godinama rade na određeno.

“Postoje škole u kojima je raspisan natječaj odmah nakon što je netko otišao u mirovinu i prima se osoba koja nikada nije radila u školi, dok netko drugi deset godina radi na određeno”, poručili su.

Sindikati: Obrazovanje postaje nesigurna profesija

Predstavnici sindikata upozoravaju kako nesigurnost zaposlenja i niske plaće već utječu na interes za nastavničke profesije.

“Stvoren je ambijent nesigurne profesije. Ljudi koji su završili pedagoške fakultete kažu da neće ući u to. Radije će raditi kao trgovci sa sigurnom plaćom”, rekao je predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ, Edin Sarajlić.

Sindikati tvrde kako se posljedice već vide i kroz manjak stručnog kadra u školama.

“Ne znam tko bi s 25 godina i šest godina fakulteta došao u učionicu raditi za 1100 ili 1200 maraka. Na kraju će se zatvoriti učionice ili će nam raditi nestručni kadar, a taj nedostatak se već osjeti”, poručeno je.

Usporedba sa Zapadnohercegovačkom županijom

Dodatno nezadovoljstvo među članstvom, prema riječima sindikata, izazvala je informacija da je Zapadnohercegovačka županija nedavno povećala plaće prosvjetnim djelatnicima do 27 posto.

“Naši članovi se pitaju kako jedino u HNŽ nema novca. Kako susjedna županija može podići plaću prosvjetnom radniku za 412 maraka, a ovdje ne može ništa”, poručeno je.

Sindikati odbacuju argumente da je HNŽ složen sustav s većim brojem institucija i paralelnih obrazovnih sustava.

“Sve je to postojalo oduvijek. Ništa nije novo, a mi smo do dolaska ove Vlade bili u vrhu Federacije po plaćama. Sada smo na dnu”, istaknuli su.

Članstvo će odlučiti o daljnjim koracima

Goran Miličević, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ, kazao je kako je jedan od ključnih razloga sazivanja konferencije činjenica da Vlada nije odgovorila na zahtjev za sastanak.

“Dobili smo usmeni odgovor da oni nemaju s nama o čemu razgovarati. To je dokaz kakav je njihov stav prema socijalnim partnerima”, rekao je Miličević.

Poručio je kako sindikati žele razgovor, ali da bez sugovornika njihov rad postaje ograničen.

“Svi naši zahtjevi su opravdani i provode se u drugim županijama, ali kod nas je uvijek izgovor da novca nema”, kazao je.

Sindikati su najavili kako će anketirati članstvo o daljnjim koracima i načinu na koji će započeti nova školska godina.

“Naši članovi će odlučiti koji će to naredni sindikalni koraci biti, ali vjerojatno se neće svidjeti Vladi, jer mi ne vidimo drugi način djelovanja s ovom Vladom”, poručio je Miličević.

Na kraju su istaknuli kako konferencija za medije nije zatvaranje vrata razgovorima, nego još jedan poziv Vladi HNŽ da ozbiljno shvati nezadovoljstvo prosvjetnih djelatnika.

“Pred nama je dugo, toplo ljeto. Do rujna nećemo šutjeti”, poručili su sindikati.

Objava Sindikati obrazovanja Vladi HNŽ: ‘Plaće su nam pale ispod prosjeka, do rujna nećemo šutjeti’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U vezi s najavljenim toplinskim valom i ekstremno visokim temperaturama koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu, Konfederacija samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine apelirala je na poslodavce da organiziraju rad u nepovoljnim uvjetima i poduzmu mjere zaštite zdravlja radnika zbog ekstremno visokih temperatura koje predstavljaju izravan rizik za zdravlje i sigurnost radnika.

Naglašeno je da uvjeti rada tijekom ekstremno visokih temperatura mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući iscrpljenost, dehidraciju, sunčanicu, gubitak koncentracije, pa čak i stanja opasna po život.

To se posebno odnosi na zaposlenike u građevinskom sektoru, komunalnim uslugama, prometu, proizvodnim pogonima, kao i na zaposlenike koji su dulje vrijeme izloženi izravnim učincima visokih temperatura.

U tom smislu, Konfederacija samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine poziva sve poslodavce da prilagode radno vrijeme na otvorenom vremenskim uvjetima i tako zaštite zdravlje svojih radnika.

Konfederacija poziva sve poslodavce u Bosni i Hercegovini da, u skladu sa Zakonom o sigurnosti i zdravlju na radu, bez odgađanja poduzmu mjere zaštite radnika.

Te mjere su: prilagodba i preraspodjela radnog vremena, izbjegavanje rada tijekom najtoplijeg dijela dana (između 11 i 17 sati), organizacija rada u smjenama, češće pauze uz osiguravanje dovoljnih količina vode i bezalkoholnih pića te skraćivanje radnog vremena u jutarnjim i večernjim satima u djelatnostima koje su posebno izložene visokim temperaturama.

Savez samostalnih sindikata BiH podsjeća da zaštita zdravlja i sigurnosti zaposlenika mora biti prioritet svakog poslodavca te da izloženost ekstremno visokim temperaturama može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje zaposlenika.

Naglašavaju da zdravlje i sigurnost radnika moraju biti prioritet te da se nijedan posao ne smije obavljati po cijenu ugrožavanja života i zdravlja zaposlenika.

Najavljeno je da će Savez samostalnih sindikata BiH nastaviti pratiti situaciju na terenu, pružati podršku svim zaposlenicima, te inzistirati na dosljednom poštivanju zakonskih propisa u području sigurnosti i zdravlja na radu.

Pozvali su nadležne inspekcijske organe da pojačaju nadzor nad provođenjem mjera zaštite na radu i osiguraju dosljednu primjenu svih zakonskih propisa, a sve s ciljem zaštite zdravlja i života zaposlenika u Bosni i Hercegovini.

Također su pozvali Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da osnuje Vijeće za zaštitu na radu u skladu s člankom 7. Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Objava APEL POSLODAVCIMA: Sindikati traže zaštitu radnika od ekstremno visokih temperatura pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Ivica Pavlović (1963. – 2026.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. siječnja 2026., najniža mirovina iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša mirovina iznosi 3.333,79 KM.

Osnovica za izračun najniže mirovine iz članka 81. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO (Službene novine Federacije BiH, broj: 6/26), za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. iznosi 724,36 KM (651,05 + 11,26 % = 724,36).

Na temelju navedenog:

– Najniža mirovina iz članka 81. stav 2. točka a) – za manje od 20 godina mirovinskog staža – 60 % osnovice, iznosi 434,62 KM,

– Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točka b) – za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 25 godina – 65 % osnovice, iznosi 470,83 KM,

– Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točka c) – za 25 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina – 70 % osnovice, iznosi 507,05 KM,

– Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točka d) – za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 35 godina – 75 % osnovice iznosi 543,27 KM,

– Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točka e) – za 35 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina – 85 % osnovice ,iznosi 615,71 KM,

– Najniža mirovina iz članka 81. stavka 2. točka f) – za 40 godina mirovinskog staža i više – 95 % osnovice, iznosi 688,14 KM.

Invalidska i obiteljska mirovina (iza aktivnog osiguranika) u smislu članka 81. stavka 4. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju od 1. siječnja 2026. godine, iznosi:

– Najniža invalidska mirovina iznosi 651,92 KM,

– Najniža obiteljska mirovina iznosi 651,92 KM.

Iznos zajamčene mirovine za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. na temelju 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.

Najniža mirovina korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji te Zakon o pravima branitelja i članova njihovih obitelji), izmjenama navedenih propisa koji se primjenjuju od 1.1.2026. godine, utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.

Prosječna samostalna mirovina za lipanj iznosi 851,97 KM.

Mirovinu za lipanj primit će ukupno 470.291 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 356,4 milijuna KM.

Objava Prosječna samostalna mirovina iznosi 851,97 KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Borba za jedinstveno lovište pred Ustavnim sudom F BiH

Općina Prozor-Rama izborila je poništenje Odluke o dva lovišta na svom teritoriju. Od tada je bez lovišta. Zbog čijih interesa? Kao ne zna se, a u stvari zna se dobro!

Ustavni Sud Federacije BiH poništio sramotnu Odluku Skupštine i Vlade HNŽ-a o podjeli lovišta u Rami

Ramski vjesnik je u više navrata slao upite nadležnom županijskom ministarstvu i već punih 12 godina nema pomaka u tom pogledu. Koga se god upita nije do njega, ali ne daj Bože da se u lovištu nešto dogodi tko bi bio odgovoran?

ŽUPANIJA SVE TRAGIČNIJA – LOVIŠTA I DALJE NEMA

Svaki kasniji pokušaj je ostajao bezuspješan jer vladajuća struktura u Skupštini  HNŽ-a izbjegava raspravljati o lovištu u Rami  iz samo njima znanih interesa i razloga.

OPĆINA PROZOR-RAMA JEDINA U ŽUPANIJI NEMA LOVIŠTE: Zastupnica u Skupštini HNŽ-a Marija Bešker tražila odgovor i ništa novo nije dobila

Ponovno smo uputili upite i nadležnom ministarstvu i Skupštini HNŽ-a o čemu ćemo obavijestiti po prijemu odgovora.

Ministar Mario Jurica u radnom posjetu općini Prozor-Rama

Što kaže Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a o lovištu i napadima vukova u općini Prozor-Rama

Objava Tko ne želi donijeti Odluku o lovištu u općini Prozor-Rama već 12 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za “Nezavisne novine” su potvrdili da je Upravni odbor UNO BiH tek proslijedio izmjene i dopune Pravilnika na objavu u “Službeni glasnik BiH”.

Primjena propisa počet će osmog dana od objave u “Službenom glasniku BiH”.

”To znači da se u Upravi još ne zaprimaju zahtjevi za povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine”, rečeno je iz UNO BiH.

Građani još čekaju upute

Iz UIO BiH navode da će javnost prije početka primjene Pravilnika biti upoznata sa svim detaljima o podnošenju zahtjeva, potrebnoj dokumentaciji i ostvarivanju prava na povrat.

”Moramo pričekati datum za početak primjene Pravilnika, a do tada će javnost biti upoznata sa svim detaljima o podnošenju zahtjeva, prilaganju potrebne dokumentacije i ostvarivanju prava na povrat”, poručili su iz UNO BiH.

Građani koji čekaju povrat novca zasad mogu početi prikupljati dokumentaciju, ali zahtjeve još ne mogu predavati.

Prema navodima “Nezavisnih novina”, građani su zbunjeni jer su im pojedini detalji i dalje nejasni, posebno oni koji planiraju gradnju kuće.

”Supruga i ja smo dobili građevinsku dozvolu i trebamo praviti montažnu kuću u Banjoj Luci, ali još ne znam hoćemo li moći realizirati povrat PDV-a nakon izgradnje, jer u Pravilniku nigdje nije definirana izgradnja kuće, već se samo stan spominje. Ukoliko bismo dobili povrat PDV-a, to je iznos koji bi nam pokrio skoro sav namještaj. U suprotnom, ne znam kako ćemo opremiti kuću, vjerojatno novim zaduživanjem, što je ogroman teret uz postojeći stambeni kredit”, rekao je za “Nezavisne novine” Marko B.

Pravilnik usvojen 22. lipnja

Izmjene i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, koje se odnose na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, usvojene su 22. lipnja.

Upravni odbor UNO BiH tada je dao zeleno svjetlo na dokument nakon više sjednica na kojima nije bilo dogovora.

Predsjedatelj UO UNO BiH Srđan Amidžić rekao je tada da je ovaj pravilnik mogao biti usvojen još u studenome prošle godine.

”Svi ljudi koji žive u Republici Srpskoj i Federaciji BiH moći će na ovaj način lakše doći do rješavanja svog stambenog pitanja. Meni je krivo što je život građana u jednom momentu bio sveden na politiku, na političke odluke. Ovo nije bilo pitanje procedura, ovdje je bilo pitanje normalnog funkcioniranja. Vrlo često se nađete u situacijama da i ovakve stvari budu pitanje uvjetovanja nečim drugim”, rekao je Amidžić.

Povrat za površinu do 40 kvadrata

Pravo na povrat PDV-a, uz ispunjene uvjete i podnesen zahtjev, imaju punoljetne osobe sa stalnim prebivalištem u BiH pri kupovini prvog novoizgrađenog individualnog stambenog objekta i/ili ekonomski djeljive cjeline u sklopu novoizgrađenog kolektivnog stambenog objekta na teritoriju BiH, odnosno prvog stana čiji promet podliježe obvezi obračuna i plaćanja PDV-a.

Kupac prvog stana pravo može ostvariti za površinu do 40 četvornih metara. Ako pravo koristi i za članove obiteljskog kućanstva, površina se može uvećati do 15 četvornih metara po članu.

Zahtjev za povrat poreza podnosit će se nadležnoj organizacijskoj jedinici UNO u regionalnom centru, prema sjedištu prodavatelja stana.

Objava Povrat PDV-a na prvu nekretninu još na čekanju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Do ovog susreta Njemačka je četiri puta na svjetskim prvenstvima prošla dalje kroz raspucavanje penala. Francusku 1982. godine, Meksiko 1986. godine, Englesku 1990. odnosno Argentinu 2006. godine.

Sada Paragvaj u osmini finala čeka boljeg iz duela Francuske i Švedske.

Kako je to sve izgledalo noćas u Massachusettsu, možete pogledati u videoprilogu iznad teksta.

Njemačka je eliminirana u šesnaestini finala nakon drame protiv Paragvaja. Paragvaj je postao prva reprezentacija u povijesti koja je pobijedila Njemačku u raspucavanju jedanaesteraca na Svjetskom prvenstvu. Do ovog susreta Njemačka je četiri puta na svjetskim prvenstvima prošla dalje kroz raspucavanje penala. Francusku 1982. godine, Meksiko 1986. godine, Englesku 1990. odnosno Argentinu 2006. godine.

Još je nevjerojatniji podatak da Njemačka nije izgubila na penale u službenoj utakmici punih 50 godina, još od finala Eura 1976., kada je Čehoslovačka slavila nakon legendarne Panenkine majstorije. Od tada su Nijemci dobili svih šest raspucavanja: dva na europskim prvenstvima i četiri na svjetskim prvenstvima.

Njemačka je u ovoj utakmici imala posjed lopte od 75,4%, što je treći najveći postotak u povijesti (od 1966.) u nokaut fazi Svjetskog prvenstva – nakon Španjolske protiv Rusije 2018. (79,3%) i Španjolske protiv Maroka 2022. (76,8%).

Kai Havertz postigao je svoj 25. međunarodni gol u svom 62. nastupu; dok je pod vodstvom Juliana Nagelsmanna postigao više golova za Njemačku od bilo kojeg drugog igrača (12).

Objava VIDEO: Ovo se nikada Njemačkoj nije dogodilo na Svjetskom prvenstvu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Danas u Bosni i Hercegovini prije podne pretežno sunčano i dalje vruće. U drugoj polovici dana, uz umjeren i jak razvoj oblačnosti, lokalnih pljuskova i grmljavine može biti širom zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 20, na jugu do 24, a najviša dnevna temperatura zraka između 33 i 39 stupnjeva.

U Sarajevu prije podne sunčano. U drugom dijelu dana umjereno povećanje oblačnosti uvjetovat će kišu i pljuskove. Jutarnja temperatura oko 16, a najviša dnevna temperatura zraka oko 35 stupnjeva.

1. 7. 2026. (Srijeda) – U Bosni i Hercegovini više sunčanog vremena prije podne. U drugom dijelu dana lokalnih pljuskova i grmljavine može biti širom zemlje. Lokalno je uz kišu moguća i pojava tuče. Vjetar slab do umjerene jačine, sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19, na jugu do 23, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 35, na jugu do 38 stupnjeva.

2. 7. 2026. (Četvrtak) – U Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno s kišom i pljuskovima. Lokalno je uz kišu moguća i pojava tuče. Jače oborine očekuju se na području Bosne. Vjetar umjerene jačine, sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 18, na jugu do 22, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29, na jugu do 32 stupnja.

3. 7. 2026. (Petak)-  Umjereno oblačno i tijekom dana sunčanije. Pokoji lokalni pljusak ili malo kiše može pasti još samo na istoku. Jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 18, na jugu do 22, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 32 stupnja.

Objava Stiže pad temeperatura za čak 10 stupnjeva, evo kada nastupa osvježenje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.