Prezentacija je organizirana u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom za Hercegovinu (REDAH), kroz projekt Crossmart koji za cilj ima razviti i poboljšati inovacijske kapacitete poljoprivrednika za samostalno korištenje dostupnih digitalnih alata, radionicu su održali magistar poljoprivrednih znanosti Himzo Tule i student Fakulteta informacijskih tehnologija Haris Beglerović, predstavnici REDAH-a.

Teme današnje radionice bavile su se razumijevanjem značaja digitalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji i njezinoj praktičnoj primjeni.

Poljoprivrednici su upoznati s pametnim rješenjima u poljoprivredi te prednostima njihove primjene. Predstavljen je softver za upravljanje farmom, pristup meteorološkim stanicama radi praćenje bolesti, kao i online tržnica za Hercegovinu.

Ranije su kroz projekt u Gmićima i Varvari instalirane dvije agrometeorološke stanice, a koje danas prati i software AgroLife.

AgroLife

“To je jedan moderan alat koji služi poljoprijednicima da podatke s meteostanica koriste u svojoj proizvodnji radi boljeg donošenja odluka. Znači, prvenstveno imaju pristup meteorološkim podacima, temperatura, vlažnost, ali imaju i druge stvari na softwareu koje smo danas predstavili također, a to su vođenje raznih evidencija koje na kraju mogu pomoći ljudima radi planiranja i vođenja elektronske evidencija. Na kraju godine mogu dobiti izvještaj da vide koliko su utrošili materijala, koliki je prinos, koja sredstva su koristili. Poanta meteoroloških podataka je jednim dijelom radi planiranja radova, da vide prognozu, ali isto tako da prate razvoj biljnih bolesti i štetočina kako bi u konačnici smanjili upotrebu pesticida”, pojasnio je Tule za Ramski Vjesnik. 

U proteklom je periodu osnovana i mreža za ruralni razvoj Hercegovine koju trenutno čini 16 nevladinih organizacija.

“Napravili smo jednu web stranicu te mreže gdje je jedan poseban segment te stranice online pijaca, kao jedan informativni dio gdje se mogu susresti proizvođači i kupci. To je podrška proizvođačima da promovišu svoje prizvode, a da kupci lakše dođu do lokalnih tradicionalnih prizvoda preko te web stranice”, rekao je Tule. 

Poljoprivrednicima je danas predstavljen i skener za brzu analizu tla.

“Ovaj uređaj može dnevno obaviti i do 100 analiza na licu mjesta bez slanja u laboratorije. Analizira glavne NPK elemente, sadržaj organske materije, elektroprovodljivost i pH tla. Taj uređaj prati jedan software u kojem proizvođač unese svoje podatke i očekivani prinos. Na primjer, netko želi projekt koji će mu dati 10 tona šljive, uradi se analiza i software izbaci što tlo sadrži, koliko elemenata i preporuke što treba eventualno dodati tlu za taj prinos”, kazao je Tule za Ramski Vjesnik.

Objava Radionica “Digitalizacija u poljoprivredi” održana na sajmu “Dani šljive” u Prozoru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prijave izlagača službeno su zatvorene, a organizatori ove godine očekuju sudjelovanje oko 80 izlagača iz Bosne i Hercegovine i regije. Posjetiteljima će se predstaviti bogata i raznovrsna ponuda iz područja poljoprivrede, prehrane, turizma, obrta te tradicionalnih i domaćih proizvoda.

„Drago nam je da i ove godine možemo ugostiti veliki broj izlagača i što se Dani šljive iz godine u godinu pokazuju kao mjesto susreta proizvođača, obrtnika, poduzetnika i posjetitelja koji nam se rado vraćaju“, izjavila je Marija Mišura, članica Organizacijskog odbora Sajma.

Novost ovogodišnjeg sajma: Kušaonica „Okusi Rame“

Posebnost i glavna atrakcija ovogodišnjeg izdanja bit će otvaranje namjenske kušaonice „Okusi Rame“. Ovaj projekt osmišljen je s ciljem da na jednom mjestu okupi vrhunske delicije i proizvode ramskih poljoprivrednika i obrtnika. Time se, prema riječima organizatora, stvara snažnija promocija domaćeg brenda, ali i izravno obogaćuje ukupna turistička ponuda općine Prozor-Rama.

Sajamski prostor će tijekom dva dana biti idealna prilika za poslovne susrete, izravan razgovor s proizvođačima te degustaciju autohtonih proizvoda.

„Još jednom pozivamo naše sugrađane, goste iz drugih krajeva i sve posjetitelje da dođu u Prozor-Ramu, obiđu Sajam, upoznaju izlagače, kušaju i kupe domaće proizvode“, poručuju iz Organizacijskog odbora.

U nastavku donosimo detaljan dvodnevni program manifestacije:

Službeni program Sajma

Ponedjeljak, 21. rujna 2026.

• 08:00 – 09:30 – Dolazak i registracija izlagača
• 10:00 – Otvaranje kušaonice „Okusi Rame“
• 11:00 – Prijem dužnosnika i gostiju
• 11:30 – Službeno otvorenje Sajma
• 12:00 – Izjave za novinare
• 12:30 – Obilazak izložbenog sajamskog prostora i poslovni susreti
• Poslijepodnevni sati – Predstavljanje gastro ponude Rame i rad ocjenjivačkih komisija za kvalitetu proizvoda
• 17:00 – Završetak prvog sajamskog dana

Utorak, 22. rujna 2026.

• 09:30 – Nastavak rada Sajma
• 11:00 – Stručna radionica i prezentacija: „Digitalizacija u poljoprivredi“
• Tijekom dana – Poslovni susreti i pojedinačne prezentacije izlagača
• 14:30 – Svečana dodjela nagrada i priznanja za kvalitetu ocijenjenih proizvoda

16:00 – Službeno zatvaranje Sajma uz zahvalu sudionicima

Objava Sve je spremno za 19. Sajam „Dani šljive“ u Prozor-Rami: Očekuje se oko 80 izlagača i otvaranje kušaonice „Okusi Rame“ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Prezentacija se organizira u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom za Hercegovinu (REDAH), kroz projekt Crossmart. Opći cilj projekta je razviti i poboljšati inovacijske kapacitete poljoprivrednika za samostalno korištenje dostupnih digitalnih alata.

Teme će biti usmjerene na razumijevanje značaja digitalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji i njenu praktičnu primjenu.

Poljoprivrednici će se upoznati s pametnim rješenjima u poljoprivredi te prednostima njihove primjene. Predstaviti će se softver za upravljanje farmom, pristup meteorološkim stanicama za praćenje bolesti i online tržnica za regiju Hercegovine.

Radionica će se održati u utorak 22. rujna 2026. u 11 sati u prostorijama Srednje škole u Prozoru.

Za dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti Organizacijskom odboru putem maila: poduzetnistvo@prozor-rama.org ili na broj: 036/397-280

Objava DANI ŠLJIVE: Poziv poljoprivrednim proizvođačima na stručno predavanje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

1. Tradicionalni bakin pekmez (Kuhanje na štednjaku)

Ovo je starinski recept po kojem se šljive prvo kratko maceriraju u šećeru kako bi pustile vlastiti sok, što skraćuje vrijeme kuhanja i sprječava zagorijevanje.

• Sastojci: 5 kg očišćenih šljiva, 1 kg šećera (prilagodite slatkoći šljiva), po želji: 1 žlica ruma, 1 žličica cimeta i 1 limun narezan na ploške.
• Postupak:
  1. Šljive operite, prepolovite i izvadite im koštice.
  2. U široku posudu slažite red šljiva, red šećera i ostavite da odstoji preko noći.
  3. Sutradan stavite kuhati na jaču vatru dok ne zakuha, a zatim smanjite na srednju temperaturu.
  4. Kuhajte uz neprekidno miješanje otprilike 2 do 3 sata, odnosno dok se smjesa ne zgusne toliko da se prilikom povlačenja kuhače vidi dno posude.
  5. Pred kraj kuhanja dodajte rum, cimet ili limun ako volite dodatnu aromu.

2. Pekmez iz pećnice (Bez muke i prskanja)

Ako želite izbjeći višesatno stajanje uz štednjak i stalno miješanje, pečenje u pećnici idealna je metoda. [

• Sastojci: 5 kg šljiva, 800 g do 1 kg šećera, 2 vanilin šećera, 2 žlice octa (pomaže da šljive brže puste sok i zadrže boju).
• Postupak:
  1. Očišćene šljive pomiješajte sa šećerom, vanilin šećerom i octom izravno u dubokom limu za pečenje ili velikom loncu koji može u pećnicu.
  2. Stavite u pećnicu zagrijanu na 150 °C do 180 °C.
  3. Pecite oko 3 do 4 sata. Pekmez je potrebno promiješati tek svakih pola sata do 45 minuta. Gotov je kada tekućina ispari i dobijete gustu, sjajnu teksturu.

3. Zdravi pekmez bez šećera i konzervansa (Od samo 1 sastojka)

Zrele šljive same po sebi sadrže visoku koncentraciju prirodnog šećera (fruktoze), pa dodavanje rafiniranog šećera uopće nije nužno.

• Sastojci: Šljive (količina po želji, npr. 4–5 kg).
• Postupak:
  1. Šljive dobro operite, očistite od koštica te ih po želji sameljite u stroju za meso ili usitnite blenderom ako želite potpuno glatku teksturu.
  2. Kuhajte ih na laganoj vatri ili pecite u pećnici na 180 °C.
  3. Budući da nema šećera koji djeluje kao konzervans, ovaj pekmez zahtijeva nešto duže kuhanje kako bi isparilo što više vode. Znat ćete da je gotov kada postane vrlo taman i kompaktan

Objava Recepti za pripremu pekmeza od šljiva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nakon pojave bruceloze kod stoke na području Kupresa, lokalne vlasti razmatraju dodatne mjere kojima bi se spriječilo daljnje širenje zaraze.

Prijedlog hitnih mjera bio je uvršten na dnevni red sjednice Općinskog vijeća Kupres, ali je ta točka povučena kako bi se dodatno doradila prije jedne od sljedećih sjednica.

Među mogućim mjerama spominju se privremena zabrana ispaše te zabrana prolaska stada ovaca iz drugih općina preko kupreškog područja.

Predsjednik Općinskog vijeća Kupres Ivan Bulut kazao je za Fenu kako se ograničenja razmatraju zbog nekontroliranog kretanja stoke i opasnosti od daljnjeg širenja bruceloze.

Prijevoz ovaca vozilima i dalje bi bio dopušten, ali samo uz ispunjavanje propisanih veterinarskih i drugih uvjeta.

Bulut je naglasio kako odluka zasad nije donesena te da bi prijedlog mjera trebao biti dodatno pripremljen za jednu od idućih sjednica Vijeća.

Na području Kupresa u srpnju je zbog bruceloze eutanazirano devet grla krupne stoke na dva poljoprivredna gospodarstva. Nadležne službe tada su posebno upozorile na rizik koji predstavljaju nomadska stada koja dolaze bez prijave i odgovarajuće veterinarske dokumentacije.

Objava Zbog bruceloze Kupres razmatra zabranu ispaše i prolaska stada pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Let orahove muhe je vrlo intenzivan, a nakon vrhunca zabilježenog sredinom druge dekade kolovoza postupno će se smanjivati. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje do kraja druge dekade rujna“, ističe dr.sc Tihomir Validžić iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede, piše Agroklub.com

Visoke temperature ubrzavaju razvoj

Ekstremno visoke srednje dnevne temperature i nedostatak oborina dodatno ubrzavaju razvoj štetnika. Inkubacija položenih jaja u prosjeku traje četiri do sedam dana, dok se ličinke razvijaju tri do pet tjedana. Pri sadašnjim temperaturama ti su rokovi još kraći.

“Zbog vrlo visokih temperatura biološki procesi razvoja pojedinih stadija orahove muhe su ubrzani. Inkubacija jaja traje približno četiri dana, a razvoj ličinki očekivano manje od tri tjedna“, objašnjava Validžić.

Ličinke su jedini razvojni stadij koji izravno oštećuje plod. Nakon izlaska iz jaja počinju se hraniti zelenom lupinom, a po završetku razvoja napuštaju plod, padaju na tlo i ukopavaju se na dubinu od pet do deset centimetara, gdje prezimljuju.

Zbog dugog razdoblja izlijetanja zaštita se u pravilu provodi u tri do četiri tretmana, u razmacima od 10 do 14 dana, ovisno o vremenskim uvjetima, intenzitetu zaraze i ulovu na žutim ljepljivim pločama.

“U nasadima u kojima su se proteklih godina bilježile vrlo jake populacije orahove muhe potrebno je obaviti treći, a prema potrebi i četvrti insekticidni tretman“, ističe Validžić.

Crni orah ne znači uvijek muhu

Upravo je prepoznavanje uzroka oštećenja jedan od najvećih problema u zaštiti oraha. Crnjenje i nekroza zelene lupine često se automatski pripisuju orahovoj muhi, iako slične simptome mogu izazvati bakterijske i gljivične bolesti te jabukov savijač.

“Vrlo je važno naglasiti da se simptomi napada orahove muhe lako mogu zamijeniti sa simptomima bakterijskih i gljivičnih oboljenja oraha. Za točno utvrđivanje uzročnika potrebno je otvoriti plod i pregledati ga“, upozorava Validžić.

Kod napada orahove muhe zelena lupina progresivno poprima izrazito crnu boju, ali njezina pokožica ostaje neoštećena sve do izlaska ličinki. Na mjestu nekroze plod je mekan zbog žitke mase ispod pokožice.

Ličinke pritom ne mogu oštetiti tvrdu ljusku ni izravno se hraniti jezgrom. Ipak, spojevi koji nastaju tijekom njihova hranjenja mogu kroz šavove tvrde ljuske prodrijeti do jezgre, zbog čega ona tamni, postaje gorka i gubi tržišnu vrijednost.

Druge bolesti oraha

Slična oštećenja mogu uzrokovati smeđa nekroza ploda oraha, bakterijska pjegavost, ali i jabukov savijač. U plodovima koje je napala gusjenica savijača mogu se pronaći i ličinke druge vrste mušice, Polyodaspis ruficornis, koja još nema hrvatski naziv.

“Kod napada orahove muhe ne dolazi do smežuranja nekrotične lupine dok su ličinke aktivne. Plodovi također ne opadaju prijevremeno, nego uglavnom ostaju na stablu sve do berbe. To su važni razlikovni simptomi“, objašnjava Validžić.

Upravo je prijevremeno opadanje jedan od znakova koji može upućivati na gljivičnu ili bakterijsku zarazu, dok kod orahove muhe plodovi ostaju na stablu sve do berbe.

Orahova muha napada nasade, evo kako zaštititi plodove i smanjiti populaciju štetnika

Zaštitu dodatno otežava ograničen broj registriranih sredstava. Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, u Hrvatskoj je za suzbijanje orahove muhe registriran jedan insekticidni pripravak na bazi spinosada – Laser.

“Osnovni problem u Hrvatskoj, a slična je situacija i u Europskoj uniji, nedostatak je registriranih insekticidnih pripravaka kojima bi se populacija orahove muhe mogla držati na prihvatljivoj razini“, ističe Validžić.

Iskustva s terena

U SAD-u su neka druga sredstva pokazala visoku ili vrlo visoku učinkovitost, no većina tih aktivnih tvari nema odgovarajuću registraciju u Europskoj uniji ili nije registrirana za primjenu u orahu u Hrvatskoj.

Zato je monitoring jedan od ključnih alata u zaštiti. Iskustva s terena posljednjih godina pokazuju da se visok infektivni potencijal štetnika može značajno smanjiti ako se let redovito prati, a tretmani provode ciljano.

“Praktična iskustva posljednjih pet godina pokazuju da se vrlo visoki infektivni potencijal orahove muhe može smanjiti i do 90 posto ako se uz pomoć struke i znanosti provodi monitoring leta i ciljane mjere zaštite. Kod zaštite oraha zato nije dovoljno samo vidjeti crnu lupinu i pretpostaviti da je riječ o orahovoj muhi. Pravilno prepoznavanje simptoma, praćenje leta i utvrđivanje stvarnog uzročnika ključni su za pravodobnu i učinkovitu zaštitu nasada“, zaključuje Validžić.

Objava Orahova muha u punom letu: Crnjenje ploda ne znači uvijek napad štetnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dugotrajni toplinski val i višemjesečni manjak oborina doveli su bosanskohercegovački agrarni sektor na rub potpunog kolapsa, pri čemu su pojedine ratarske i povrtlarske kulture pretrpjele gubitke i do devedeset posto. Dok proizvođači zbrajaju milijunske gubitke i strahuju za opstanak stočnog fonda, institucionalni odgovori u Bosni i Hercegovini ostaju zarobljeni u sporoj administraciji i ponavljanju privremenih mjera, piše Deutsche Welle.

Slaba korist od vlasti

Na udaru nezapamćene žege prve su stradale proljetne kulture, a kukuruz je pretrpio najteže udarce. Na parcelama diljem Semberije, Posavine i Lijevče polja, ali i u središnjim dijelovima zemlje, stabljike su zakržljale, a klipovi se na velikom broju njiva nisu ni formirali. Zbog nedostatka vlage stručnjaci i udruženja procjenjuju da će prinos na nezaštićenim površinama biti između 70 i 90 posto.

„Gorivo je otišlo na 3,5 marke, suša je uništila sve, nemamo što očekivati“, kaže predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije, Željko Stanić, koji kaže da im bez pomoći vlasti nema spasa.

„To je sve na kapaljku. Nema konkretne potpore da bi se sanirale štete. Imali smo i elementarnu nepogodu ranije i nikakvu pomoć nismo dobili“, kaže Stanić.

Osim kukuruza, ogromne štete bilježe se na soji, gdje je toplinski stres prepolovio rod mahuna. Povrtlari koji nemaju stabilan pristup podzemnim vodama ili kanalima bilježe spržene usjeve paprike, rajčice i kupusa. Čak su i voćnjaci u brdsko-planinskim predjelima pretrpjeli značajna oštećenja.

Ilustrativna fotografija

 Danijel Soldo/Cropix/Cropix

„Stanje je loše, teško, posebno kada je riječ o kukuruzu, voću i povrću. Problemi su i u stočarskoj proizvodnji, životinje doživljavaju toplinske udare“, kaže Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Stočarski fond pred kolapsom

Najveći strah poljoprivrednika nije vezan samo za propalu žetvu, nego za lančanu reakciju koja pogađa stočarstvo. Kukuruz i soja predstavljaju temelj ishrane goveda, svinja i peradi, a njihov izostanak znači drastično poskupljenje koncentrata.

Poljoprivrednici otvoreno upozoravaju da će manjak silaže natjerati mnoge farmere na rasprodaju ili prisilno klanje muznih grla. Kada se tomu doda opasnost od pojave mikotoksina i aflatoksina u usjevima izloženim ekstremnom stresu, kvaliteta preostale hrane postaje dodatni sanitarni i ekonomski rizik.

Na apele udruga s terena, entitetske vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH uglavnom nude poznati repertoar obećanja o izvanrednim intervencijama, ali konkretni mehanizmi još uvijek kasne. Unatoč zahtjevima agrarnih saveza da se proglasi stanje elementarne nepogode kako bi se oslobodila namjenska proračunska sredstva i sanirale izravne štete, odluke se prebacuju s općinskih na entitetske razine.

Prebacivanje odgovornosti

„Iz Federalne uprave civilne zaštite, u ovom trenutku ni na jednom dijelu Federacije BiH nije na snazi stanje prirodne i druge nesreće proglašeno od strane lokalnih zajednica. Pratit ćemo stanje na ovom području i ako neke od općina ili gradova proglase stanje, vjerujem da će isto razmotriti i kantoni, a potom i Federacija BiH”, odgovorio je resorno nadležni ministar u Federalnoj vladi, Kemal Hrnjić, nakon brojnih upita hoće li i kada entitetske vlade reagirati, s obzirom na to da poljoprivreda nije u nadležnosti države.

Riječ je o klasičnom prebacivanju odgovornosti na niže razine vlasti, koje prve moraju proglasiti elementarnu nepogodu, ali nemaju novca za pokrivanje štete. To je odličan scenarij i za entitetske vlasti, koje se u ovom slučaju bave isključivo prebacivanjem odgovornosti.

„U 25 godina koliko se bavim voćarstvom, ovo je najteža godina. I suša i cijene”, kaže Raif Čolić, najveći proizvođač i uzgajivač šljiva u gradačačkom kraju i široj regiji.

Ilustrativna fotografija

 Vlado Kos/Cropix

Voćari su očekivali ogroman prinos ove godine, no suša je uništila svaku nadu.

„Prinosi su katastrofalni, posebno kod kruške, jer prve klase uopće nema. I jabuke su ostale dosta sitne”, kaže predsjednik Udruženja voćara RS-a, Dragoje Dojčinović.

Kronični izostanak sustavnog navodnjavanja

Resorna ministarstva najavljuju razmatranje ubrzane isplate redovitih poticaja, premija po hektaru i mogućnost raspodjele subvencioniranog dizelskog goriva za predstojeću sjetvu. Ipak, agrarni analitičari upozoravaju da takve mjere predstavljaju samo gašenje požara. Poljoprivrednicima novac treba odmah kako bi pokrili dospjele troškove repromaterijala, jer s praznim računima mnogi neće imati sredstava za jesensku sjetvu pšenice i ječma.

Ova suša nije iznimka, nego sve očitija klimatska stvarnost na Balkanu, no odnos institucija prema infrastrukturi ostaje nepromijenjen. U Bosni i Hercegovini se navodnjava tek neznatan postotak obradivih površina, dok se većina gospodarstava i dalje oslanja isključivo na vremensku milost. Projekti hidromelioracije napreduju sporo, a postojeći kanali često su zapušteni ili nefunkcionalni.

Ekonomisti upozoravaju da cijeli Balkan ulazi u razdoblje očekivanog rasta cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a poskupljenja bi najviše mogla pogoditi proizvode poput stočne hrane, a neizravno i meso i mlijeko. Ako vlasti, bez obzira o kojoj se razini radi, ne počnu s poticajima za izgradnju suvremenih akumulacija, subvencioniranjem opreme za navodnjavanje i razvojem osiguranja usjeva, suša će nastaviti prazniti sela brže od bilo kojeg drugog gospodarskog čimbenika, prenosi Deutsche Welle.

Objava Katastrofa u Bosni i Hercegovini prolazi ispod radara: ‘Gubici do 90 posto” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sajam „Dani šljive“ tradicionalno okuplja proizvođače i izlagače iz područja poljoprivrede, prehrambene industrije, obrtništva, turizma i ruralnog razvoja te predstavlja priliku za predstavljanje domaćih proizvoda, razmjenu iskustava, povezivanje proizvođača i promociju.

Poseban naglasak Sajma je na očuvanju tradicije, domaćoj proizvodnji i kvaliteti proizvoda, uz istovremeno predstavljanje novih ideja i poduzetničkih inicijativa.

U okviru Sajma planirani su:

• Izložbeno-prodajni prostor za proizvođače i izlagače
• Stručne prezentacije i radionice
• Ocjenjivanje rakija, likera i drugih proizvoda
• Kulturno-zabavni program
• Dodjela priznanja i nagrada najuspješnijim izlagačima

• Proizvođače domaćih rakija i likera, te prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda
• Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
• Proizvođače tradicionalnih i domaćih rukotvorina, obrtnike i male poduzetnike
• Proizvođače i prerađivače voća i povrća, meda, pčelarskih proizvoda, te ekoloških i autohtonih proizvoda
• Turističke djelatnike, seoska domaćinstva i pružatelje smještaja
• Ugostitelje i druge predstavnike lokalne gastronomske ponude
• Udruge i druge organizacije koje svojim djelovanjem doprinose razvoju poljoprivrede, prehrane , turizma i ruralnog prostora

Objava Poziv za sudjelovanje na 19. sajmu “Dani šljive” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Jesenje sorte jabuka nalaze se u različitim fazama razvoja, od početka zrenja, kada se pojavljuje karakteristična boja kultivara, do napredovanja zrenja, odnosno povećanja intenziteta boje karakteristične za kultivar (BBCH 81–85), piše Agroklub.com

Ljetne sorte su već obrane ili se njihova berba privodi kraju.

Trenutno je u jabučnjacima aktivna treća generacija jabučnog savijača (Cydia pomonella).

Preporuka proizvođačima je provesti tretiranje jednim od registriranih insekticida na bazi sljedećih djelatnih tvari:

• spinosad
• emamektin benzoat
• klorantraniliprol
• klorantraniliprol + lambda-cihalotrin
• ili nekim drugim registriranim ovicidom/larvicidom s kraćom karencom.

Zaštita pred berbu

Pred berbu plodove je potrebno zaštititi fungicidom od mogućeg razvoja skladišnih patogena, poput plave truleži (Penicillium expansum), gorke truleži (Colletotrichum gloeosporioides) i mrke truleži (Monilinia fructigena), ali i drugih uzročnika bolesti.

Na plodovima, osobito sorte Granny Smith, često se javlja i posmeđivanje površinskog sloja pokožice (scald). Ono može biti posljedica nepripremljenosti plodova za skladištenje u hladnjačama, neodgovarajućeg vremena berbe, ali i nepovoljnih uvjeta čuvanja.

Preporučuje se primjena jednog od registriranih fungicida na bazi djelatne tvari fludioksonil.

Objava Zaštitite jabuke od jabučnog savijača, ali i uoči berbe pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Šupljikavost lista napada sve koštičave voćne vrste, šljivu, trešnju, višnju, marelicu, breskvu, nektarinu, a pojavljuje se tijekom ljeta. Opadanje lisne mase glavni je rezultat napada, a obolijevaju i mlade grančice i plodovi. Ova bolest se ne pojavljuje u većim nasadima jer se u njima provode mjere zaštite, ali, u manjim, kao i onim koji se slabo ili nikako održavaju, može uzrokovati veći problem, piše Agroklub.ba

Simptomi su u vidu crveno-smeđih pjega, s tamnijim rubom, koje na kraju ispadaju i dolazi do stvaranja okruglih rupica na listu zbog odumiranja tkiva. Na plodovima šljiva dolazi do stvaranja smećkastih pjega, koje mogu postati i plutaste. I tkivo ploda postaje plutasto, često obuhvaća veći dio ploda. Isto je i kod breskve i nektarine, čiji plodovi postaju deformirani.

Kad se pojave simptomi šupljikavosti lista šljive, već je kasno za zaštitu. Uzročnik bolesti (Stigmina carpophila) sigurno će se pojaviti u nasadima koji se slabo štite.

Opasnost od smrzavanja stabla

Najveći problem je u tome što, u slučaju jačeg napada, može doći do opadanja lisne mase što, ako kraj ljeta i početak jeseni budu kišni, i naročito ako se u ljeto primijene dušična gnojiva, dovodi do novog listanja zbog čega biljka, nepripremljena, ulazi u zimu. U tom slučaju postoji opasnost od smrzavanja stabla.

Suština zaštite je u tome da se na stablu i pupovima održi sloj zaštitnih sredstava koji će spriječiti klijanje spora gljivice. Drugim riječima, potrebno je prskanje kontaktnim sredstvima koja će spriječavati širenje bolesti. Dovoljna su tri do četiri prskanja, tj. kada se stabla tretiraju protiv osice, prve i druge generacije savijača, potrebno je koristiti registrirane fungicide za ovu bolest. Sistemike je lakše pronaći, za razliku od kontaktnih, koji su poželjniji u drugoj fazi vegetacije. Ubrzo nakon berbe, trebalo bi obaviti i tretman bakrenim sredstvima.

Drugo prskanje bakrom trebalo bi obaviti prije kretanja vegetacije. Osim bakra mogu se koristiti i fermentirani ekstrakti kvasca, crvenih i smeđih algi i joda, koji također onemogućavaju razvoj gljivica, a imaju i odličan učinak na Moniliu. Ova sredstva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji, bogata su organskim dušikom i ugljikom i nemaju karencu. Također je dozvoljena i upotreba vapna ali prije kretanja vegetacije, najbolje u kombinaciji s bakrom ili sumporom.

Objava Šupljikavost listova šljiva – opasna bolest manjih nasada pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.