Izdavač ovog vodiča je Turistička zajednica Općine Tomislavgrad za koji odgovara Anamarija Papić. Urednica je Helena Lučić koja potpisuje tekstove sa dr.sc. Stipanom Dilberom, arheologom i ujedno je lektorica. Stručnu potporu je svakako dao Stipan Dilber uz Mariju Magdalenu Madunić koja je uredila ilustracije i Stipu Petrovića. Za pripremu fotografija odgovoran je Pere Tokić, a grafički dizajn je pripremio Line design studio te je sve to tiskom zaokruženo u Grafotisku, Grude.

Nakon ovih informacija pozornost se svakako posvećuje samom sadržaju ovog vodiča.

Obrađene su prapovijest i povijest zajedno s legendama duvanjskog kraja. Čitatelju, a zasigurno kasnije i posjetitelju ovog područja svakako će pozornost privući Delmati na Duvanjskom polju, zatim rimski Delminij pa sve o počecima kršćanstva, a onda srednji vijek pa  do hajduka Mijata Tomića, Austrougarske vlasti i sve do naših vremena.

Ovo povijesno štivo očitava da je to priredila stručna ruka povjesničara i arheologa.

Posebno je obrađena Spomen-Bazilika. Tu je i kultura danas kroz Franjevački muzej, Kulturno-informativni centar, Trg gange i hajdučke družine pa sve od Dana sv. Nikole Tavelića do spomenika poginulim hrvatskim braniteljima.

Neizostavan dio su prirodni fenomeni kao što su planine, rijeka Šujica, Blidinje, Buško jezero, kraški fenomeni, speleologija,  pa sve do avanturizma i izletišta.

Vodič je začinio mali gastro priručnik.

Ova knjižica je ne samo za svaku duvanjsku obitelj nego i šire. U njoj su sadržane sve zanimljivosti kraja. No, iza svega toga stoji rad stručnih osoba koje su uložili trud, znanje i volju prikupljajući i uređujući materijal. Tekstovi popraćeni fotografijama i ilustracijama su neodoljivi. To će sigurno dovesti ljubitelje novih spoznaja, istraživače, avanturiste i sve one koji vole ovakve krajeve gdje se živi milenijima uz osobiti odnos prirode i čovjeka na nadmorskoj visini od 890 metara.

Ta priroda okrunjena poviješću sada je okrunjena i prikladnim pisanim i fotografskim materijalom.

Objava TURISTIČKI VODIČ TOMISLAVGRADA: Priroda okrunjena poviješću pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Rio de Janeiro, Brazil
– grad karnevala, plesa, dobre glazbe i predivnih prirodnih i kulturnih atrakcija. Prirodu i najpoznatije ljepote ovog grada najbolje ćete doživjeti upravo iz – žičare.

RIO – 8K from SCIENTIFANTASTIC on Vimeo.
Ngong Ping 360 – Hong Kong
– Iako pogled nije kao onaj u Riju, ima nešto i u ovoj žičari. Vožnja traje 25 minuta, a iz kabine se pogled pruža na Južno kinesko more.

Cabrio – Stanserhorn, Švicarska
– Ova žičara posebna je po jednoj stvari, a to je činjenica da su kabine na dva kata. I k tome, gornji kat je otvorena terasa. Predivno!

Cape Mountain – Južna Afrika
– Iako vožnja traje svega pet minuta, ova vožnja pruža posebno iskustvo jer se kabina rotira oko vlastite osi i na taj način vam omogućuje da imate najbolji pogled.

Mt. Fuji – Japan
– Ova žičara pruža zaista nezaboravan pogled na Planinu Fuji koja  čiji vrh je uvijek prekriven snježnim pokrivačem.

Masada Cableway – Izrael
– Spektakularna priroda Izraela, utvrda Masada i UNESCO-m zaštićeno Mrtvo more – najbolje se vide iz ove žičare.

Banff – Kanada
– Nalazi se u jednom od najljepših kanadskih nacionalnih parkova – NP Banff te pruža predivan pogled na planinu Sulphur.

Queenstown – Novi Zeland
– Ovo je najstrmija žičara na južnoj polutki Zemlje, a pruža pogled na predivne krajolike kao što su Coronet Peak, The Remarkables i Water Peak.

Emirates Air Line – London
– Ovo je jedna od najmlađih žičara na svijetu, otvorena tek 2012. godine za vrijeme Olimpijskih igara. Vožnja traje tek desetak minuta, a pruža pogled na Royal Docks of London i cijeli Greenwich.

Objava Najljepše destinacije svijeta za vožnju žičarom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tvrtka GS-RAMA angažirala je, uz suglasnost Općine Prozor-Rama, jednog od najuglednijih stručnjaka kada je u pitanju prostorno planiranje uz mišljenje da Bašić može donijeti vizije koje će pridonijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju. Izradu idejnog rješenja financirala je GS-RAMA.

“Drago mi je da smo se skupili u ovolikom broju i da možemo prezentaciju valjano dogovoriti, vidjeti kakva je problematika, postoji li. Vaša ćete pitanja postavljati ovdje ljudima koji su došli da nam pomognu da što bolje u našoj općini riješimo razvoj turizma”, obratio se okupljenima načelnik općine dr. Jozo Ivančević.

Iako je danas predstavljen samo vidikovac simboličnog naziva “panoRama” na Umnoj glavi, Zahum, on je dio veće studije koja obuhvaća mjesta koja su Bašićevom timu pomogla u shvaćanju prostora Rame, a koja su zapravo povezana u jednu cjelinu.

Studija tako obuhvaća tri važne točke i tri nova moguća mjesta susreta: Destinacijska točka 1: panoRama, Destinacijska točka 2: Šćit te Destinacijska točka 3 Kamenolom u Kovačevu Polju. 

Mjesto pogleda – mjesto smirenja – mjesto preobrazbe

Ove tri lokacije bile bi svojevrsni susret s fenomenima Rame. Vidikovac panoRama bilo bi mjesto pogleda. Turistički centar na Šćitu bio bi mjesto smirenja. Bašićev tim ističe kako je na ovom mjestu sveprisutna duhovnost, stoga bi gradnja bila toliko suzdržana da bi se poistovjetila s prirodom. Bio bi to minimum intervencije, a maksimum doživljaja.

Vidikovac panoRama na Umnoj glavi, Zahum

Treća lokacija, mjesto preobrazbe, je zatvoreni kamenolom koji je šezdesetih potpuno izgubio sve svoje elemente, a sada bi doživio urbanu transformaciju kroz hibridni projekt koji u sebi nosi elemente turističkog, edukativnog i znanstvenog.

Vidikovac panoRama bio bi povezan žičarom s još jednom točkom pogleda, poznatim vidikovcem Izlaz s nešto nižom kotom. Bašić je u svom obraćanju istaknuo kako Rama ne treba nikakve atrakcije, sve već sadrži sama u sebi, ništa nije potrebno izmišljati, a žiteljima poručuje da razvoj turizma u njihovom kraju ne smije biti ishitren.

Žičara od lokaliteta Izlaz prema Umnoj glavi

“Potpuno sam siguran da ja za svog života ovo neću doživjeti, ali to mi ne umanjuje radost stvaranja i radost ovog otkrivanja jer je to radost mog posla”, komentirao je Bašić razvoj turizma u Rami koji će se zasigurno dogoditi u budućnosti.

Bašić je nekoliko puta dolazio u terenski obilazak Rame, pa je komentirao i prostor koji ga je zatekao.

“Htjeli smo prepoznati prostor, htjeli smo mu ući u dušu, htjeli smo mu ući pod kožu, htjeli smo ga shvatiti. Upravo zato jer ako ga shvatimo, onda ćemo ga moći iskreno interpretirati na pravi način. Jer, radi se o jednom iznimnom posebnom mjestu, ne samo u bh. i europskim, nego i u svjetskim razmjerima.”

Destinacijsko srce područja

Bašić je posebno istaknuo jedan fenomen koji se događa u Rami.

“To je trenutak kada priroda i čovjek uđu u jednu takvu sretnu interakciju da tvore novu vrijednost. Upravo se to dogodilo u Rami, jer Ramu stvaramo destinacijskim uporištem, dakle, to je destinacijsko srce u smislu turističkog razvoja ovoga područja”, pojasnio je Bašić.

Vidikovac na Izlazu

Hrvatski arhitekt istaknuo je kako je Rama nevjerojatno malo područje u kojem je sadržano nevjerojatno iznimno mnogo prirodnih i kulturnih vrijednosti.

“Mi smo zapravo ovdje došli da zajedno prepoznamo ono što su naše vrijednosti. Da te vrijednosti znamo shvatiti, prihvatiti, mudro upravljati na našu korist i zadovoljstvo ove zajednice, a pogotovo iz solidarnosti prema onima koji još nemaju pravo glasa jer se zapravo još nisu ni rodili. O njima trebamo najviše voditi računa”, zaključio je Bašić.

Zanimanje za nematerijalno u prostoru

Bašić je rođen 1946. godine na Murteru, diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972., na kojem je, pošto je radio u Zavodu za studije i projektiranje DOM Sarajevo, od 1976. bio asistent. Od 1981. radi u Zadru u projektnom uredu Donat, od 1985. kao voditelj arhitektonskoga tima poduzeća SAS, a od 1991. vlastita projektantskog ureda Marinaprojekt. Bio je izvanredni profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu od 2005. do umirovljenja 2015.

Već 1991. osvaja nagradu “Piranesi” za nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra, a već od prvih vrhunaca kao mladi arhitekt biva nadahnut tradicionalnom dalmatinskom arhitekturom, konstantno unosi prostorne inovacije, čak i u stambenoj arhitekturi, a među žiteljima je poznat i izraz “Bašićev stan”.

Brojna priznanja, Polje križeva na Kornatima gradio uz pomoć 2500 dobrovoljaca

Iako su iza njega brojni projekti i nagrade, široj je javnosti zasigurno postao poznatiji kroz dva projekta koja su zaživjela među stanovnicima Dalmacije i šire, to su Morske orgulje i Pozdrav suncu. Bašić je za orgulje koje stvaraju zvuk uz pomoć morske vode osvojio Europsku nagradu za javni prostor.

Radeći na projektima pokazivao je da ga kao arhitekta zanimaju i nematerijalni dijelovi prostora, poput svjetla, zvuka i slično.

Posebnu pozornost postiže spomen obilježjem Polje križeva, za koje je 2010. godine osvojio nagrade “Vladimir Nazor” i “Bernardo Bernardi” te Veliku nagradu Zagrebačkog salona 2012. godine. Bašić je uz pomoć lokalne zajednice, točnije 2500 dobrovoljaca, sazdao križno složene suhozide, čime je povezao očite znakove ambijenta i duhovnosti.

Bavio se i crkvenom arhitekturom, a jedan od zasigurno najljepših njegovih projekata bila je crkva-skulptura Gospe od Karmela kod Vodica iz 1998. godine. Redoviti je član HAZU-a od 2016.

Projekti

• Marina u Murteru i Betini
• Nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra
• Stambeno-poslovni kompleks TIZ u Zadru
• Sportsko-rekreacijski kompleks s dvoranom i zatvorenim plivalištem na Višnjiku
• Trajektna luka Gaženica
• Morske orgulje
• Pozdrav suncu
• Pozornica za papu Ivana Pavla II. na zadarskome Forumu
• Polje križeva na Kornatima
• Crkva Gospa od Karmela na Okitu kraj Vodica
• Crkvu sv. Josipa u Ražinama, Šibenik
• Crkva i samostan sv. Ante na Šubićevcu
• Vrata Zadra (nerealizirano)
• Šibenska okomica, sustav urbanog prometa (nerealizirano)
• Šetnica kroz Kanal svetog Ante, Šibenik
• Hotel D-Resort, poluotok Mandalina

Mladen Topić/Ramski Vjesnik 

Objava Predstavljen projekt vidikovca na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

GS-RAMA je uz suglasnost Općine angažirala jednog od najuglednijih stručnjaka kada je u pitanju prostorno planiranje uz mišljenje da Bašić može donijeti vizije koje će doprinijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju.

Zanimanje za nematerijalno u prostoru

Bašić je rođen 1946. godine na Murteru, diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972., na kojem je, pošto je radio u Zavodu za studije i projektiranje DOM Sarajevo, od 1976. bio asistent. Od 1981. radi u Zadru u projektnom uredu Donat, od 1985. kao voditelj arhitektonskoga tima poduzeća SAS, a od 1991. vlastita projektantskog ureda Marinaprojekt. Bio je izvanredni profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu od 2005. do umirovljenja 2015.

Već 1991. osvaja nagradu “Piranesi” za nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra, a već od prvih vrhunaca kao mladi arhitekst biva nadahnut tradicionalnom dalmatinskom arhitekturom, konstantno unosi prostorne inovacije, čak i u stambenoj arhitekturi, a među žiteljima je poznat i izraz “Bašićev stan”.

Brojna priznanja, Polje križeva na Kornatima gradio uz pomoć 2500 dobrovoljaca

Iako su iza njega brojni projekti i nagrade, široj je javnosti zasigurno postao poznatiji kroz dva projekta koja su zaživjela među stanovnicima Dalmacije i šire, to su Morske orgulje i Pozdrav suncu. Bašić je za orgulje koje stvaraju zvuk uz pomoć morske vode osvojio Europsku nagradu za javni prostor.

Radeći na projektima pokazivao je da ga kao arhitekta zanimaju i nematerijalni dijelovi prostora, poput svjetla, zvuka i slično.

Posebnu pozornost postiže spomen obilježjem Polje križeva, za koje je 2010. godine osvojio nagrade “Vladimir Nazor” i “Bernardo Bernardi” te Veliku nagradu Zagrebačkog salona 2012. godine. Bašić je uz pomoć lokalne zajednice, točnije 2500 dobrovoljaca, sazdao križno složene suhozide, čime je povezao očite znakove ambijenta i duhovnosti.

Bavio se i crkvenom arhitekturom, a jedan od zasigurno najljepših njegovih projekata bila je crkva-skulptura Gospe od Karmela kod Vodica iz 1998. godine. Redoviti je član HAZU-a od 2016.

Projekti

• Marina u Murteru i Betini
• Nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra
• Stambeno-poslovni kompleksu TIZ u Zadru
• Sportsko-rekreacijski kompleks s dvoranom i zatvorenim plivalištem na Višnjiku
• Trajektna luka Gaženica
• Morske orgulje
• Pozdrav suncu
• Pozornica za papu Ivana Pavla II. na zadarskome Forumu
• Polje križeva na Kornatima
• Crkva Gospa od Karmela na Okitu kraj Vodica
• Crkvu sv. Josipa u Ražinama, Šibenik
• Crkva i samostan sv. Ante na Šubićevcu
• Vrata Zadra (nerealizirano)
• Šibenska okomica, sustav urbanog prometa (nerealizirano)
• Šetnica kroz Kanal svetog Ante, Šibenik
• Hotel D-Resort, poluotok Mandalina

Objava Hrvatski arhitekt Nikola Bašić sutra u Domu kulture predstavlja projekt vidikovca na Ramskom jezeru pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Idejni projekt će predstaviti akademik, arhitekt i urbanist Nikola Bašić sa suradnicima.

S obzirom da je Nikola Bašić jedan od najuglednijih stručnjaka s područja prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj i šire, dobitnik najviših strukovnih nagrada i priznanja, očekuju se vizije koje mogu doprinijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju.

Objava NAJAVA: Prezentacija idejnog rješenja vidikovca Ramskog jezera pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hercegovačko-neretvanska županija obiluje prirodnim ljepotama, kulturno-povijesnim naslijeđem, autentičnim doživljajima i sadržajima koji mu daju poseban turistički identitet. S ciljem da se dodatno ojača vidljivost i prepoznatljivost turističke ponude Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije objavljuje Javni poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje u izradi promotivnih fotografija i video materijala turističke ponude Hercegovačko-neretvanske županije.

Poziv je namijenjen pravnim i fizičkim osobama, javnim ustanovama i drugim subjektima koji svojim radom, sadržajima, lokalitetima, proizvodima, manifestacijama i uslugama doprinose razvoju i prepoznatljivosti turističke ponude Hercegovačko-neretvanske županije.

Javni poziv,izrada promotivnih fotografija

Cilj Javnog poziva je da se kroz profesionalne fotografije i video materijale predstave autentične, atraktivne i prepoznatljive turističke priče iz svih krajeva Hercegovačko-neretvanske županije, te dodatno osnaži promocija županije kao poželjne i raznovrsne turističke destinacije.

Odabrani sudionici bit će uključeni u promotivno fotogrfiranje i snimanje bez financijskih obaveza, a po završetku aktivnosti dobit će izrađene fotografije i kratki video materijal bez naknade, za vlastite promotivne svrhe.

Pravo prijave imaju, između ostalih, pružatelji usluga smještaja, ugostiteljski objekti, putničke agencije, turistički vodiči, organizatori turističkih aktivnosti i manifestacija, seoska domaćinstva, subjekti ruralnog turizma, muzeji, galerije, vjerske zajednice i ustanove, upravljači prirodnim i kulturnim lokalitetima, kao i drugi nositelji autentičnih sadržaja od značaja za razvoj turizma u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Objava Javni poziv za sudjelovanje u izradi promotivnih foto i video materijala za promociju turizma u HNŽ-u pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Obitelj Penava već dugi niz godina boravi u Njemačkoj. Franjo, naš sugovornik, govori nam kako je njegov otac Ramu napustio 70-ih godina.

“Mi smo s Maglica, moj otac je s Maglica, a majka s Orašca. Ćaća je 70-ih godina otišao za Njemačku. Onda se odlazilo i tražilo se ‘gastarbajtera’. Otišao je, ali je uvijek patio za Ramom, uvijek se volio vratiti ovdje, da nešto radi… Napravio je obiteljsku je kuću na Maglicama, volio je Ramu. Na Ščitu je uzeo zemljište od fratara, gdje se sad nalazi ovaj objekt”, priča nam Franjo.

Radovi na objektu u punom su jeku, a mi obilazimo sve njegove prostorije. Objekt se smjestio tik uz uski nasip koji povezuje Ripce i Šćit. Posebno nas se dojmio pogled iz budućeg restorana. Pogled seže dokle god pogled dopire – od brane i Mluše, preko Podbora, Ripaca i Jaklića, pa sve do Rumboka i Varvare. Iznad pitoresknih ramskih sela, u ovo doba godine još u bijelom ruhu, uzdižu se Kolivret, Makljen, Draševo i Zahum.

Međutim, nije uvijek sve bilo tako bajno, svako vrijeme donosi svoje breme. Ovaj kraj pamti i teže dane, kada su izazovi bili veći, a mogućnosti znatno skromnije.

“Ćaća je počeo ovdje nešto da radi, napravio je ovo i uređivao. Prije je ovdje bio otvoren kafić na ovom mjestu. Mater se vratila i živjela je na Maglicama, a radila u kafiću. Onda je došlo to prokleto vrijeme. Rat, ’92., to nije išlo, mater je spakovala nas troje djece i otišli smo svi skupa u Njemačku”, prisjeća se Franjo za Ramski Vjesnik.

Objekt je godinama stajao prazan, zakovan daskama sa svih strana, sve dok nije dočekao novu priliku i početak obnove prije tri godine, kada su ovdje krenuli prvi radovi. Obitelj je u međuvremenu opet rado dolazila u Ramu, prije svega zbog Franjine bake koja je živjela na Maglicama.

“Zatim je vojska došla u objekt koji je tada bio na ovom mjestu, radila što je htjela… Ćaća se tad vratio iz Njemačke i zatvorio cijeli objekt daskama da nitko nema pristup. Objekt je tako stajao godinama netaknut, sve do prije nekoliko godina. Odlučili smo pokrenuti nešto, da ulažemo u našu Ramu. Primjetili smo da dolazi veliki broj turista, da nedostaje smještaja i ugostiteljskih objekata. S tim smo došli na to da moramo nešto ulagati, da se nešto radi”, pojašnjava nam Franjo.

Obitelj je nakon godina rada stala na noge, stekla nešto, pa Franju pitamo kako to da su se opet odlučili za Ramu, mogli su, primjerice, ulagati u nešto na moru i slično. On bez puno razmišljanja odgovara da ih je srce uvijek vraćalo tamo gdje su im korijeni.

“Vazda nas je Rama vukla, tu je djedovina, tu je očevina, idemo tu. Jednostavno, to je neki veliki magnet za nas, što nas je uvijek privlačio. Također, ovdje sam imao i društvo s kojim sam se družio. Čak sam tu došao i u vojsku. U Njemačkoj sam napustio posao i došao u vojsku u Čapljini”, govori nam.

Franjo se nakon toga oženio iz Rame, danas ima troje djece i odgaja ih da vole Ramu. Vole boraviti u Rami i nada se da će tako i ostati.

Ljepota vlastite zemlje

Dok su granice uslijed pandemije koronavirusa bile zatvorene, mnogi su ponovno otkrili ljepotu vlastite zemlje.

Domaći lokaliteti u BiH  tijekom pandemije živnuli su upravo zahvaljujući domaćim posjetiteljima. Ljudi su mnogo češće bitali domaće destinacije, brojne planine, rijeke i izletišta, a upravo je među tim lokacijama bilo i Ramsko jezero. Primjera radi, te 2020. godine 60 % noćenja u BiH bila su ona domaćih turista, a u nekim periodima čak i 90 %.

Turizam je tako proteklih godina u porastu, dokaz je sve veći broj apartmana, ponude na Ramskom jezeru, lokala i splavova. U razgovoru s nekim ugostiteljima, danas gotovo da nema zemlje koju nisu spomenuli od kuda dolaze njihovi gosti.

Navedenim se vodio i Franjo, pa je odlučio obnoviti obiteljski objekt na Ramskom jezeru. Oduševilo ga je da je već pronašao mlade ljude iz Rame koji su bili voljni unajmiti objekt i u Rami pokrenuti nešto novo i svoje. Otvaranje se očekuje u svibnju.

Tamo gdje je dom

Uvijek je pozitivno kada mladi imaju ideju u koju vjeruju, a posebno kada ona uključuje ostanak u Rami. Sve izazove tako pobjeđuje želja da izgrade nešto svoje, a pritom u projekt uključe ljude iz ramskoga kraja, bilo kao zaposlenike ili drage goste.

“Sve je krenulo onog trenutka kad sam čuo da se prostor iznajmljuje. Budući da već imam iskustvo u ugostiteljstvu, odmah sam prepoznao potencijal i osjetio želju da ponovo stvorim mjesto s posebnom atmosferom. Osim poslovne strane, jedan od razloga što sam odlučio ući u ovu priču bio je i što sam odlučio ostati u Rami i osnovati obitelj – želio sam graditi nešto trajno i ovdje, gdje mi je dom. U velikoj mjeri u svemu tome imao sam i potporu svoje djevojke, što je značajno olakšalo moj put. Nakon toga sam stupio u kontakt s Franjom i krenuli smo u realizaciju”, priča nam Matej Burečić koji u ovom obiteljskom objektu pokreće hotelski smještaj i restoran.

Perla jezera – novi biser Rame

Matej ističe jedno, važno je da prostor koji trenutno stvaraju ima svoju toplinu. Da izgleda lijepo i elegantno, ali da ne djeluje hladno.

“Važno mi je da se ljudi u njemu osjećaju opušteno i prirodno. Da mogu doći na kavu, ručak ili večeru i jednostavno uživati. Veliku pažnju posvetio sam i vanjskom dijelu”, priča nam Matej.

Obzirom gdje je objekt smješten uopće nas ne čudi da će puno truda biti uloženo u vanjski sadržaj gdje će zasigurno biti stvoreno za svakoga ponešto.

Jedni bez drugih ne možemo

“Bilo je teško naći radnike za cijelu obnovu, zato je sve toliko i trajalo. Objekt je na jako lijepom mjestu. Svatko tko prolazi do crkve prolazi upravo ovuda. Ovdje imamo i Gospojine, tako da će to biti zaista lijepo”, dodaje Franjo.

“Nemojte govoriti negativno o Rami, govorite pozitivno, jer kad se sve sagleda sa strane, kod nas je ipak mnogo toga zdravo. Trebamo jednostavno živjeti zajedno i zajedno raditi – jedni bez drugih ne možemo. Ako budemo radili zajedno, nešto ćemo i postići”, poručio čitateljima Franjo.

Restoran “Perla jezera” tako čeka da uskoro ispriča svoju priču i da zasja u ovom bosanskohercegovačkom komadiću raja koji se zove Rama.

“Svjesni smo da nije mala stvar upustiti se u ovako nešto kao mladi ljudi, ali vjerujemo u ovu ideju i u naš kraj. Odlučili smo ostati u Rami i ovdje graditi nešto svoje, uz želju da zaposlimo ljude iz našeg kraja. Imamo veliku podršku lokalne zajednice, što nam puno znači. ‘Perla jezera‘ bit će mjesto ugodne atmosfere, dobre hrane i pažljivo biranih vina, s fokusom na kvalitetu i doživljaj gosta”, poručuje nam Matej, budući voditelji restorana i hotela na Šćitu.

Objava ZAŠTO RAMA | “Tu je djedovina, tu je očevina, sve nas tu vuče” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ukupan broj noćenja turista u veljači 2026. godine u Federaciji BiH iznosio je 117.700, što je za šest posto manje u odnosu na veljaču 2025. godine, dok je u odnosu na siječanj 2026. manji za 25,3 posto. Udio domaćih turista u ukupnom broju noćenja iznosio je 34,7 posto, a stranih turista 65,3 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima i sličnim smještajnim objektima, s udjelom od 95,8 posto, prenosi FENA.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (26,8 posto), Srbije (11,3 posto), Turske (7,9 posto), Narodne Republike Kine (6,1 posto) i Slovenije (5,7 posto), što ukupno čini 57,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 42,2 posto noćenja, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Broj raspoloživih kreveta u veljači 2026. godine u Federaciji BiH iznosio je 29.235, što je za 4,1 posto manje u odnosu na veljaču 2025. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za hotele i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 16,1 posto.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava U veljači 59.804 turista, 7,4 posto manje nego lani u FBiH, evo iz koje zemlje najviše pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U razdoblju siječanj – prosinac 2025. godine ostvareno je ukupno 305.296 dolazaka i 657.848 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem 2024. godine to predstavlja pad dolazaka od 6,2 posto, dok su noćenja manja za 3,8 posto.

Strani turisti nose većinu noćenja

Od ukupnog broja dolazaka u prosincu, 3.531 odnosio se na domaće, a 6.034 na strane turiste. Domaći gosti ostvarili su 4.926 noćenja, dok su strani turisti zabilježili 11.524 noćenja, što znači da su stranci sudjelovali s oko 70 posto ukupnih noćenja u tom mjesecu.

Na razini cijele godine strani turisti ostvarili su 226.404 dolaska i 493.403 noćenja, dok su domaći gosti zabilježili 78.892 dolaska i 164.445 noćenja.

Hoteli i dalje dominantni

Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u hotelima i sličnom smještaju. U prosincu je u toj vrsti objekata zabilježeno 9.232 dolaska i 15.416 noćenja. U usporedbi s prosincem prošle godine to je rast dolazaka od 13,3 posto i noćenja od 23,3 posto.

Odmarališta i slični objekti za kraći odmor zabilježili su 333 dolaska i 1.034 noćenja, dok su kampovi i prostori za kampiranje imali simboličan udio u ukupnom prometu.

Ukupan broj raspoloživih ležajeva iznosio je 7.106, piše Hercegovina.info.

Većina dolazaka individualna

U prosincu je 6.949 turista stiglo individualno, što čini 72,7 posto ukupnih dolazaka, dok je 2.616 dolazaka ostvareno organizirano. Individualni gosti ostvarili su 10.703 noćenja, a organizirani 5.747 noćenja.

Turizam pretežno iz osobnih razloga

Prema svrsi dolaska, 1.244 dolaska odnosila su se na poslovna putovanja, uz 1.792 noćenja. Najveći dio, 8.321 dolazak i 14.658 noćenja, ostvaren je u kategoriji „ostalo“, koja uključuje turističke i druge privatne razloge.

Najviše gostiju iz Hrvatske, Poljske i Austrije

Među stranim turistima u prosincu najviše dolazaka ostvareno je iz Hrvatske, njih 2.101, uz 3.111 noćenja. Slijede Austrija s 551 dolaskom i 1.317 noćenja te Poljska s 298 dolazaka i 940 noćenja.

Značajan broj gostiju dolazio je i iz Njemačke, Slovenije, Srbije, Italije te Španjolske.

Izvan Europe, među važnijim tržištima ističu se Kina s 347 dolazaka i 423 noćenja, Malezija s 187 dolazaka i 205 noćenja te Južna Koreja sa 78 dolazaka i 232 noćenja. Zabilježeni su i dolasci iz SAD-a, Kanade, Brazila, Australije i drugih prekomorskih zemalja.

Objava Hercegovačko-neretvanska županija prošle godine zabilježila 305 tisuća turističkih dolazaka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Zbog ograničenog proračunskog okvira i velikog broja kvalitetnih prijava, od kojih je čak 287 prijava ispunilo formalno-pravne uvjete Javnog poziva (75% ukupno pristiglih prijava), prilikom konačne raspodjele sredstava primijenjeni su kriteriji prioriteta utvrđeni u članku VI. Javnog poziva, te je sufinanciranje odobreno za 150 projekata.

Potpisivanje ugovora s korisnicima sredstava „Transfer za jačanje turističkih kapaciteta“ bit će upriličeno u ponedjeljak i utorak, 26. i 27. siječnja 2026. godine, u vremenu od 11:00 do 15:00 sati, u sjedištu Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, na adresi Braće Fejića bb, Mostar.

U ime korisnika sredstava potpisivanju ugovora dužne su pristupiti odgovorne osobe korisnika, navedene u prijavnom obrascu Javnog poziva, koje su obvezne sa sobom ponijeti broj protokola, pečat korisnika te važeći osobni identifikacijski dokument.

Ukoliko odgovorna osoba nije u mogućnosti osobno pristupiti potpisivanju ugovora u navedenom terminu, može dati pisano ovlaštenje, odnosno punomoć, drugoj osobi za potpisivanje ugovora. Ovlaštenik/opunomoćenik dužan je prilikom potpisivanja ugovora, uz prethodno navedene dokumente, predočiti i pisano ovlaštenje – punomoć.

Tekst predmetne Odluke s popisom odobrenih projekata, kao i popis prijava koje nisu ispunile formalno-pravne uvjete Javnog poziva, teobavijesti za prijavitelje koji su ispunili formalno-pravne uvjete, ali im sredstva nisu odobrena, dostupni su u prilogu ove obavijesti.

Objava Tko je dobio novac za jačanje turističkih kapaciteta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.