U Briselu blokirani računi

Vijeće ministara BiH proslijedilo je krajem prošlog tjedna odluku o privremenom financiranju BHANSA-e, agencije kojoj su odlukom Suda u Briselu blokirani računi po zahtjevu ‘Viaducta’ još u ožujku, kako bi ova kompanija konačno mogla normalno funkcionirati i servisirati tekuće obaveze.

Uprava BHANSA-e poslala je još prije mjesec prema Ministarstvu financija mjesečnu tranšu, u skladu s usvojenim Financijskim planom BHANSA-e i izvršenjem u prethodnom periodu. Riječ je o oko pet milijuna KM koje su trebale biti uplaćene na mjesečnom nivou.

Odluka o privremenom financiranju usvojena je na sjednici Vijeća ministara BiH 22.travnja, na prijedlog ministra prometa i komunikacija Edina Forte.

Ova odluka je usvojena na privremenom osnovu i novac će, kako se navodi, kada se BHANSA-i odblokiraju sredstva, biti vraćena. No, ista, kako saznaje Raport nije provodiva i po njoj Ministarstvo financija ne može za sada postupiti, iako su ranije dali pozitivno mišljenje na istu.

“Odluka koja je donesena i usvojena na sjednici Vijeća ministara nije zakonita. Ne možemo mi isplatiti nešto što nema osnova u Zakonu o financiranju”, rečeno je za Raport neslužbeno iz Ministarstva financija.

Navodno, protiv isplate je pomoćnica ministra za trezorske poslovanje, koja je poslala pismo – Vijeću ministara, i BHANSA-i, “navodeći da je sve nezakonito”.

Saznajemo da se Vijeće ministara, kada je donosilo odluku, trebalo pozvati na Zakon o financiranju institucija u uredbi o privremenom financiranju. Zbog svega toga sve je opet na čekanju i pitanje je kada će BHANSA dobiti novac da preživi deblokadu računa.

Vijeće ministara i Ministarstvo prometa, ako se novac ne isplati, moraju odluku izmijeniti ili pronaći nekoga tko je spreman po ovoj odluci isplatiti sredstva. Ali, to bi bilo kršenje Zakona. Ova problem bi se, da ima volje, mogao riješiti za 15 minuta.

Vinko Malnar, predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini, rekao je danas za Raport da su uposlenici ogorčeni i da se država igra s njihovom sudbinom.

“Mi imamo informaciju da je zapelo u Trezoru. Nije mi jasno zašto Ministarstvo financija koje je ranije dalo pozitivno mišljenje, sada tvrdi drugačije. Ministar Srđan Amidžić je javno rekao da se slaže s odlukom, a sada je sve na čekanju jer je navodno nezakonito. Oni se igraju sa sudbinom 500 radnika. Zar oni misle da ćemo mi raditi za klikere, ja prvi neću. Imamo sredstva za plaće još do 15.lipnja, a ista nam je umanjena za 60 posto, tvrdi Malnar.

Inače, BHANSA-i su zbog duga RS Slovencima odlukom Suda u Briselu od 21. ožujka blokirani računi.

Dnevna kamata 18.000 KM

S druge strane, kamate i dalje rastu. Dnevno iznose 18.000 KM. Dug Slovencima uskoro će biti skoro 115 milijuna KM. Da stvar bude gora, pitanje je kako će preživjeti BHANSA. Na naplatu stižu krediti, a uposlenicima je drugi mjesec manja plaća za 20 posto.

Osim toga, Predsjedništvo BiH vratilo je na doradu proračun kojim je bilo planirano da se dug namiri iz sredstava profita Centralne banke BiH, u iznosu od 110 milijuna KM.

Raport^.ba

Objava Čoviću se obija o glavu šurovanje s Dodikom, u probleme uvukao zeta Primorca pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Kriminal žepačkih Čovićevih perjanica, podjele među braniteljima i ženama u Središnjoj Bosni pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Dragan Bradvica

Poznati bh. književnik Josip Mlakić prije nekoliko godina za Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine dao je najbolji mogući opis – dobro plaćene narikače. Uistinu, stranka osim osobnih i ‘partijskih’ interesa ne radi apsolutno ništa drugo doli nariče nad određenim procesima – najčešće nad bošnjačkom politikom, rjeđe nad srpskom politikom u BiH, a ne tako rijetko nam politikom međunarodne zajednice. U to vrijeme njihovi kadrovi primaju enormne plaće i naknade, mnogi od njih su za mandat ili dva u vlasti postali milijunaši, a korist za hrvatski narod u našoj zemlji je gotovo nikakva. Isto tako, HDZ BiH zbog ustroja i načina djelovanja mnogi vidi tek kao mnogo lošiju kopiju Komunističke partije.

Ono što je pak nesporno, ova stranka u BiH, a naročito u Federaciji drži sve konce u svojim rukama. Apsolutno se ništa ne može dogoditi, a da za to blagoslov ne da prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović. Kada je nešto u ‘partijskom’ interesu onda nemaju problem blokirati cijelu Federaciji (primjerice kada je na sceni bila problematika oko oporezivanja kladionica), ali kada je u pitanju legitimni interes hrvatskog naroda da napokon sami biraju svoje predstavnike onda se na to čeka dulje od 20 godina. Zbog čega? Jer ‘partiji’ to nije u interesu. Na priči o legitimnom predstavljanju i tragikomičnom fenomenu Komšić dobivaju izbore. Ništa drugo i nemaju ponuditi. A kako bi dodatno ugušili i ono malo oporbe okupili su ih u Hrvatski narodni sabor, u kojem opet sve odluke donosi HDZ BiH i Čović. I bez obzira na sve ovo, protekli i aktualni mandat Hrvati u BiH od te politike nisu imali gotovo nikakvu korist. Politički položaj Hrvata se ne mijenja, gospodarstvo je sve lošije i lošije, a demografska slika je katastrofalna. A kakva bi i mogla biti kada demografiju bh. Hrvata vodi osoba političkih i moralnih kvaliteta Bože Ljubića.

A kako se polako, ali sigurno i među Hrvatima mijenjaju stvari svjedoče osipanja HDZ-a BiH u Srednjoj Bosni, ali i posljednji potezi određenih stranaka članica HNS-a koje odbijaju sudjelovati na ‘privatnom HDZ BiH sijelu’. Ne žele biti smokvin list za Čovićeve odluke.

Nadalje, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt najavljuje tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojima će se napokon, nakon 30 godina, omogućiti pošteni i transparentni izbori koje će odlučiti birači, a ne HDZ-ovi brojači. Zbog toga već dva mjeseca svi ‘partijski’ dužnosnici, a posebno predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na svim važnim sastancima nariče i vapi da se to ne dogodi. Ali, Schmidt za tu odluku ima ‘zeleno svjetlo’ SAD-a i Velike Britanije koji ga ohrabruju da ju što prije donese.

Uz to, po prvi put u više nego jasnom tonu, bez ikakvih diplomatskih uvijanja, od strane vrlo visokih dužnosnika Sjedinjenih Američkih Država dolaze oštre poruke prema Draganu Čoviću. Naime, pomoćnik američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove James O’Brien kristalno jasno navodi kako blokira Južnu interkonekciju isključivo za svoje političku i financijsku korist. ‘To je cinizam i protiv je javnog interesa’, rekao je O’Brien. Dodaje kako je Mostar zaglavljen u prošlosti u dobroj mjeri i zbog Čovićeve politike, zbog koje mladi ljudi odlaze sa ovih područja. Prije njega, slične poruke dolazile su i od strane američkog Veleposlanstva u BiH.

E kako su HDZ BiH, privatna im udruga HNS, ‘neovisni’ analitičari, bliski im mediji samo do jučer na sva zvona hvalili politiku SAD-a prema BiH, a optuživali SDA jer šalju otrovne strelice prema Amerikancima, sada ne mogu baš preko noći krenuti na iste one ljudi koju su jučer veličali. A veličali su ih zbog odluka Schmidta na dan prošlih Općih izbora u BiH, a za što je imao vjetar u leđa SAD-a i Velike Britanije. Međutim, sada isti ti ljudi više nego jasno etiketiraju Čovića i HDZ BiH kao problem, pa je samo pitanje vremena kada će gore pobrojani one koji su im do jučer bili spasitelji sada etiketirati kao problem, promotore bošnjačkih interesa, rušitelja hrvatskih interesa… Ukratko – ‘partija’ će nastaviti narikati sa dobro plaćenih pozicija u vlasti.

A ‘politički genijalci’ koji su ostali u HNS-u već su se oglasili povodom svega. Najprije u maniru najboljih narikača nabrajaju sve što su oni navodno radili na jačanju euroatlantske budućnosti BiH i navode ono što je izgleda samo njima jasno – da su upravo oni najveći zagovornici EU puta i partnerstva sa SAD-om. Kako niti imaju hrabrosti niti znanja da se suprotstave američkoj administraciji (ionako se u javnosti žele predstaviti upravo u suprotnom pravcu) pokunjeno navode da neće opstruirati projekt Južne interkonekcije. Ali, vjerovali ili ne, HDZ BiH upozorava i zgraža se nad korupcijom i pozivaju na pravnu državu!? ‘Podsjećamo na javno poznate protuzakonite djelatnosti, korupciju i kriminal pojedinih javnih energetskih kompanija iz Sarajeva i kršenje dogovorenih sporazuma tijekom proteklih godina koje su u pitanje doveli zakonitost, funkcionalnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe energentima svih stanovnika. Potičemo sudbene vlasti da se pozabave tim pitanjima’, navodi se u priopćenju. Ovoga se niti nadrealisti ili pajtonovci ne bi sjetili.

Dakle, jasno je kako je Čović preko noći izgubio hrabrost i da neće inzistirati na odvojenoj kompaniji u Hercegovini, nego će Južna interkonekcija ići kako je i predviđena. Ići će na način na koji to žele Amerikanci. Uzalud je Čović disciplinirao podakapcitiranu i fotelja željnu sarajevsku ‘trojku’ (SDP, NiP, NS), uzalud je s TV ekrana sa velikim samopouzdanjem najavljivao novu kompaniju jer, navodno, ne želi da mu sutra netko iz Sarajeva zbog političkih razloga zavrne ventile za plin (što je u ovom slučaju i nemoguće pa je jasno da se radi o ničem drugom do populizmu) sada će sve ići kontra njegovih želja. Jedino što se sada mora jeste preko svojih medija i analitičara sve to u javnosti ispeglati i predstaviti kako je sve što se događa u biti bila Čovićeva želja i da je on izašao kao pobjednik. A za sve ostalo? Pa zna se. Nastaviti narikati.

Objava “Partijske narikače” nariču nad korupcijom, je li moguće??? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Politolog Davor Gjernero, politički analitičar i bivši uposlenik ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ poruke koje je lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću poslao pomoćnik američkog državnog tajnika Jamesa O’Briena.

Podsjetimo, James O’Brien jučer je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje, te je oštro kritizirao predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.

U svome govoru, američki se dužnosnik posebno osvrnuo na političko djelovanje Dragana Čovića.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a Dragana Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prirodnog plina prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sistema prijenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam, i protiv je javnog interesa”, kazao je O’Brien.

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

Dodao je da na zidu njegove kancelarije visi fotografija obnovljenog Starog mosta u Mostaru

“Kao podsjetnik na činjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj prošlosti. Lider koji je istinski posvećen europskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz prošlosti i promovira pomirenje. Dragan Čović se tako ne ponaša, a mladi ljudi napuštaju Hercegovinu tražeći bolje šanse drugdje”, rekao je O’Brien.

Politolog Davor Gjenero upravo zbog ovih riječi upozorava na scenarij koji čeka lidera HDZ-a BiH

“Američkoj vanjskoj politici možda je moguće zamjeriti nedosljednost i neke pogrešne procjene, ali neke važne vrline joj nije moguće negirati. Jedna od tih vrlina je pragmatičnost i svijest o tome da politika mora biti spremna „isporučivati” i „doprinositi”, američkim diplomatima nije moguće osporiti da teško gube takt i strpljenje, ali ni to da sustav djeluje uigrano i da se točno zna što je čiji posao u sustavu. Tu uigranost američkog sustava vanjske politike sada na najskuplji način, metodom vlastite kože osjeća šef HDZ-a BiH Dragan Čović. Mnogi su američkoj politici predbacivali da ga je nepotrebno učinila ključarom političkog sustava Bosne i Hercegovine, da mu je reformama koje je Visoki predstavnik Crhistian Schmidt proveo u izbormom sustavu BiH i ustavnim promjenama koje su se ticale posrednih izbora (Dom naroda) prekomjerno osnažena pozicija. Međutim, naoko velika moć može se rasuti preko noći, ako akter kome je otvoren prostor za politički utjecaj djeluje suprotno načelima koja se očekuju od demokratskih političara”, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“ te dodao:

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

U vrlo kratkom vremenu jasne poruke Čoviću stigle su s tri najviše adrese u američkoj vanjskoj politici

Najprije je govorio Predsjednik SAD-a Joe Biden, koji je u kontekstu rata u Ukrajini jasno upozorio da Balkan, a prije svega BiH mogu postati zona krize, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini. Tu poruku vrlo su dobro morali shvatiti svi akteri politika, koji djeluju na prostoru Balkana i koji sudjeluju u mrežama utjecaja u Bosni i Hercegovini. Odmah nakon toga došlo je i ono slavno pismo ministrima Konakoviću i Grliću Radmanu, od državnog tajnika Antonyja Blinkena o važnosti izvlačenja BiH iz ruskih i „Dodik-Vučićevih” energetskih škara. Poruka Čoviću sada je bila vrlo specificirana: pitanje izgradnje Južne plinske interkonekcije nije ono u kojem postoji bilo kakva mogućnost političkih borbi i nadmetnaja unutar Federacije, ovo nije pitanje koje je moguće posponirati, odgađati njegovo rješenje. Amerika je točno razumjela kako je važno u Hrvatskoj sagraditi LNG terminal, jeftino i brzo i silno ju je živcirala Milanovićeva administracija koja je program odgađala, činila ga skupim želeći graditi ukopani zemaljski terminal i odlagala izgradnju. Na kraju, projekt je izgrađen u zadnji čas, a umjesto problema i gubitaka, donio je golemu dobiti i eksponencijalno povećanje geopolitičkog značenja Hrvatske kao euroatlantskog partnera.

Foto: SLOBODNA BOSNA / Samir Saletović

Blinkenova poruka ministrima Konakoviću i Grliću Radmanu bila je jasna: urazumite Čovića, naučite ga da ovo nije pitanje na koje on može pokušati stvarati oligopol (pa zajedno s Dodikom pokušati biti energetski ključar BiH), nego valja isporučiti, dakle izgraditi interkonekciju što prije, u okvirima u kojima se to može najbrže napraviti. To je li BH Gas posve „košer” firma, je li ona „vodootporna” na korupciju, je li upletena u neke stare korupcijske grijehe (nezakonito otkazivanje ugovora o kupovini plina od mađarskih partnera i sklapanje sumnjivog ugovora s ruskom kompanijom) sada nije na dnevnom redu. Kao što nema mjesta za iskorištavanje projekta za izgradnju neke nove moći i stvaranja novih rizika korupcije.

Budući da niti Blinkenovo tumačenje poruke predsjednika Bidena nije bilo dovoljno da Čovića „dozove pameti”, proradila je slijedeća razina američke diplomatske infrastrukture

Poruku je sada postalo čovjek s hijerarhijske stepenice ispod državog tajnika Blinkena, James O’Brien, pomoćnik državnog tajnika. Njegova poruka Čoviću je još specificiranija od Blinkenove i još neugodnija, a Čović je u toj poruci doživio da visoka razina američke diplomacije relativizira njegovo značenje „zagovornika europeizma i euroatlantizma BiH”. Ne shvati li O’Brienovu poruku, Čović vjerojatno još uvijek neće biti ekskomuniciran, još neće krenuti Dodikovim stazama na groblje slonova, poznato kao popis osoba pod američkim sankcijama. Proradit će iduća, niža razina.

Američka politika neko vrijeme pokazuje strpljenje, i oni koji vole brze i efektne akcije, zbog toga su često razočarani

Međutim, za onoga tko se želi održati na poziciji sukreatora javnih politika, dobro je reagirati na najblaže poruke koje dolaze s najviših razina. Kad poruke počnu donositi „specijalci”, obično je kasno, samo korak do sankcija i prestanka svakog dijaloga, a s takvih pozicija vrlo je teško održati bilo kakav realan utjecaj na javne politike.

Dodik, doduše, još uvijek misli da je silno moćan u BiH, možda njegova korupcijska hobotnica još uvijek funkcionira, ali njegov realan utjecaj na javne politike dramatično je ograničen, a samo je pitanje vremena kod će se koruptivna struktura početi osipati. Čović, silno želeći steći nadzor nad ventilom kojim se zatvara plin za Federaciju, riskira da krene nepovratnim putem slonova. Kad mu upozorenje dolazi s treće razine američke vanjske politike, još uvijek ima vremena za „častan uzmak”. Američka vanjska politika nije nervozna, ali strpljenje nije vječno. A niti relevantnih razina za slanje poruka nema neograničeni broj, kazao je Gjenero.

(M.I.)

Izvor: Slobodna Bosna

Objava POLITOLOG DAVOR GJENERO: “O’Brienova poruka Čoviću nije slučajna, kada vam ‘specijalac’ šalje ovakve poruke obično je već kasno, sada slijedi…” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a Dragana Čović blokira Južnu interkonekciju, plinovod prirodnog plina prema Hrvatskoj. On bi da zamijeni operatera sustava prijenosa – etabliranu kompaniju u vlasništvu koja ima tehničku ekspertizu, resurse i projektnu dokumentaciju za izvedbu projekta – trenutno nepostojećom kompanijom koja bi bila pod njegovom kontrolom i za njegovu političku i financijsku korist. To je cinizam, i protiv je javnog interesa” rekao je O’Brien.

Objava Blinkenov pomoćnik žestoko o Čoviću pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

„Investitor nije još dostavio Studiju za MHE Volujak, očekujemo je do kraja siječnja i bit će postavljena na našoj web stranicu za javni uvid. Izrada Studije o utjecaju na okoliš se privodi kraju i nadam se da će biti na web stranici do kraja ovog mjeseca za zainteresirane strane i javnost“, potvrdili su za Hercegovina.info iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma koje ponavlja upravni postupak izdavanja rješenja o okolišnoj dozvoli za MHE „Volujak“ instalirane snage 4,5 MW na Volujku u Prozor-Rami. A zainteresiranih za ovu priču je mnogo, od lokalnog stanovništva, do lokalne vlasti, ali i udruga koje se bave očuvanjem rijeka u BiH.

„Čekamo hoće li investitori poslati u roku novu studiju te poteze ministarstva. Udruga Hereditas će nastaviti aktivnosti usmjerene na očuvanje kanjona i rijeke Volujak te će predstavljati glas građana u svim procesima s ciljem zaštite tog područja“, kaže Antun Kovčalija, ispred Udruge građana „Hereditas” Prozor-Rama.

Za temu je uvelike zainteresiran i Aarhus centar u BiH, koji također čeka dostavljanje nove studije kako bi je pobijao, a u kontaktu je s Hereditasom i općinom.

„Investitoru trenutno istječe rok da dostavi studiju procjene utjecaja na okoliš. Trebao bi je dostaviti tijekom ovog mjeseca. Mi aktivno pratimo taj trenutak. Ako je dostavi, onda ćemo mi dostaviti svoje komentare zato da se ne uvaži“, kaže za Hercegovina.info Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Upitana što su poduzimali na temu izgradnje MHE Volujak ističe da bi investitori mogli iduće godine ostati bez koncesije

„Uspjeli smo od Općine Prozor-Rama napismeno dobiti informaciju da ta Općina namjerava raskinuti koncesiju za ovu MHE tijekom 2025. u skladu sa novim Zakonom o el. energiji FBiH. Naime, mi smo tražili zahtjevom ukidanje koncesije, s aspekta zaštite okoliša odmah tijekom 2023. godine. Međutim, iz predostrožnosti ta je općina odlučila čekati ipak 2025. godinu u skladu sa izmjenom Zakona o el. energiji“, istaknula je.

Podsjeća da je investitorima koji su već imali koncesije za MHE rok da pribave neophodne dozvole tipa: vodna i urbanistička, kako bi dobili energetsku dozvolu koja je nužna za samu izgradnju MHE tri godine.

„A upravo ovu izmjenu Zakona je i ovo Udruženje i iniciralo sa kolegama iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH. Tako da smo na taj način uspjeli pružiti opciju B. općini (ovoj i svim drugim kao što smo isto predložili Općini Konjic za rijeku Ljutu) da ima novi razlog da raskine koncesiju, ako investitor ne uspije pribaviti te dozvole u tom roku od 3 godine“, objasnila je.

Iz Općine su ranije u više navrata izjavljivali da će se uvažavati volja lokalnog stanovništva, a da koncesija neće biti preuranjeno raskinuta da bi se izbjegle štetne posljedice po općinu.

Podsjetimo, zet Dragana Čovića, Mario Krezić suvlasnik je projekta male hidroelektrane Volujak u općini Prozor/Rama kroz tvrtku MM ENERGY, gdje mu je partner suprug međugorske vidjelice Marko Soldo. Tvrtka koja je investitor projekta male hidroelektrane u osnivačkoj strukturi ima Čovićeva “prijatelja”, zapravo zetovog oca – Pavu, a u upravljačkoj strukturi je i kćerka vidjelice Mirjane i Krezićeva partnera Marka.

Objava SUPRUGU VIDJELICE I ČOVIĆEVU ZETU ISTJEČE ROK: Studija za MHE “Volujak” bit će javno dostupna pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naveo da Tonka Krešić Gagro nije izbačena, nego udaljena, te da mu netko pokušava praviti oporbu koje nema. “Zanimljiva je tema bila napadati nekoga jer HDZ nema prave oporbe u hrvatskom narodu i netko želi stvoriti oporbu“, kazao je Čović.

Hercegovina.info, morao bi znati Čović, nema niti želje niti kapaciteta graditi oporbu Čoviću, a predsjedniku to u zadnje vrijeme samom savršeno dobro ide pa se ne moramo ni truditi. Tako da nam samo preostaje da nježno pratimo daljnji tijek stvari s njegovom ‘HDZ obitelji’.

Međutim, odlučili smo pitati ostale hrvatske stranke da prokomentiraju Čovićevu izjavu da HDZ BiH u hrvatskom narodu nema oporbu.

Ima li oporbe?

Predsjednik Hrvatskih republikanaca Slaven Raguž kaže da Čović jako dobro zna da oporbe ima.

„Dragan Čović itekako dobro zna da ima političku oporbu u narodu. Zna on vrlo dobro koga je uspio (pot)kupiti, a koga ne. Zna on vrlo dobro koja je jedina hrvatska stranka koja je bila protiv Vlade FBiH, protiv Refika Lende i ostalih iz Predsjedništva Federacije i td. Ako je toliko samouvjeren u snagu partije, zašto se kategorički protivi i stopira tehničke izmjene izbornog procesa? Zašto je protiv uvođenja skeniranja otiska prsta i skeniranja biračkih listova? Zna Dragan Čović vrlo dobro da mu je HRS jedina oporba, a ono što se nama događa na terenu i prljava kampanja koju nam njegovi kadrovi provode dokaz je da se on te oporbe itekako pribojava“, kaže Slaven Raguž za Hercegovina.info.

Ptice odavno cvrkuću da se od Čovića debelo udaljio i predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović te da se i ta stranka vraća tvorničkim postavkama

Upitan ima li HDZ BiH u hrvatskom narodu oporbe Cvitanović kaže da nije jednostavno dati potpun i precizan odgovor na to pitanje, osobito jer unutar hrvatskog nacionalnog i političkog bića u BiH ne vrijedi definicija klasične podjele na vlast i oporbu kako to inače definira politička teorija.

„Puno puta sam rekao kako je neriješeno hrvatsko pitanje u BiH išlo na ruku HDZ BiH koji je kao najveća stranka okupljao ostale političke subjekte oko ideje zajedništva, često i na samo deklarativnoj razini. Što je nužno za posljedicu imalo sužen demokratski kapacitet unutar hrvatske političke zajednice i nemogućnost profilacije drugih stranaka i drugih političkih ideja. To je HDZ BiH osiguralo suverenu političku poziciju, ne samo zato što je najveća i najorganiziranija politička stranka nego su birači često davali povjerenje toj stranci s uvjerenjem kako će tako najlakše zaštiti nacionalnu poziciju“, ističe Cvitanović.

Dodaje da se u takvim okolnostima teško boriti i zalagati za politički i stranački pluralizam jer HDZ BiH ima monopol obnašanja vlasti i upravljanja resursima

„Međutim, tamo gdje ne postoji osjećaj nacionalne ugroze, a to su one županijske i lokalne sredine gdje je stanovništvo jednonacionalno ili je hrvatsko stanovništvo većinsko, tamo se i osjeti i vidi stanoviti demokratski iskorak i jačanje oporbene scene unutar hrvatskog naroda, odnosno pad dominacije HDZ BiH. Još uvijek su ti procesi u povojima ali se očekuje da će trend jačanja oporbene scene biti sveprisutniji ali će i ovisiti o nizu drugih čimbenika i okolnosti“, dodaje predsjednik HDZ 1990.

Podsjeća da u BiH ima oko 20 političkih subjekata s hrvatskim predznakom

„Može se reći kako je jedino vidljiviji rezultat napravila HDZ 1990, HNP i HRS koji okupljaju oko 25-30% hrvatskog nacionalnog legitimiteta što u našim prilikama nije zanemariv izborni rezultat. U posljednje vrijeme prisutna je i fragmentacija unutar pojedinih lokalnih sredina, najčešće kao rezultat nezadovoljstva određenim procesima unutar samog HDZ-a, a aktualna situacija u HDZ Žepče tome svjedoči. HDZ BiH ima oporbu koja u ovom trenutku sasvim sigurno nije dovoljno razvijena kako bi mogla biti snažan korektivni faktor, ali stanje u samom HDZ BiH i procesi koji se dešavaju na oporbenoj sceni mogli bi utjecati na jačanje ukupnog oporbenog kapaciteta. Koliko će to biti uspješno i u kojoj mjeri značajno ovisiti će i od ljudi koji predstavljaju hrvatsku oporbenu scenu u BiH“, zaključuje Cvitanović za Hercegovina.info.

Načelnik Prozor-Rame i predsjednik Ramske narodne stranke Jozo Ivančević kaže da Čović ima oporbu u Ramskoj narodnoj stranci, ali i sve ove godine u Prozor-Rami. Podsjeća da je upravo sve ove godine i kao član HDZ 1990 pozivao na udaljavanje od Dragana Čovića i HNS-a koji služi samo njemu. 

“Dragan Čović je privatizirao HNS i stranku. Ima u HDZ-u finih i časnih ljudi i uvažavam njihovo političko djelovanje, no ovo što Čović radi je prešlo sve mjere. Mi smo ovdje oporba uvijek bili, nikad nismo članovi HDZ-a, i dok smo bili u Devedesetki suprotstavljali smo se suradnji s Čovićem”, kaže Ivančević. Smatra da HDZ i HNS za Hrvate nisu učinili puno. “Što se Rame tiče ništa, slabo ili ništa. To je kad je u pitanju Rama, ali i šire, no mogu tvrditi samo u ime sredine u kojoj živim, radim i borim se. Posebno smo sve ove godine bili diskriminirani kada su u pitanju više razine vlasti, različiti fondovi i slično”, kaže Ivančević.

Smatra da je vrijeme da se Dragan Čović distancira od politike

“To je vrijeme davno sazorilo, nažalost nije bilo kritične mase. Vidim sad da se stvara neka kritična masa u Srednjoj Bosni. Mi ljepše i bolje živimo otkako smo se udaljili od Dragana Čovića. Ozbiljno radimo i ulažemo u svoj kraj”, kaže Ivančević. Smatra da Hrvatima treba ‘politika za narod’, odnosno da je dosta odnarođene politike.

“Nama treba normalna, narodna politika, zato smo u ime naše stranke ugradili da je i narodna. HDZ je narodna stranka pred izbore, onda se obilazi narod i obećava, kad izbori prođu na kraju ništa. Jadni narod nitko onda više ništa ne pita. Mislim da ovo sve vodi ka nestanku Hrvata iz BiH”, zaključio je Ivančević u izjavi za Hercegovina.info. Smatra da je HDZ BiH bio narodna stranka u početcima, da bi se kasnije privatizirao i služio Čoviću i uskom krugu ljudi oko njega, i da je krajnje vrijeme da se vrh HDZ-a makne.

Previšić o prodavanju magle

Pero Previšić, član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik Čapljinske nezavisne stranke, žestoko je u nastupu za N1 kritizirao Dragana Čovića i vodstvo HDZ-a BiH, tj. HNS-a, zbog odlaska Hrvata iz Bosne i Hercegovine. 
“Za vrijeme 500 godina Osmanlija i 45 godina komunizma nije se odselilo ovoliko Hrvata koliko je otišlo u posljednjih 20 godina otkad je ovo vodstvo na čelu”, kazao je u Danu uživo na N1. Također, Previšić je istakao “da su sve poluge vlasti u našim rukama”, a – ipak – nije se uspjelo riješiti hrvatsko pitanje, ponovo kritizirajući Čovića i HDZ BiH.

Pitali su ga je li on oporba Draganu Čoviću i HDZ-u?

„U hrvatskom narodu postoji oporba i ja sam primjer da je tako, ali moram biti iskren i reći da je tu oporba Čović na neki način privolio i smirio. Hrvatsko zajedništvo, o kojem nam posljednjih 20 godina pričaju, ne provodi se na djelu. Čović i vodstvo HNS-a s tim manipuliraju cijelo vrijeme i pokušavaju nas napraviti slijepcima pored očiju. Upravo na 11. zasjedanju HNS-a izašao sam sve što boli moj hrvatski narod“, naveo je Previšić koji je stajališta da među političkim predstavnicima hrvatskog naroda nema slobodnih ljudi. Za sebe navodi da je slobodan.

„Svjedoci smo šta se događa zadnjih 20 godina. Kritički sam se osvrnuo ne samo na Čovića kao najodgovorniju osobu nego i na vodstvo HNS-a zbog katastrofalnih rezultata. Stalno se priča o rješavanju hrvatskog pitanja, a još nije riješeno nakon dva desetljeća. Pa šta više radite? Govorio sam i o diskriminaciji hrvatskih branitelja koji su na biroima, a oni koji su bili u mišjim rupama zauzeli su sve pozicije i danas se na njima nalaze“, dodao je.

Smatra da u HNS-u vlada jednoumlje, i da ga je Čović privatizirao

„Volim reći da je HNS imao dobre projektante, ali slabe izvođače“, zaključio je Previšić. Ponovio je da Čović prodaje maglu Hrvatima.

„Često to pričam, nama Hrvatima, ali i Bosni i Hercegovini, potrebno je da se riješi izborni proces. Prvi put da je nametnut zakon, tokom izborne noći prošle godine, da nije bio na štetu hrvatskog naroda. Ovo što se događa nakon toga mislim da ćemo imati problema u vremenu koje dolazi. Najveći problem Hrvata je odlazak našeg naroda. Čović često zna reći da su ‘dva naredna tjedna ključna’, to slušamo posljednjih 18 godina, on prodaje maglu hrvatskom narodu. Ostali smo bez 500.000 Hrvata od rata u BiH. Došli smo na najnižu razinu, izgubljen smo narod. Ako niste član partije ne možete dobiti radno mjesto ili pripravnički. Zato sam bio toliko glasan. Za vrijeme 500 godina Osmanlija i 45 godina komunizma nije se odselilo ovoliko Hrvata koliko je otišlo u posljednjih 20 godina otkad je ovo vodstvo Hrvata na čelu“, zaključio je.

Dragan Čović godinama neprikosnoveno vlada HDZ-om i HNS-om. Protukandidata nema. Pokušavao je pomlađivati neka poduzeća, no nikada vlastitu stranku. Nakon dva desetljeća doživljava ozbiljne potrese u vidu istupanja članstva, no čini se da u toj stranci još uvijek nema unutarnje snage za katarzu. 

Objava IMA LI ČOVIĆ OPORBU I ŠTO MU PORUČUJE: “Ovo što Dragan Čović sve radi je prešlo sve mjere, prodaje maglu…” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

No, valja podsjetiti na nekoliko činjenica koje su i ranije nagovještavale kraj njegove vladavine

Najprije je bilo osnivanje HDZ 1990 (Devedesetke) 8. travnja 2006. pod „ćaćinskim“ pokroviteljstvom Ive Sadandera. Za predsjednika je izabran Božo Ljubić koji je tada govorio kako Draganu Čoviću ne treba dati pero u ruke. Kasnije se vratio pod njegove skute i vodi unutar Hrvatskog narodnog sabora (Čitaj HNS jednako HDZ) demografsku i populacijsku strategiju dok Hrvati masovno odlaze iz Bosne i Hercegovine kako zbog ekonomskog stanja tako i zbog političke sluđenosti, korupcije, podaništva i uhljebništva. Valja se podsjetiti kako je završio u Remetincu i Ivo Sanader, „Ćaća Devedesetke“.

Na lokalnim izborima 2008. godine Čović je izgubio općinu Prozor-Rama koja mu je financijski puno značila. Kako je tada izgubio nije uspio ponovno je preuzeti i teško da će više ikada bez obzira na svu silnu kampanju, političke mudrolije, utjecaje iz Hrvatske, manipuliranje glasovanjem kako na biralištima tako i dopisnim. Zasigurno mu neće pomoći ni isključivanje načelnika Joze Ivančevića i suradnika  iz općinskog odbora HDZ 1990. Osnivanjem Ramske narodne stranke Ivančević je postao još jači na lokalnoj razini. S obzirom na cjelokupno političko stanje među Hrvatima ovakvom načinu vođenja politike pridružit će se brojne druge lokalne sredine.

Tu su i brojne afere vezane za „Sokol“, Hercegovačku banku, HT Eronet, Elektroprivredu HZHB

Zbog internih stranačkih odnosa Čović je izgubio Herceg-bosansku županiju i Tomislavgrad. Osim Ivana Vukadina koji je osnovao svoj HNP i osvojenih glasova izgubljena je zastupnica Marija Bagarić. Novu vlast treba predvoditi Ivan Vukadin.

Veliki potresi u HDZ-u dogodili su se u Zeničko-dobojskoj županiji. Stranku je napustio Ivo Tadić zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojske županije koji je kao razlog napuštanja istaknuo: “Ne mogu biti sudionik ovakvih rušenja hrvatskih nacionalnih interesa, nestatutarnih i nedemokratskih izbora u stranci i zato napuštam HDZ BiH. Ističem kako ću i dalje politički djelovati kao neovisni zastupnik u Skupštini ZDŽ i kao izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.“

Stranku je napustio načelnik općine Vareš Zdravko Marošević koji je dao ostavku na mjesto predsjednika Općinskog odbora HDZ-a u Varešu te je zatražio brisanje iz članstva.

Stranku je napustilo još 14 istaknutih članova HDZ u Zeničko-dobojskoj županiji

Najnoviji unutar stranački događaj zbio se ovih dana kada je Čović iz HDZ-a izbacio jednu od svojih prvih suradnica Tonku Krešić Gagro.

Kako se doznaje, Čović je svojoj donedavnoj bliskoj suradnici navodno zamjerio odnose sa strancima, odnosno, lobiranje suprotne HDZ-a (čitaj Dragana Čovića). Ona je navodno iskoristila poziciju u Vijeću ministara BiH kako bi napravila neke solo korake, koji nisu imali Čovićevo odobrenje.

U stranici je sve više nezadovoljnika i sada je samo pitanje gdje će negdje ponovno procuriti, gdje će netko napustiti ili biti izbačen iz stranke.

S obzirom na brojne afere i procese  stranačkih dužnosnika koji su baš upravo u ime stranke obnašali dužnosti tužiteljstvo i SIPA istražuju. Bit će napuštanja i ograđivanja članstva od takvih nezakonitih radnji. Sjetimo se samo Rade Bošnjaka i afere „Peti kat“, više od 2 milijuna KM, kupovine poslovnog prostora u Prozoru, oko 250 tisuća KM,  pogodovanja Niki Marušiću kod Mostara… Stanje i pogodovanje kupovine prostora za Sveučilište Mostar… Zaključavanja Aluminija… Štrajka zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, neuplaćivanja doprinosa u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar s dugom od 90 milijuna KM… Neformiranja nove Vlade HNŽ-a i čekanje isplate tužbi za proračunske korisnike…

Spominje li itko Izborni zakon i Željka Komšića? Ah da, dok je Željka bit će i Dragana. Oni su jedan drugom inspiracija i politička hrana.

Spominje li se kada protjerane Hrvate iz Posavine? Da, spominje kada treba uputiti dopisne glasove. Posjećuje li se stratišta Hrvata na teritoriju Republike Srpske koja je i nastala na progonima i zločinu kao što je Briševo? Ne. Tu nema glasača i tko ih šiša.

Hoće li to birači prepoznati ostaje za vidjeti

S Devedesetkom nije uspjelo. Nagovještavaju li ova napuštanja HDZ-a kraj jedne političke ere Dragana Čovića i demokratizaciju političke scene među Hrvatima BiH? Hoće li to ujedno biti i kraj teze da nisu „pravi Hrvati“ oni koji nisu uz HDZ i HNS?

Objava Nagovještavaju li napuštanja HDZ-a kraj jedne političke ere pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Žitelji Prozor-Rame godinama su se suprotstavljali tom projektu, ne znajući da je u vlasničkoj i osnivačkoj strukturi zet Dragana Čovića Mario, te njegov otac Pavo Krezić. 

Bivši direktor Elektroprivrede Marinko Gilja navodno nije pristao kupiti projekt, te je i to bio razlog smjene koju je svojevoljno potpisao. On o razlozima odlaska iz EP od prvog dana šuti, no u arhivi Elektroprivrede, tvrdi naš izvor, postoje pisani dokazi o ovoj nezavršenoj kupoprodaji, a da je bila namjera ili nalog predsjednika HDZ BiH, ili u najmanjoj ruci ponuda tvrtke MM Energi prema Elektroprivredi, govori činjenica da je Elektroprivreda tražila da vještaci odrede vrijednost projekta, kao i pravna mišljenja o kupnji.

Vještaci su, tvrdi izvor iz EP, dali mišljenje Elektroprivredi da bi vrijednost objekta, MHE sa svim popratnim dijelovima (stanje izgrađenosti) koštala 16 milijuna maraka, dok je vrijednost samog projekta s popratnim dozvolama procijenjena na 3,7 milijuna.
Budući da je od vještačenja prošlo dosta vremena, a kupoprodaja nije završena iz vještačkih krugova saznajemo da je izvjesno da će se ono ponavljati, što opet govori da je i dalje tendencija da se MHE Volujak proda Elektroprivredi HZ HB, o čemu je negativno mišljenje dalo i nekoliko odvjetnika.

Suprug vidjelice i zet dragana Čovića

Dragan Čović je na mjesto v.d. direktora Elektroprivrede, a što smo i najavili, a potom i objavili instalirao zetova kuma Dragu Bagu. Očekuje se da će upravo Bago dovršiti kupoprodaju za svoga kuma.

Inače, tvrtka koja je vlasnik projekta male hidroelektrane u osnivačkoj strukturi ima Čovićeva ‘prijatelja’, zapravo zetovog oca – Pavu. I kad pomislite da je ova priča zapravo televisa presenta, dodatnu dimenziju zanimljivosti daje činjenica da je uz Krezića vlasnik MHE Volujak suprug međugorske vidjelice Mirjane Soldo Marko Soldo, a da je u upravljačkoj strukturi kćerka im Veronika.

Osim Energija, kao investitor MHE Volujak pojavljuje se M I P d.o.o iz Uskoplja vlasnika Ilije Šandre. Iz Elektroprivrede HZ HB ne odgovaraju na upite jesu li razmatrali kupnju Volujaka, je li suvlasnik Energija njihov zaposlenik, a Čovićev zet Krezić. U Prozor Rami nisu znali da iza ovog projekta stoji Čovićeva rodbina, a izvjesno je da bi otpor sada mogao biti i veći.

Eko udruga Volujak – Dobro polje iz Prozor Rame vodila je postupak poništenja ranije okolišne dozvole, investitori su u međuvremenu ponovno pokrenuli postupak za pribavljanje nove okolišne dozvole

Općina Prozor-Rama (kao koncesor) je donijela odluku o dodjeli koncesije za korištenje vodotoka rijeke Volujak, putem samoinicijative ponude, za izgradnju MHE “VOLUJAK”, snage manje od 5 MW za proizvodnju električne energije, broj: 06-33-1527/07. od 10.07.2007. godine, gospodarskom društvu “BOŠNJAK PROMET” d.o.o. Prozor-Rama, Jaklići 110, zastupana po direktoru Šimunu (Ante) Bošnjak, kao koncesionaru,  i sa istim zaključila ugovor o koncesiji, broj. 06-33-2522/07. od 18.09.2007. Općina Prozor-Rama (koncesor) dana 29.06.2010. godine donosi odluku, broj: 01/1-33-2143/10. o jednostranom raskidu ugovora zbog neizvršenja ugovornih obveza. Koncesor je zbog raskida ugovora tužio koncesionara, ali nakon par godina presuđeno je u korist Općine, kažu iz Općine.

Nova koncesija sadašnjem koncesionaru dodijeljena je putem provedenog javnog natječaja broj:01/1-33-1270/12 od 20. 04. 2012. za prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije za izgradnju minihidroelektrane na vodotoku rijeke Volujak. Koncesija je tada dodijeljena najpovoljnijem ponuđaču, tvrtki MM ENERGI d.o.o. Prozor – Rama.

Federalno Ministarstvo okoliša i turizma u ožujku ove godine dostavilo je jedinici lokalne samouprave studiju utjecaja MHE Volujak na okoliš, koja je identična studiji koju su slali 2019. godine

Već 2019. godine Općina Prozor-Rama se očitovala te iznijela primjedbe i sugestije naglašavajući potrebu da se studijom obuhvate I problematika postojećih ribljih vrsta i općenito postojeće flore i faune na lokalitetu na kojemu je predviđena gradnja minihidroelektrane. Također su ukazivali na potrebu definiranja zaštite arheoloških nalaza koji se mogu pojaviti na navedenom lokalitetu. Ukazuju i na potrebu da se u proces izdvanja okolišne dozvole uključe obje Elektroprivrede, budući da se voda iz vodotoka Volujak nakon kraćeg kretanja rijekom Ramom ulijeva u Jablaničko jezero. Posebno su naglasili potrebu da se u svim budućim procesima vezanim za okoliš uključi lokalno stanovništvo iz svih naselja koja gravitiraju vodotoku rijeke Volujak i kanjonu Volujak.

To pak znači da Uzdoljane i Donjevaščane, nakon što su dobili prvu bitku za spas Volujaka, očekuje nova i još jedna bitka

Naime, Mjesna zajednica Uzdol s podružnicama Donja Vast, Krančići, Ljubunci i Eko udruga Volijak-Dobro Polje kroz upravni spor oborila je okolišnu dozvolu za MHE Volujak. pokrenuli su upravni spor kod županijskog suda  u Sarajevu.  Ovaj sud je donio Presudu broj: 090 U 034964 19U od 06.11.2020. godine kojom je uvažena Tužba Mjesne zajednice Uzdol i Eko udruge Volijak-Dobro polje te se izdano rješenje poništava i predmet vraća tuženom Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na ponovni postupak.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je 23. lipnja  2020. godine Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na cjelokupnom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Tim se zaključkom Vladi Federacije BiH daje rok od tri mjeseca da provede analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu koje bi omogućile provođenje te zabrane u praksi.

Objava Zet Dragana Čovića i suprug međugorske vidjelice prodavali MHE “Volujak” Elektroprivredi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na upit nekih neupućenijih članova stranke – nezadovoljnih tom odlukom – da li se šali i da li se radi o nekoj vrsti performansa, Čović je odgovorio:

“Taj čovjek je više uradio za HDZ od svih vas ovdje! Kada se Komšić 2006. godine prvi put pojavio kao kandidat za Predsjedništvo s pričom da to radi kako bi spasio državu od mene, moj kandidat za Predsjedništvo, Ivo Miro Jović, dobio je 76.681 glas, a koliko je tada bilo više Hrvata u BiH nego što ih ima sada! A u parlamentu Federacije osvojili smo 8, hej: 8 zastupnika. Moja pozicija bila je poljuljana, opozicija je prijetila da će me skinuti s mjesta prvog u Hrvata, počeli su me opasno prozivati zbog kriminala, korupcije, klijentelizma, čak ni u Mostaru nismo najbolje stajali. Pa 2008. smo u Mostaru imali 7 ljudi u Gradskom vijeću od ukupno 35. I onda 4 godine kasnije, moj prijatelj Željko se opet kandidira i opet spašava državu od mene. Moja kandidatkinja za Predsjedništvo, Borjana Krišto, tada dobiva 109.758 glasova, a broj zastupnika u Federalnom parlamentu povećali smo na 12. Godine 2014. gospodin Komšić je morao pauzirati od Predsjedništva, ali je na druge načine spašavao državu od mene, pa sam na izborima za Predsjedništvo ja pobijedio sa 128.053 glasa. HDZ BiH je za Federalni parlament dobio 10.000 glasova više nego četiri godine ranije, ali smo ostali na 12 mandata”.

“Ispričajte im malo što je bilo 2018. i 2022.”, dobacio je jedan iskusni član stranke predsjedniku Čoviću

“E taj dio mi je najbolji. Moj prijatelj Komšić, iako su ga neki iz Sarajeva nagovarali da to ne radi i objašnjavali mu da im time pravi štetu, odlučio se 2018. opet kandidirati za Predsjedništvo i spašavati državu od mene. I na tim izborima me on naravno pobijedi, ali ja dobijem 154.819 glasova, a u Federalnom parlamentu HDZ BiH dobije 16 mandata! I poklopimo gotovo sve hrvatsko što ima u BiH i postanemo apsolutno jedina hrvatska stranka s kojom ima smisla razgovarati oko bilo čega, i još ktomu upoznamo cijelu međunarodnu javnost s problemom preglasavanja i okrenemo mnoge simpatije Međunarodne zajednice na svoju stranu. I u Mostaru na izborima 2020. skačemo sa 7 na 13 ljudi u vijeću. Nisam se previše uzbuđivao za 2022, jer sam znao da će mi moj prijatelj Komšić opet praviti kampanju”, istaknuo je lider HDZ-a.

“Tu smo razmišljali”, dodao je šef PR službe stranke, “da ne trošimo novac na plakate naše kandidatkinje Borjane Krišto, nego da prostor za bilborde po mjestima gdje žive Hrvati ustupimo Demokratskoj fronti, da postavi plakate Željka Komšića”.

“Da, nastavio je Čović, ali nemojte to prepričavati, a nemojte ni prenositi Borjani, iz poštovanja. Neka misli da je ona privukla ljude na birališta i da je Hrvati zaista toliko vole. Nego, da vidimo kako stojimo na izborima 2022. Za Predsjedništvo… na osnovu 84.75 % obrađenih biračkih mjesta, dobili smo 158.781 glas! Željko je pobijedio, ali nema veze, pravit ćemo se da nam smeta, a rezultati za parlament su takvi da je samo pitanje tko će iz Sarajeva s nama u vlast. Dakle, imamo županije, bit ćemo u vlasti u Federaciji, bit ćemo u vlasti u državi. Pa neka se dogovore tko će od njih s nama u koaliciju…”, kazao je Čović.

U tom trenutku poneki sa sastanka počeli su se podsmijavati. A kada je Čović dodao:

“Najbolje bi bilo da opet idemo u koaliciji sa Demokratskom frontom Željka Komšića, bili smo već dvaput s njima u koaliciji i bilo je dobro, salom se prolomio gromoglasan smijeh.

Foto: Idejno rješenje/Ramski Vjesnik

Objava ZADUŽIO GA JE: Čović podiže veliki spomenik pred središnjicom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.