Divin pozdrav će govoriti Magdalena Fofić, a pod misom će pjevati “Čuvarice” iz Prozora.

Objava NAJAVA: Divin dan na Kedžari pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U srijedu 28. srpnja 2021. godine za njih je organiziran izlet u narodnoj nošnji kako bi i na taj način osjetili što je značilo nositi tradicionalnu odjeću za njihove starije.

Mladi folkloraši najprije su se okupili na Šćitu gdje su obišli franjevački samostan i crkvu te posjetili Etnografski muzej u kojem su se mogli detaljno upoznati s ramskom etnografijom. Domaćin im je bio fra Andrija Jozić, gvardijan samostana.

Nakon obilska samostan, muzeja i cjelokupnog okruženja mladi folkloraši su zapjevali i zaigrali unatoč velikoj vrućini. Njihovo dobro raspoloženje pokazalo je koliko su spremni žrtvovati za očuvanje tradicije.

Sa Šćita su se uputili na Zahum i Umnu glavu. Najprije su posjetili Divin dom gdje su se rado fotografirali uz  bronačni kip Dive Grabovčeve.

Zanimljiv je bio njihov hod prema Umnoj glavi i ono razigrano dječije skakutanje s kamena na kamen. U razigranosti ih nije priječila ni vrućina ni vjetar koji uvijek puše na tom mjestu.

Osvježenje se našlo u restoranu Zaum. Nakon objeda i osvježenja dječja razigranost se nastavila.

U ime Ramske tradicije i voditeljica škole folklora Mira Džalto je kazala: “Škola folklora broji preko 40 mladih članova i raduje me da su se gotovo svi članovi zadržali u školi i sad smo već pravo drustvo koje radi, uči i vježba već dva mjeseca. Često razgovaramo o ramskoj narodnoj nošnji i uvijek im govorim da je naša nošnja jedinstvena, da joj nema ni slične. Velika želja mi je bila da ih okupim u narodnoj nošnji i oni su tu ideju rado prihvatili. Odlučili smo posjetiti Šćit, obići muzej i uspeti se na Zahum. Mame i bake, koje ljubomorno čuvaju ovo tredicijsko blago, savršeno su ih uredile i odradili smo prekrasne fotografije. Zahvajujem dječici, zaista su se potrudili. Zahvaljujem i Općini koja je financirala ……I ako netko želi, slobodno nam se može pridružiti.”

Ramska tradicija u suradnji s KSC Prozor-Rama, a u pokroviteljstvu Općine Prozor-Rama radi na očuvanju tradicije. Današnji izlet je bila sam jedna od aktivnosti koje su planirane u radu.  Javni prijevoz d.o.o. Prozor-Rama svojim vozilima je bio pravi ugodni i udobno prijevoznik, a domaćin na okrijepi iskazao se resotran “Zaum”.

U pripremi je fotoalbum i video.

Objava Mladi ramski folkloraši na izletu u narodnoj nošnji na Šćitu i na Zahumu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tekst poruke Dive Grabovčeve pročitala je Monika Džidžić.

Video: Mario Baković

Diva Grabovčeva je djevojka iz hrvatskog naroda, rimokatoličke vjere, rođena oko 1660. i koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa svakako je htio imati Divu za ženu. Lijepo ju je zaprosio, kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz suglasnost svoje obitelji.

Zatim je beg poslao svoje pomoćnike, da zaprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić je tada ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem.

Foto: Mario Baković

Tijelo Dive Grabovčeve pokopano je na mjestu pogibije. Na grobu se nalazi kameni stećak, a pored njega se nalazi brončani kip.

Izvor: hercegovina.info

Objava Na Kedžari obilježen spomendan mučeništva Dive Grabovčeve pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Lik Dive Grabovčeve, legendarne djevojke iz Rame koja je odoljela napastima ljepote, bogatstva i  bahatosti, postao je već odavno inspiracija za pisce, dramaturge, glazbene  i likovne umjetnike, a po njoj Ramljaci počinju davati imena djeci.

Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva

Diva nije inspiracija umjetnicima, ona je bila vodilja i uzor mnogim djevojkama i ženama kako u Rami tako i u širem okruženju.  Upravo zbog toga, obitelj Mladena i Anđelke Jurić iz Rumboka, s privremenim boravkom u Austriji odlučila je svom najmlađem djetetu dati ime Diva koje je rođeno 2020. godine. Ova obitelj ime već dva sina; Stjepana i Ivu.

Osim imena obitelj Jurić je željela još jednu vezu s Ramom,  Divu krstiti u Rumbocima, ali zbog pandemije koronavirusa krštenje je obavljeno u Kapfenbergu u Austriji. Koronavirus ih nije zaustavio da za Božić budu sa svojim roditeljima, braćom i  sestrama u Rami.

To vrijeme je iskorišteno da mala Diva posjeti Zahum, rodno mjesto Dive Grabovčeve gdje je izgrađen Divin dom pod vodstvom udruge Jelašac i župe Rumboci.

Divin dom je izgrađen u stilu stare  ramske kuće ispred koje je postavljena statua razigrane djevojčice Dive. Zahum je planinsko područje, odnosno, podnožje Raduše. I njezino grobno mjesto je u planinskom području, na Kedžari, u podnožju Vrana.

Zbog nekih usmenih predaja kako je samo jedna Diva obitelj Jurić je svojoj Divi dodala još jedno ime Marija, upravo po Mariji, Majci od Milosti koju Ramljaci osobito časte. A Ramljaci su poznati po osobitom čašćenju triju žena: Majke od Milosti, Dive Grabovčeve i Ramske majke.

Diva Marija Jurić sigurno će s ponosom nositi to ime i dičiti se njime upravo onako kako su s ponosom dali njezini roditelji.

Iako je bilo u nedjelju hladno zimsko doba sa snijegom od barem pedesetak centimetara u malenoj Divi Mariji se već isčitavala  hrabrost i odvažnost.

Obitelj Jurić se poslije fotografiranja Dive Marije u Divinu domu okupila u restoranu „Zaum“, svega par stotina metara daleko od Divina doma.

Radosno obiteljsko okupljanje, osim roditelja Mladena i Anđelke, s posebnim osjećajima su doživjeli djed Stipo Jurić poznat po svom nadimku Šujkan i baka Mara rođena Petrović. Njih dvoje posebno ističu kako su podigli svojih šestero djece, tri sina i tri kćeri od kojih su dobili šesnaestero unučadi i jedno praunuče.

Šujkan je nekim ponosom naglasio da je radostan i zbog Dive Marije, ali i zbog toga što je njegov sin Mladen kojeg je životni put odveo u Njemačku započeo gradnju obiteljske kuće u Rumbocima. To dvoje su dva znaka koja će sigurno Mladena i njegovu obitelj vezati za Ramu ma gdje bili.

Vjerujemo da ovo sigurno neće biti jedino ime Diva koje će uvijek podsjećati na Divu Grabovčevu i na taj način prenositi tradiciju o ramskoj heroini.

O Divi su pisane pjesme, izvedene drame i snimljen film „Divin krik s Vrana“

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini.

Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja.

Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića.

Priča o sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame

U UTV-ovom filmu „Divin krik s Vrana“ kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima. Film je režirao Miljenko Karačić.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga” uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića. Film je snimljen 2012. godine i od tada je prikazivan na HTV-u više puta. Prihvaćen je dobro kod publike te je i nagrađen na filmskom festivalu.

Objava Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Koliko je pouzdano pisanje dr. Ćire Truhelke? On se oslanjao na tradiciju koja je u Rami živa i koja se prepričava i danas. Bez obzira koliko ova pripovijest odgovara povijesnoj istini, ona odgovara psihološko­‑sociološko­‑povijesnoj istini ovoga puka, posebno djevojaka. Stoljećima su roditelji odgajali djecu, učeći ih da im je jedini ponos njihova vjera i poštenje, i to im nitko ne može oteti. Za tu vjeru i čast ovaj je narod žrtvovao život koji je i onako često bio jadan i tegoban. Bilo je u ramskoj povijesti mnogo “Tahirbega” nasilnika koji su nosili različita imena i oznake i njihov se zulum znatno odrazio na duši ramskog čovjeka.

Fra Ljubo Lucić, Rama kroz stoljeća

Objava Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Misu u 11 sati predvodio je  fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.

Poruku Dive Grabovčeve pročitala  je Nada Krešo,.Misno slavlje svojim pjevanjem, uveličala je klapa Grga iz Posušja.

Divi su i danas hodočastili brojni vjernici iz Rame, Tomislavgrada i cijele Hercegovine. Ova Ramska heroina simbol je borbe za vjeru, čast i poštenje.

Objava Obilježen Divin dan na Kedžari u Vran planini pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini. Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja. Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića.
Kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga” uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića.

• Scenarij:  Miljenko Karačić
• Režija:  Miljenko Karačić
• Godina proizvodnje:  2012.
• Producent:  Draško Vrgoč

Objava Najava: Divin krik s Vrana, dokumentarni film s igranim scenama o Divi Grabovčevoj na HTV 1 na Uskrs pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Predstava je premijerno izvedena u Sinju 8. prosinca u povodu 181. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije i Sjemeništa u Sinju te je ovo prva izvedba u Rami.

Diva Grabovčeva je djevojka iz hrvatskog naroda, rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Kako legenda kaže, jednom prilikom kada je sa svojim prijateljicama bila na mjesnom bunaru, pored njih nailazi turski mladić Tahir-beg s Kupresa i odmah je zapazio lijepu djevojku. Od tada je često tražio razlog da dođe u Ramu i Varvaru kako bi susreo Divu. Tahir-beg se zaljubio u djevojku te ju je zaprosio. Diva, koje je prema legendi bila izrazito pobožna i odana katoličkoj vjeri, tu prošnju je odbila jer se nije željela udati za Turčina. Nakon što je odbila njegovu prošnju, turski beg ju je ubio. Diva je pokopana na Kedžari, na Vran planini mjestu gdje je ubijena. Njezin grob je označen. Od toga vremena do danas brojni hodočasnici dolaze na njezin grob i iskazuju počast. Svake se godine na prvu nedjelju u srpnju slavi spomendan njezinog mučeništva, kada se služi sveta misa kojoj prisustvuje tisuće hodočasnika.

Sinjsko pučko kazalište uspješno djeluje, s manjim prekidima, preko 60 godina. Sudionik je brojnih kazališnih festivala i smotri, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Uspješni su organizatori kazališnih seminara, kao i festivala „Međunarodni kazališni ALKA—FEST“ u lipnju i srpnju te Međunarodnih susreta gradova prijatelja „Kazališni maraton“ u listopadu.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na festivalima i smotrama, a njihov rad prepoznali su i u gradu Sinju, te su dobitnici nagrade Grada Sinja, u kategoriji kulturnih društava i nagrade Splitsko-dalmatinske županije.

Objava Sinjani na Šćitu izveli “Divu Grabovčevu” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

https://youtu.be/XqaW3hb-Hjs

Objava Ženska klapa Luše iz Splita u Omišu izvela baladu o Divi Grabovčevoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pod svetom će misom na Kedžari prvi put dati redovničke zavjete novaci Bosne Srebrene.

Objava Najava: Divin dan na Kedžari 30. lipnja 2019. pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.