• Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva
  • Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva

Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva

Na obroncima Vran planine prema Doljanima nalazi se Kedžara i Divin grob. Može li se dovesti u vezu turska riječ “kedža” – djevojka i starinska riječ “diva”, teško je reći ali čovjek je sklon ovo prihvatiti jer narodna predaja tvrdi da je ondje pokopa­na mučenica Diva Grabovčeva. Arheolog i književnik Ćiro Tru­hel­ka ispitivao je početkom stolje­ća lokalitet i pronašao je da je on­dje pokopana djevojka od svojih 16 do 17 godina, čija je lubanja pra­vilna iz čega arheolog zaklju­ču­je da je bila lijepa. Slijedeći na­rod­nu tradiciju i svoje nalaze, Tru­helka je napisao pripovijetku pod naslovom “Djevojački grob”, iz­danu u Zagrebu bez godine iz­da­nja. Mijo Zane izdao je knjižicu u Rama­BŠćitu 1989., s kratkim predgo­vorom i s nekoliko podata­ka iz povijesti Rame. Pripovijetka o Divi oživljava tragičnu sudbinu lijepe ramske kršćanske djevojke Dive iz Brajinova Doca, jednog od zaseoka Zahuma. U djevojku se sredinom prošlog stoljeća zag­le­dao Tahirbeg iz Vukovska i tra­žio ju je za ženu. Roditelji su pos­la­li djevojku u Vran planinu me­đu čobane, da je tako oslobode napasnika, ali ju je on našao, pokušao silovati i kad se ona branila usmrtio je. Djevojka je pokopana na mjestu pogibije, a grob joj je obilježen drvenim križem. Kasnije je podignut kameni zid oko groba, grobljanska kapelica i zid oko groblja. Ćiro Truhelka tvrdi da mu je detalje o djevojci i njezinoj pogibiji ispričao Arslanaga Zukić, prijatelj i kum obitelji Grabovaca, te osvetnik za njezinu smrt koji je ubio Tahirbega. Spominje i fra Jerku Vladića koji je inače bio nesklon pučkom štovanju nekanoni­zirane svetice. Ni autoritet fra Jerke Vladića nije uspio zaustaviti mnoštvo djevojaka i mladeži što se često skupljaju na Divinom grobu, a posebno na prvu nedjelju iza Petrova, kad se ondje služi svečana euharistija, koja iz godine u godinu biva sve više posjećena.

Koliko je pouzdano pisanje dr. Ćire Truhelke? On se oslanjao na tradiciju koja je u Rami živa i koja se prepričava i danas. Bez obzira koliko ova pripovijest odgovara povijesnoj istini, ona odgovara psihološko­‑sociološko­‑povijesnoj istini ovoga puka, posebno djevojaka. Stoljećima su roditelji odgajali djecu, učeći ih da im je jedini ponos njihova vjera i poštenje, i to im nitko ne može oteti. Za tu vjeru i čast ovaj je narod žrtvovao život koji je i onako često bio jadan i tegoban. Bilo je u ramskoj povijesti mnogo “Tahirbega” nasilnika koji su nosili različita imena i oznake i njihov se zulum znatno odrazio na duši ramskog čovjeka.

Fra Ljubo Lucić, Rama kroz stoljeća

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing