Hrvati postaju staračka nacija

Hrvati postaju staračka nacija

Predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić komentirao je posljednji popis stanovništva u Republici Hrvatskoj na konferenciji za medije, 19. listopada, nakon 65. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije.

„Mi biskupi smo se na ovom zasjedanju zaustavili ponajprije pred činjenicom da je Republika Hrvatska u posljednjih deset godina, od posljednjeg do ovoga popisa, nažalost izgubila skoro 10 % svoga stanovništva i istodobno da nam je stanovništvo u Republici Hrvatskoj sve starije”, kazao je Hranić.

“Kada pogledate podatke o broju mladih, pa onda koliko je onih iznad 60 godina starosti očito je kako mi postajemo staračka nacija i to izaziva brojna pitanja.”

“Crkva je trajno upozoravala na veoma zabrinjavajuće demografske pokazatelje i na potrebu domišljene, stabilne, demografske politike s uzglobljenim, sinergijskim mjerama obiteljske i populacijske politike na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, koje su međusobno isprepletene, do koje treba doći konsenzusom vlasti i oporbe, i koje onda neće biti dovođene u pitanje promjenom stranaka na vlasti. Jer u četiri godine, a naši političari najčešće razmišljaju na mandat od četiri godine, ne može se mnogo toga postići. To mora biti dugoročno, mora biti dogovoreno i kad se promijeni stranka na vlasti, tada ne mogu neke mjere biti dovođene u pitanje”, komentirao je Hranić.

Hrvatski biskupi su na svom 50. plenarnom zasjedanju 2015. izišli s apelom crkvenoj i društvenoj javnosti u kojemu su upozorili na već tada poražavajuće demografske trendove na koje su nas trajno, već godinama upozoravali demografi i koje treba barem ublažiti, ako ih se ne može zaustaviti u potpunosti.

A Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije organizirao je, kako vam je poznato, prošle godine u listopadu 6. hrvatski socijalni tjedan s temom Demografija – iseljavanje – migracije. Trideset i četvoro predavača iz cijele Hrvatske pod različitim vidovima razmatralo je tu iznimno važnu i aktualnu temu te su hrvatskoj javnosti, pojedincima i ustanovama, predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima uputili Završnu deklaraciju u kojoj su na tragu socijalnoga nauka Crkve u 14 točaka iznijeli prijedlog mjera ublažavanja izumiranja hrvatskog stanovništva i donošenja hitne pronatalitetne politike. (…)

Ako nema stanovništva u Republici Hrvatskoj onda ne može biti ni katolika, nema djece, nema studenata, nema radne snage, nema spremnosti na poduzetnički rizik i stvaralaštvo, nema željenoga gospodarskoga rasta, nema inovacija i toliko toga drugog što jamči budućnost jednoga naroda, države i društva. I mi biskupi mislimo, sad kad smo dobili rezultate popisa stanovništva, da je ponajprije to činjenica kojom se trebamo baviti: da nas nema, da mi izumiremo, da postajemo staračka nacija, da se u ovom trenutku teško može odmah nešto preokrenuti, nego treba raditi, barem možda i desetak godina da se zaustavi ovo što imamo, a onda se tek može krenuti naprijed prema demografskoj obnovi naroda.

Dakako da nas biskupe zanima i koliki je broj katolika u Republici Hrvatskoj i žao nam je što na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku nije jasno koliko nas je katolika u Republici Hrvatskoj

Prema rezultatima popisa spominje se postotak od 78 i nešto posto. Međutim, katolici se nalaze i u rubrici Ostali kršćani. Kad bi se i oni proporcionalno pribrojili ovom postotku od 78%, ispada da bi u Republici Hrvatskoj bilo i više od 83% katolika. Ali, budući da katolika ima i u nekim drugim rubrikama, čini se da spomenuti postotak nije konačan. Naše nije, ali svakako da vi vidite da u javnosti postoje rasprave o metodologiji popisa stanovništva. To je zasigurno poziv onima koji ga organiziraju, koji trebaju o tome brinuti da ne trebaju ubuduće ni sebi ni svima nama priuštiti takve poteškoće.

No, mi biskupi smo jednako tako i pored svega nabrojenoga svjesni i određenoga pada broja katolika u hrvatskom društvu i pred tim ne zatvaramo oči. Broj katolika od posljednjeg popisa do sada je pao barem za oko 2%, a povećao se broj ateista i onih koji pripadaju New age religioznosti i zasigurno da je to izazov za evangelizacijsko poslanje Crkve i da ni pred tim ne možemo biti ravnodušni“, poručuje nadbiskup Hranić, kako prenosi IKA.

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar