Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravstva i dalje smatra da su trenutne mjere adekvatne i da ponovo mogu dati dobre rezultate, ali da je nophodno poštivanje istih, te je nužno i žurno upostaviti adekvatniji nadzor nad provedbom isti. Ponovio je to prigodom cijepljenja u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić, uputivši se odmah nakon cijepljenja na sjednicu Vlade koja se održava u Mostaru.

Objava Ništa od online nastave sad zasad pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Studenti traže vraćanje normalne nastave

“Student sam pravnog fakulteta SUM-a i tako smo ljuti da je to katastrofa, u petak popodne nam je javljeno da će sva nastava biti online, znači samo 3 dana prije početka nastave, a svi studenti platili stanove i studentske domove jer su nam ranije rekli da će cijela nastava biti klasično”, kaže za hercegovina.info student Pravnog fakulteta Dario Hrkać.

Ističe da se među studentima već govori da su ovo stvari zbog kojih bi se trebalo izaći na ulice. Kada je u pitanju pismo studenata Ekonomskog fakulteta, Hrkać ističe da je stanje na svim fakultetima isto, cijena semestra je ostala ista – 1500 maraka, dodatno su student tražili i zakupili smještaj, a nudi im se loša online nastava.

U subotu im rečeno da je nastava ipak online

Obavijest da će nastava biti online stigla im je u SUBOTU.

“Početak akademske 2020./2021. godine za studente prve godine preddiplomskih studija Pravo i Kriminalistika i sigurnosni menadžement bit će održan u ponedjeljak 5. listopada 2020. godine u 10:00 sati u online okruženju pozdravim govorom rektora prof.dr. sc. Zorana Tomića i v.d. predsjednice Studentskog zbora Marije Barun. Obraćanje će se moći pratiti na službenom youtube kanalu Televizije SUM. 

Nastava, na oba studijska programa Pravnog fakulteta, počinje u utorak, 6.listopada 2020. godine. U narednom razdoblju nastava i vježbe će se održavati ONLINE  korištenjem platforme za e-učenje SUMARUM”, navodi se u obavijesti od 3. listopada.

Studenti su se obraćali mailom, a i na druge načine. Odgovor nisu dobili.

“Pišem vam u ime studenata koji su potpisali peticiju “Vratimo studente na fakultete” te u ime onih koji žele nastavu u klasičnom obliku. Osjećam dužnost reagirati jer je dosta kolega sa tog fakulteta potpisalo peticiju kojom traže da se organizira klasična nastava na fakultetima bez kombiniranog ni bilo kakvog drugog modela već isključivo klasičnog modela nastave na fakultetima.

Zato tražimo da se onim studentima koji žele pohađati klasičnu nastavu to i omogući. Posebno što plaćamo istu cijenu kao i protekle akademske godine, a ne dobijamo niti blizu toliko. Također ova godina je dosta i financijski lošija, zamislite kakav će udar na budžet obitelji imati kombinirani model ili kakvo će znanje studenti dobiti. Zapitajte se šta će studenti koji plaćaju cijeli mjesec stanarinu u Mostaru, a žive tu samo 10 dana. Dalje, kvaliteta online nastave nije ni blizu klasičnog modela. Molim da se ne igrate s nama studentima”, pisao je Hrkać u ime više od 1600 potpisnika, koji su se i peticijom izjasnili da žele normalnu nastavu.

Punu potporu studentima koji su nam se obratili i neki dan pismom dala je i v.d. predsjednica Studentskog zbora Marija Barun, dok dekanat Ekonomskog fakulteta još nije odgovorio na upit koji im je poslan prije tri dana. Istaknuli su tek da je u mailu čitav niz optužbi i netočnih informacija.

Isti problemi studenata

Međutim, ako laze koza, ne laže rog. Nastava je krenula online, cijena semestra je ostala ista, studentima je ad hoc javljeno da je nastava online što im je pričinilo dodatne komplikacije i troškove te je je izgledno da su velikim dijelom u pravu.

Dario Hrkać je i inicijator peticije “Vratimo studente na fakultete” koju je do sada potpisalo više od 1600 studenata. Zanimljivo, među potpisnicima su i pojedini djelatnici Sveučilišta u Mostaru koji smatraju ispravnim nastojanje da se studenti, zajedno s nastavnicima, vrate u učionice, predavaonice, radionice, labiratorije – odnosno tamo gdje im je i mjesto.

Što ih motivira

Brojni studenti su i dodali motive svog potpisa. Većina ih navodi kako žele nastavu uživo, uz poštivanje epidemioloških mjera te kako online nastava ne može biti supstitut za onu koja se provodi na samim fakultetima. Studenti također ne žele plaćati pune iznose školarine za ovaj vid nastave, a neki su naveli i konkretne probleme koje su imali s određenima profesorima.

“Potpisujem jer želim bolje uvjete za studente od ovih koji su trenutno i također želim da se nastava vrati na fakultete, naravno sa svim epidemiološkim mjerama”.

“Online studiranje nije ni približno učinkovito i korisno kao ono uživo”.
“Nastava je kvalitetnija s manjim tehničkim poteškoćama i profesori su pristupačniji za konzultacije”.

“Student sam prve godine na pravnom fakultetu, polozio sam sve online osim jednog profesora koji ispitiva usmeno preko kamere, sve bi to mozda i bilo u redu da vlada potpuna tisina na tom ispitivanju i da nas se pita mozda 3 pitanja ali ne! Dobijemo pravo na 1 pitanje, dragome profesoru djeca placu u pozadini, pas mu laje a zena mu lupa loncima ko da ko da je bubnjar rolling stonesa”.
“Želim da se vratimo na fakultete jer za novce koje dajemo za studiranje nemamo kvalitetno obrazovanje”.

“Potpisujem jer sam studentica Filozofskog Fakulteta u Mostaru i jer želim da se predavanja vrate u normalu jer nisam zadovoljna online nastavom”.
“Studentica sam na FPMOZ smjer Matematika-informatika. Ovu peticiju potpisujem jer je jako teško na ovaj način učiti gradivo matematike”.

“Potpisujem jer sam i sama studentica sveučilišta u Mostaru. Ovakav način nastave i ispita nije fer i ne može se usporedit sa uživo provođenjem”.

“Želim završnu godinu fakulteta, koja uključuje dosta prakse, uistinu propisano doživjeti i uz to ne želim plaćati punu cijenu za Vaše ništa”.

“Jer nam uporno jedna profesorica poništava online ispite i govori da su odgovori prepisani iz knjige. Zbog njezinih gluposti izgubili smo 2 roka, te ako želimo izaći na treći rok moramo joj poslati slike ručno pisane skripte. Ni studentima nije drago što su online radili i bili zatvoreni kući još se nađe jedan od profesora da tako postupa, sramota. DOSTA JE MALTRETIRANJA!”

“Potpisujem jer smatram da je online nastava potpuna propast i sramota za učenje i da studenti trebaju biti ponovno u klupama uz poštivanje epidemioloških mjera. Ako cafe barovi i svi ostali objekti mogu bezbrižno raditi, onda mogu i fakulteti”, zaključuju studenti u svojim komentarima koje su priložili uz potpisanu peticiju.

Prvi put u povijesti Sveučilišta online obraćanje

Na Sveučilištu u Mostaru sve pravdaju pandemijom.

“Prvi put u povijesti obraćamo se online, tužni smo što se danas nećemo vidjeti”, kazao je u online obraćanju studentima rektor Tomić, podsjećajući da je nastava prekinuta zbog pandemije, no da su sustavom Sumarum odgovorili i na taj dio priče. “Svjesni smo važnosti nastave uživo, ali morate biti svjesni da će nam vaše zdravlje i zdravlje nastavnog kadra biti najvažnije”, kazao je Tomić dodavši da će se način izvođenja nastave određivati sukladno epidemiološkoj situaciji. Njegov odgovor na negodovanje studenata čekamo.

/Izvor: Hercegovina.info/

Objava Studentima u subotu javili da je nastava online, kad su već uzeli stanove i platili domove pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Piše: Josipa Prskalo, Nedjelja.ba

Pravi je rebus, u posljednjih nekoliko mjeseci, bila odluka o načinu realiziranja nastave u novoj školskoj godini, no i ta je zagonetka, uvjetno rečeno,riješena u kolovozu.

Samo nek’ nije ujednačeno
Prema informacijama dostupnim na stranicama vlada BiH, o tome je najprije medije 6. kolovoza izvijestio šef Odjela za obrazovanje u Vladi Brčko Distrikta Senad Osmanović kazavši kako bi školska godina u osnovnim i srednjim školama ondje trebala početi na vrijeme, odnosno prvog ponedjeljka u rujnu (ove godine 7. rujna), a nastava će se odvijati na tradicionalan način.

Potom je 17. kolovoza odluku o tomu donijela Vlada Republike Srpske, na 13. posebnoj sjednici u Banjoj Luci. Njom je određeno da nastava u školskoj 2020./2021. godini u Republici Srpskoj počne 1. rujna – u školskim klupama, uz poštivanje mjera koje su propisali Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.

Nekoliko dana poslije u Konjicu je 21. kolovoza održan sastanak predstavnika Kriznog stožera FBiH, Ministarstva zdravstva FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, ministara i predstavnika kantonalnih ministarstava obrazovanja, na kojem se razgovaralo o modalitetima početka nastave u novoj školskoj godini. Tada je donesena naredba da nastava počinje u skladu sa zakonom/kalendarom, uz mogućnost revidiranja odluke o početku školske godine na osnovu procjene epidemiološke situacije zavoda za javno zdravstvo kantona. Dogovoreno je kako, naravno ponovno neujednačeno pa i unutar jednog entiteta,nastava u novoj školskoj godini u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom i Bosansko-podrinjskom počinje 1. rujna, a u ostalim kantonima 7. rujna.

Kada je riječ o povratku svih učenika u školske klupe u ovom entitetu, za to su se opredijelili Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Bosansko-podrinjski i Kanton 10, a ostali za kombinirani model, odnosno da se učenici razredne nastave vrate u školske klupe, a svi ostali nastave realiziranje nastave u online formatu. Vjerujemo da su ovim „oduševljeni“, kako učenici, tako i učitelji/nastavnici/profesori, a da ne spominjemo tek roditelje…

Svega ima, samo nedostaje novca
Baš roditelji zbog toga, uz već brojne školske potrepštine (koje same po sebi koštaju pravo malo bogatstvo), moraju svojim školarcima osigurati i računala, prijenosna računala, tablete ili pametne telefone i dakako pristup internetu. Pomislismo: za jednog školarca je i „lako“ nabaviti spomenuto, ali što ćemo s obiteljima s više djece i samim tim više školaraca, čija je online nastava kolizijska?!

Pokušali smo tako malo „pročešljati“ cijene spomenutih elektronskih uređaja kako bi se, samo okvirno, uvidjelo koliki se zapravo dodatni financijski teret stavlja na leđa roditeljima.

Krenut ćemo od pametnih telefona koji se, primjerice, u lancu trgovina Domod mogu pronaći u cjenovnom rasponu od  76,50 KM (PrestigioWize R3) do vrtoglavih 2 699 KM (Samsung Galaxy S20 Ultra).

Kada je riječ o tabletima, najjeftiniji u spomenutoj trgovini može se naći od 111,20 KM (PrestigioPMT4117_3G_C), a cijene skaču i na više od tisuću KM pa sve do vrtoglavih 2 229,05 KM (Samsung Galaxy Tab S7+).

Prijenosna računala također su dostupna u različitim cijenama, a kao najjeftinije ondje je dostupno ono od 529 KM (Asus X543MA-DM633), dok najskuplje košta nevjerojatnih 6 149,00 (HP Omen X Dual Screen 15-dg0004nm 6ZK80EA). I naravno: cijene se uglavnom odnose na gotovinsko plaćanje što, svjedoci smo danas, i nije baš prva opcija.

Kada je pak riječ o stolnim računalima, to je posebna računica budući da se njih mora sastavljati, odnosno plaćati svaki dio zasebno (zaslon, kućište, tipkovnica, miš, zvučnici…), a prati ih, ovisno o marki, i širok dijapazon cijena.

Udžbeniku, rano ljuta
No, vratimo se mi na staru boljku: udžbenike i školski pribor – koji će učenicima trebati, bili u učionicama ili nastavu pratili online – i na njihovu „besplatnost“.

Vlada Republike Srpske je još na sjednici 26. lipnja usvojila informaciju o osiguravanju besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola za školsku 2020./2021. godinu. Odlučeno je da se oni omoguće za učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola, te učenike koji su treće i svako iduće dijete iz obitelji s troje i više djece (ovo se odnosi na učenike od trećeg do devetog razreda osnovnih škola). Također i Ministarstvo obitelji, mladih i sporta RS-a od 2007. osigurava udžbenike za odlične učenike osnovnih škola od trećeg do devetog razreda koji dolaze iz obitelji s četvero i više djece, te tu praksu namjeravaju nastaviti i ove godine.

Vlada Brčko Distrikta usvojila je krajem kolovoza odluku o Programu raspodjele sredstava za nabavku udžbenika djeci ratnih vojnih invalida i poginulih branitelja s područja Distrikta, a odnosi se na djecu poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida koja su redovito upisana u srednje škole i u visokoškolske ustanove. Tom prigodom šef Službe za braniteljsko-invalidsku zaštitu i civilne žrtve rata Senad Bešić istaknuo je kako se ova prava ne odnose na osnovce jer je po zakonu osnovno obrazovanje besplatno u Brčko Distriktu – a samim tim i udžbenici, što je jedini ovakav pozitivan primjer na razini države – kao ni na one koji ponavljaju školsku godinu, te da je gornja starosna granica korisnika 26 godina.

Situacija u Federaciji BiH je šarolika, a za mnoge kantone informacija o besplatnim udžbenicima nije ni dostupna. Također i unutar samih kantona vlada neujednačenost, pa tako osigurani besplatni udžbenici variraju od općine do općine.

Tako je,primjerice, prema pisanju bhrt.ba, jedino dostupna informacija da će Vlada Zapadnohercegovačkog kantona osigurati besplatne udžbenike za djecu od prvog do sedmog razreda osnovne škole.

Na sreću, u cijenama udžbenika posljednjih nekoliko godina nema puno odstupanja. Tako udžbenici za najmlađe osnovnoškolce koštaju 10-ak KM po komadu, za starije između 20 i 30 KM, dok za srednjoškolce znaju koštati i 40-ak KM. Ali tu se uvijek nađe načina i za malo uštede ukoliko se kupuju polovni udžbenici koji se mogu pronaći i na internetu, ali i kod uličnih prodavača, a u nekim se čak školama roditelji organiziraju pa naprave mali bazar razmjene i preprodaje rabljenih knjiga.

Izgleda kako ove godine, za razliku od prethodnih, vlade imaju „validno“ opravdanje pod okriljem pandemije koronavirusa koja je, reći će, iscrpila proračune, pa novca za više besplatnih udžbenika na razini države, čini se, nije ostalo…

… i još malo o cijenama
I kao šlag na kraju dolazi školski pribor u koji se, iz godine u godinu, ubraja sve više potrepština, i tako se iz džepova roditelja izbija sve više novca. Orijentira radi, pokušali smo donijeti približno kretanje cijena i zaključili samo jedno: roditeljima nije lako, biti učenik danas itekako košta, a poglavito u obiteljima gdje se to množi s nekoliko djece. A evo što kažu cijene:

• ruksaci i torbe: od 4,90 do 80ak KM (u knjižarama do više od 100 KM)
• pernice: od 1,55 do 15ak KM (u knjižarama i do 40-ak KM)
• bilježnice: od 0,35 do 2,10 KM (A4, A5 format, meke korice)
• olovke: od 0,60 do 4,45 KM (1, 4, 6 i 12 komada)
• gumice za brisanje: od 0,35 do 2,45 KM (1 i 3 komada)
• oštrila: od 0,10 do 4,25 KM
• blokovi za crtanje: od 0,40 do 2,55 KM
• drvene bojice: od 0,95 do 6,95 KM (pakiranja od 12, 18 i 24 komada)
• voštane bojice: od 0,55 do 3,35 KM (pakiranja od 12 i 16 komada)
• vodene bojice: od 0,75 do 4,75 KM
• flomasteri: od 1,55 do 9,95 KM (pakiranja od 8, 12, 18 i 24 komada)
• tempere: od 4,95 do 9,45 KM (pakiranja od 10 i 12 komada)
• škare: od 0,75 do 1,50 KM
• ljepilo: 0,25 do 2,75 KM
• plastelin: od 0,70 do 1,75 (pakiranje od 10 i 12 boja)
• geometrijski set: 1,75 do 3,55 KM (pakiranja od 4 komada)
• šestar: od 0,75 do 5,45 KM
• tehničke olovke: od 0,75 do 3,45 KM.

Nova školska godina je tu, a sa svojim uobičajenim izazovima (pre)začinjena je i okolnostima koronavirusa čije posljedice osjećamo i tek ćemo osjetiti. Na nama je, u mjeri u kojoj možemo, pokazati solidarnost – ljudski je, kršćanski je. Vjerujemo kako ima onih čiji stari, ali funkcionalni pametni telefon, tablet ili neko računalo stoji negdje zaboravljeno, a našem susjedu bi dobrodošlo. Također, podijeliti sa susjedom, koji nema pristup internetu, lozinku za Wi-Fi je dobro djelo. Na svima je odgovornost da generacije koje se kroz svoje osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje suočavaju s posljedicama koronavirusa ne postanu izgubljene generacije.

Objava Tradicionalna ili „online“ – nastava košta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.