Njemačka se 2023. našla ponovno suočena s ogromnim priljevom izbjeglica uz istodobni, do tada nezamisliv, rast popularnosti desničarskih snaga u zemlji.

Još u novogodišnjoj noći mladići na ulicama berlinske četvrti Neukoelln bez ustezanja su policiju, vatrogasce, radnike hitne pomoći i obične prolaznike napadali petardama, raketama i onim što im se našlo pri ruci. Tako je već na samom početku godine glavna tema postao odnos prema ‘građanima s migracijskom pozadinom‘.

Cijela zemlja je ponovno bila u šoku iako se o ovoj berlinskoj četvrti već godinama govori negativno. Ponovno je bilo riječi o paralelnim društvima, o državi koja je zakazala i policiji koja se više ni ne usudi odlaziti u neke dijelove Berlina u kojima glavnu riječ imaju pripadnici arapskih kriminalnih klanova.

Neukoelln je ponovno dospio na naslovnice 7. listopada, kada se na glavnoj ulici četvrti slavio pokolj Hamasa u Izraelu, a prolaznicima dijelile baklave. Nakon toga zabranjeni su propalestinski prosvjedi i organizacija Samidoun, koja je pomagala palestinskim zatvorenicima u Izraelu, a iza kulisa djelovala i kao pomoć teroristima Hamasa pa ju je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zabranila.

Voda na mlin desničarskih populista

Događaji nakon 7. listopada su pokazali koliko dijelovi društva žive u svom paralelnom svijetu, što je voda na mlin onima koji bi zaustavili svaki oblik migracije.

Političko uporište protivnika useljavanja je desna, populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja u anketama drži čvrsto drugo mjesto, iza demokršćanske Unije CDU/CSU, s 25 posto glasova na saveznoj razini.

U saveznim pokrajinama nekadašnje Istočne Njemačke, AfD uživa stabilnu podršku preko 30 posto glasača te se mnogi pribojavaju izbora koji se sljedeće godine održavaju u tri istočne savezne pokrajine.

Rekordan broj izbjeglica

Da AfD-u neće pomanjkati “štofa” za glavnu političku temu migracija i stranaca svjedoči i rijeka tražitelja azila, čiji je broj 2023. premašio rekordnih 300.000 iz 2015., kada je Angela Merkel otvorila granice izbjeglicama iz Sirije. Sada dolaze i iz drugih zemalja koje ne muče ratovi, poput Gruzije, Turske ili Maroka.

Kada se nakon ljeta pokazalo da će 2023. ostati zapamćena po rekordnom broju “neregularnih migranata” ministrica Faeser počela je na nacionalnoj, ali i na EU razini raditi pritisak kako bi se broj izbjeglica smanjio.

Tako su uvedene i kontrole na šengenskim kopnenim granicama prema Švicarskoj, Češkoj i Poljskoj. Njemački socijaldemokrati zalažu se na razini EU za provjeravanje prava na azil na njenim vanjskim granicama. Sve su veći izgledi da čitav niz zemalja bude proglašen sigurnim zemljama porijekla, što gotovo isključuje mogućnost prava na azil.

U 2023. su nastavile dolaziti i izbjeglice iz Ukrajine, kojih je već preko milijun. I oni sve više postaju meta AfD-a i njegovih pristaša. No političke bodove na njima skupljaju i drugi pa je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz tako izjavio kako su ukrajinske izbjeglice turisti koji u Njemačku preko vikenda dolaze besplatno popraviti zube “dok obični građani čekaju”.

Koalicijska vlada ubrzano radi na reformi zakona o useljenicima koji bi omogućio useljavanje stručne radne snage i usporio demografske procese. Tako s jedne strane Njemačka svim silama pokušava zaustaviti jednu vrstu useljenika, a istodobno privući drugu.

Ponovni šok rezultatima Pisa studije

Migracija je posredno ili neposredno utjecala i na ostale teme važne građanima Njemačke, poput nedostatka stambenog prostora, posebno onog koji si obični građani mogu priuštiti.

Ulje na vatru bila je objava rezultata ispitivanja razine obrazovanja u zemljama OECD-a Pisa, po kojim su njemački srednjoškolci pali još niže nego ranije.

Posebice se ukazuje na slabo poznavanje njemačkog kao materinskog jezika, što ne čudi s obzirom da je u nekim školama postotak učenika kojima niti jedan od roditelja ne govori njemački i preko 80 posto. No i ovaj problem, kao i kod nedostatka stambenog prostora, ne proizlazi iz činjenice pristizanja sve većeg broja stranaca, nego je rezultat godina štednje i neulaganja u obrazovanje i stanogradnju.

Smanjen proračun zbog odluke Ustavnog suda

Za prijeko potrebne projekte u obrazovanju i infrastrukturi ni sljedeće godine neće biti više novca jer je koalicijska vlada Olafa Scholza (SPD) na kraju godine upala u velike probleme. Ustavni sud proglasio je sredinom studenog proračun neustavnim.

To se odnosilo na potez kojim je nepotrošenih 60 milijardi eura odobrenih kredita iz fonda za saniranje posljedica pandemije koalicijska vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala jednostavno prebacila u fond za financiranje ekološke transformacije gospodarstva, jednog od najvažnijih ciljeva ove vlade. Vlada je pred sam kraj godine uspjela skrpati rebalans proračuna, ali je jasno da će na štednju biti prisiljena sva ministarstva. I to u trenutku kada njemačko gospodarstvo ulazi u još jednu godinu na rubu recesije.

Ugašeni posljednji reaktori u nuklearnim elektranama

Privreda i dalje ustrajava na subvencijama na povišene cijene energenata koje su se nakon šoka i ruske agresije na Ukrajinu, djelomice stabilizirale, ali još uvijek spadaju u najviše na svijetu. Čuju se i pozivi za ponovnim aktiviranjem nuklearnih elektrana nakon što su sredinom travnja posljednja tri reaktora ugašena.

Najglasniji u tome bio je bavarski premijer Markus Soeder (Kršćansko-socijalna unija, CSU), a razlog su bili listopadski izbori u ovoj najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini, na kojima su, kao i u susjednom Hessenu, uvjerljivo pobijedili demokršćani. Gubitnici su bile stranke vladajuće koalicije na čelu sa Scholzovim SPD-om, koji na saveznoj razini ima svega 14 posto potpore. Kraj godine označila su i sve češća pitanja o tome hoće li prva socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada u povijesti Njemačke izdržati do kraja izbornog razdoblja za dvije godine.

Hina

Objava Gastarbajterski raj pretvorio se u državu koja je zakazala pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pucanje brane na reci Ruhr prijeti novim poplavama, a opasnost prijeti i jugu Njemačke, piše DW.

Situacija na sjeverozapadu Njemačke, na područjima koja su bila teško pogođena olujom i dalje je nepregledna. Brojni ljudi se i dalje vode kao nestali, a spasilačke ekipe stalno pronalaze mrtve u podrumima kuća. Vlasti su uglavnom uzdržane kada se radi o ukupnom broju nestalih osoba

U petak je prijavljeno da ima 1.300 nestalih, ali policijski službenici kažu da se taj broj ‘smanjuje iz sata u sat’. Mnoga mjesta i dalje nemaju struju i telefonske veze su u prekidu, a brojne ceste su zatvorene ili neprohodne.

U Belgiji vojska je poslata u četiri od deset pokrajina kako bi pomogla u spašavanju i evakuaciji. Premijer Alexander de Croo proglasio je 20. srpnja nacionalnim danom žalosti.

Objava Katastrofa u Njemačkoj – pukla brana na rijeci Ruhr pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vlasti su naredile evaukaciju stanovnicima nekoliko sela na jugu regije jer vjeruju da bi brana Steinbach mogla puknuti i izazvati novu katastrofu, piše New Civil Engineering.

Dosad je poplavljene regije napustilo oko četiri i pol tisuća ljudi i malo je vjerojatno da će se uskoro vratiti u svoje domove jer prognostičari najavljuju nove oborine. Inžinjeri i vatrogasci čitave su noći ispumpavali vodu iz akumulacijskog jezera, postigavši da se razina vode smanji za oko dva centimetra.

Lokalne vlasti su ujutro izdale priopćenje kako je situacija stabilna, ali i dalje vrlo opasna. Voda se i dalje ispumpava, a radi sigurnosti zatvoren je krak autoceste 61

Brana je izgrađena u razdoblju od 1934. do 1936., a detaljno je renovirana od 1998. do 1990. Rezervoar se prostire na više od četrnaest hektara zemljišta, na najdubljoj točki dubok je više od 17 metara, a kapacitet mu je milijun kubičnih metara vode.

Strahuje se da su i druge brane u području u opasnosti od pucanja uslijed velikih oborina. Isušuju se jezera na brani Rurtalsperre kao i Bever nedaleko mjesta Radevormwald, a stanovnicima je naloženo da smjesta napuste područje radi vlastite sigurnosti.

Njemačke regije Rhineland-Palatinate i Sjeverna Westfalija najviše su pogođene nezamislivom katastrofom. Pogođene su i obližnje Belgija i Nizozemska gdje su zatvorene brojne ceste i obustavljene neke željezničke linije. Odroni zemlje bilježe se u sve tri zemlje.

Stručnjaci poplave vezuju uz klimatske promjene. Armin Laschet, predstavnik lokalne vlasti u regiji, ekstremne vremenske prilike pripisao je globalnom zatopljenju.

– Takvih ćemo se događaja još nagledati, a to znači da moramo ubrati napore kako bi zaustavili klimatske promjene – kazao je.

Stanovnici Njemačke zgroženi su prizorima poplave koja je ubila više od stotinu osoba, više od 1300 još se smatra nestalima, a stotine stambenih i poslovnih objekata je nestalo s lica zemlje

Neki razinu devastacije uspoređuju sa štetama u Drugom svjetskom ratu, a na to svakako podsjećaju i prizori oklopljenih vozila njemačke vojske koja čisti ulice. U naselju Schuld u regiji Eifel bujica je doslovce pomela kuće i automobile, a ceste su zatrpane ruševinama i debelim slojem blata.

76-godišnja Marlene Wiechmann u suzama je novinarima BBC-a ispričala kako je Schuld posljednju ovako tešku poplavu doživio davne 1910. godine, a taj se događaj i danas spominje kao jedan od najstrašnijih u povijesti naselja.

– Ovo je katastrofa. Sve je uništeno, sve je odneseno bujicom. Ovdje je bio naš teniski teren – kazuje pokazujući ruševine u blatu.

Gregor Jericho iz Rheinbacha kaže kako je u njegovom naselju “vrlo tužna scena”. Ulice, mostovi i pojedine zgrade posve su uništene.

– Jako je tužno. Ljudi su izgubili domove, automobili su u blatnim lokvama, a dijelovi kuća su na ulicama. Moj grad izgleda kao bojišnica. Smeće je posvuda – rekao je.

Dodao je da je djevojka koju poznaje umrla kada ju je poklopio automobil, te se utopila u vodenoj bujici. Njegov brat pokušao joj je pomoći, pozvana je i hitna pomoć, no bilo je prekasno.

U obližnjem Heimerzheimu stanovnici pričaju kako su imali samo nekoliko minuta da izbjegnu silovitu bujicu. Uwe i Robert Gödecke te njihov pas Kuno pobjegli su kroz kuhinjski prozor kad su čuli tutnjavu vodene navale. Spašeni su motornim čamcem Crvenog križa.

– Sve je plivalo pored nas, stolovi, stolice, kanta za smeće… – prisjeća se Uwe.

Jedan od spašavatelja iz lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva kazao je kako takvu poplavu nikada nije vidio.

– Stajali smo na suhom, a samo deset minuta kasnije bili smo najmanje deset centimetara u vodi – rekao je opisujući trenutak kada su u pomoć pozvani helikopteri koji su ljude izvlačili sa krovova, jer je postalo jasno da zemaljske snage ovdje ne mogu ništa. Nestalo je i signala za mobitel, što je dovelo do posvemašnje panike jer se ljudi nisu mogli javiti spasilačkim službama ni svojim najbližima.

Objava Stotine ljudi evakuirano je uslijed mogućnosti da bi brane, teško pogođene poplavama, mogle popustiti i uzrokovati nove poplave pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kancelarka Angela Merkel je u pregovorima koji su potrajali duboko u noć potaknula čelnike 16 njemačkih država na oštriji stav u borbi protiv pandemije, preokrenuvši planove za postupno otvaranje gospodarstva, dogovoreno ranije ovog mjeseca.

“Njemačka je u vrlo ozbiljnoj situaciji s obzirom na širenje inačica virusa i sve veći broj infekcija”, rekla je Merkel na konferenciji za novinare, dodajući da je Njemačka u borbi s vremenom kako bi cijepila svoje stanovništvo.

Njemačka je početkom ožujka počela suzdržano ublažavati ograničenja, ali je širenje zaraznijih inačica virusa izazvalo zabrinutost zbog preopterećenja bolnica.

Njemački građani bi prema sporazumu trebali ostati kod kuće pet dana, počevši od 1. travnja pri čemu bi u što većoj mjeri trebali izbjegavati fizičke kontakte. No, sporazumom nije predviđeno zatvaranje svih trgovina, uključujući supermarkete, što je tražila Merkel.

Tijekom blagdana bit će, međutim zabranjena velika blagdanska okupljanja koja će biti ograničena na dva domaćinstva ili do pet ljudi, a vlada će od crkava tražiti da uskrsne službe organiziraju virtualno

Najspornije pitanje na sastanku bila su putovanja tijekom uskršnjih praznika, a Merkel je rekla da se ne savjetuju putovanja u inozemstvo. Nijemci, naime mogu slobodno putovati čak i usred pandemije, ali hoteli u toj zemlji ne smiju iznajmljivati ​​sobe turistima, što ostavlja putovanja u inozemstvo kao jedinu mogućnost ljudima koji žele otići na odmor.

Za zrakoplovne tvrtke uvodi se obveza testiranja putnika i članova posada prije polaska u Njemačku, ali Merkel i državni čelnici nisu uspjeli uvesti obveznu karantenu za sve putnike koji se vraćaju s odmora.

U Njemačkoj je u ponedjeljak sa 7709 novih slučajeva ukupan broj zaraženih porastao na 2.667,225, dok je broj umrlih porastao za 50 na 74,714

Pregovori savezne i pokrajinskih vlada o daljnjim mjerama u borbi protiv pandemije koronavirusa bili su prekinuti u ponedjeljak navečer šesti sati zbog neslaganja, a sporazum je postignut rano u utorak.

Izvor: HINA

Objava Hoće li Hrvati doma za Uskrs: Stanje ozbiljno, Merkel postrožila mjere pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Broj novih slučajeva zaraze u Njemačkoj pada, što je navelo neke regionalne lidere da traže detaljniji raspored ublažavanja lockdowna, ali raste zabrinutost zbog uticaja više zaraznih sojeva virusa, javio je Reuters.

”Imamo vrlo krhku situaciju. U drugim zemljama, poput Portugala, možemo vidjeti kako se stvari mogu brzo okrenuti”, rekao je Winfried Kretschmann, premijer iz Stranke zelenih u južnoj državi Baden-Wuerttemberg, za Spiegel Online.

Nacrt dokumenta za pregovore, koji započinju danas poslijepodne, navodi da bi frizeri mogli otvoriti svoje salone pod strogim uvjetma od 1. ožujka.

Nacrt je podložan izmjenama. Merkel je jasno stavila do znanja da će osnovne škole i jaslice imati prioritet u bilo kojoj vrsti ublažavanja restrikcija.

Nacrt sporazuma kaže da pojedine savezne države mogu odlučiti o načinu ponovnog početka nastave.

”Ako broj zaraženih bude i dalje padao, najveći prioritet će biti najmlađa djeci”, rekao je Kretschmann.

Objava Njemačka planira produžiti lockdown do 14. ožujka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Snježna oluja, najveća u posljednjih deset godina, pogodila je sjevernu Njemačku i Nizozemsku.

Objava Snježna oluja pogodila Njemačku i Nizozemsku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Susrest će se hladan zrak koji dolazi iz Skandinavije na sjever Njemačke i donosi snijeg i oluje, a meteorolozi predviđaju i do 40 centimetara snijega, kao i topao zrak iz Sahare na jugu te zemlje koji donosi temperature od 16 stupnjeva.

Zrak iz Sahare sa sobom nosi čestice pijeska koje će obojiti snijeg u crveno, prenosi SNA news.

Andreas Fridrich iz Njemačkog meteorološkog servisa objasnio je za njemačke medije kako se pojava crvenog snijega događa kada se čestice pijeska u višim slojevima atmosfere pomiješaju sa kristalima snijega koji padaju na zemlju – potom se zajedno talože i tako oboje snijeg u crveno.

Stručnjaci, međutim, navode kako nije samo pijesak iz Sahare krivac za ovu pojavu, već i mikroorganizmi, poznati kao snježne alge, koji tijekom topljenja mogu promijeniti boju snijega.

Na web stranici Njemačkog meteorološkog servisa objašnjava se kako krvavi snijeg najčešće nastaje zbog čestica pustinjskog pijeska, koji u crveno može obojiti i kišu, dok su alge kao uzrok češće u barama koje ostaju poslije topljenja snijega ili kiše.

vecernji.ba

Objava Meteorolozi u Njemačkoj najavili crveni snijeg ovog vikenda pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svi izdaci “Najveći trošak koji možete imati u Njemačkoj, ako nemate svoju nekretninu, definitivno je cijena najma stana ili kuće”, govori Lovrić te dodaje da u njegovu slučaju to iznosi 1150 eura, u što ulaze režije poput parkinga, grijanja ili tople vode.

Za razliku od brojnih mjesta, njemu smeće nije uračunato u cijenu najma stana, pa i to mora platiti oko 21 euro mjesečno. Struja se također plaća odvojeno, a Ivanova mjesečna rata iznosi 65 eura. Iduća stvar je GEZ, to možete usporediti s našom pretplatom za TV i radio. “U Njemačkoj su ga obvezni platiti svi. Postoje neki stanodavci, ali oni su jako rijetki, koji preuzimaju vaše troškove GEZ-a i ubrajaju ih u stanarinu. Mi moramo plaćati 17,50 eura.

Taj GEZ trebao je ove godine poskupjeti, ali su se, srećom, ljudi izborili za to da cijena ostane ista. GEZ se najčešće automatski odbija s računa svaka tri mjeseca”, objasnio je. Tri mobitela s “dobrom” pretplatom stoje oko 60 eura mjesečno, no taj se trošak može smanjiti kupnjom bonova. Internet njegova obitelj plaća 35 eura, ali osnovne pakete moguće je dobiti već za 15 – 20 eura mjesečno. U Njemačkoj postoji nekoliko osiguranja koje je svaka osoba obvezna imati. Najvažnije je osiguranje od odgovornosti.

“Mi godišnje izdvajamo 65 eura. Tu je još i putno osiguranje koje je jako jeftino i za jednu obitelj košta 25 eura godišnje. Velika je dvojba oko hrane jer neki pišu kako troše jako puno, drugi kako troše jako malo. Mi trošimo između 500 i 700 eura za hranu i kad govorim o tome, govorim i o nekim kozmetičkim preparatima, deterdžentima… Sama hrana bila bi oko 500 eura.” Ivanova obitelj ima dva automobila i na gorivo troše 200 – 250 eura. Uz još niz stavki, Ivan je došao do iznosa od 2800 eura mjesečno za prilično lagodan život.

Život u BiH

Spomenimo i to da je prosječna plaća u Njemačkoj oko 2000 eura, dakle dvoje zaposlenih mjesečno naplati 4000 eura, a troškovi im iznose 2800 eura. Sad usporedimo to s BiH. Sindikalna potrošačka košarica, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za prosinac 2020., iznosi 1863,47 KM. Samo za hranu potrebno je 828,36 KM.

Prosječna plaća u BiH je 966 KM. Dvije prosječne plaće iznose 1932 KM, dakle samo da pokriju košaricu, dok dvije minimalne u FBiH iznose 812 KM, nedovoljno i za hranu. Život u Njemačkoj očito nije jeftin, ali dvoje zaposlenih s prosječnim plaćama može lagodno živjeti, a u BiH samo preživjeti.

Objava Troškovi hrane u BiH gotovo isti kao u Njemačkoj, a prosječne plaće dvostruko manje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pored postojećih testiranja i regulativa o karanteni, privremeno ograničenje biće uvedeno i putnicima iz zemalja u kojima je aktivna varijanta virusa korona navodi se u regulativi.

Dužnosnici zdravstvenih službi izrazili su zabrinutost zbog novog soja, koji je mnogo zarazniji i brže se širi, zbog čega i mnogo brže opterećuje sisteme zdravstvene zaštite.

U dokumentu se dodaje da i druge članice razmatraju takve mjere.

Objava Njemačka će zabraniti putovanja iz pojedinih država pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovom odlukom državljanima BiH nije dozvoljen ulazak u Njemačku bez negativnog PCR testa na koronavirus. Nova pravila u Njemačkoj na snazi su od nedjelje, 24. siječnja, a svima koji ne budu imali negativan PCR test će biti zabranjen ulazak u ovu zemlju.

Pored negativnog PCR testa, Njemačka nalaže i obavezn 10-dnevnu karantenu za putnike koji dolaze iz 25 zemalja koje su se našle na listi rizičnih područja.

Ovo se odnosi na sve putnike, bez obzira na njihovo državljanstvo, koji su deset dana prije ulaska u Njemačku boravili na područjima visoke incidencije.

Kada je riječ o negativnom PCR testu, on ne smije biti stariji od 48 sati prije ulaska u Njemačku, a dokaz o rezultatu testa mora biti predočen na papiru ili u elektronskom dokumentu na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku.

Pri tome se dokaz o rezultatu testa mora čuvati najmanje deset dana nakon ulaska u Njemačku.

Vlasti u Njemačkoj zahtijevaju i digitalnu registraciju prilikom ulaska u zemlju. Informacije o tome koje vrste PCR testova priznaje Njemačka dostupne su na službenoj stranici Instituta Robert Koch.

vecernji.ba

Objava Od danas bez negativnog testa i karantene državljani BiH ne mogu u Njemačku pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.