Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.

Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz bazilike svetog Petra.

Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu. No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.

Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha.  Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.

U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i  američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.

Zelenski, koji u pravilu uvijek nosi vojnu odjeću, na ispraćaj Pape došao je u malo primjerenijoj odjeći

Nosio je crnu košulju, no kravatu koju nalaže protokol ipak nije nosio. Naime, prema vatikanskim pravilima za muškarce je obavezno tamno odijelo, bijela košulja i duga crna kravata. Tehnički su dopuštene i druge tamne boje poput sive ili tamnoplave, ali se očekuje da će gotovo svi prisutni nositi isključivo crno.

Cipele, čarape, kaputi i kišobrani također moraju biti crni. Na lijevom ovratniku dozvoljeno je nositi crni gumb, dok su jedini dopušteni ukrasi papinske počasti, koje se mogu diskretno istaknuti na odjeći. Ostali muški modni dodaci, poput prstenja, narukvica i satova, moraju biti neupadljivi.

Žene su dužne nositi crnu haljinu ili odijelo. Ako odaberu haljinu, ona mora sezati ispod koljena. Preporučuju se zatvorene crne cipele s niskom petom, crne prozirne najlonke te crne rukavice. Žene smiju nositi i crni veo preko glave, no to nije obavezno. Torbica mora biti crna i male veličine, a od nakita je dopuštena samo jednostavna biserna ogrlica.

Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije. Hrvatsku predstavljaju predjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.

Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.

Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog. Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.

Pogrebna povorka putovala je od bazilike od Trga sv. Petra hodajućim tempom, a papin je lijes bio u preuređenom papamobilu koji je papa Franjo koristio.

Foto: Mandel Ngan/Afp

Objava Tisuće ljudi i svjetski čelnici ‘pružili si mir‘ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Preminuo papa Franjo pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako javlja Tiskovni ured Svete Stolice Papu je dočekala ravnateljica zatvora Claudia Clementi i osoblje, a zatim se susreo sa zatvorenicima. „Volim svake godine činiti ono što je Isus učinio na Veliki četvrtak – pranje nogu – u zatvoru.Ove godine to ne mogu učiniti, ali mogu i želim biti blizu vas. Molim za vas i za vaše obitelji“, poručio je tom prigodom Sveti Otac.

Nakon trenutka molitve, Papa je pojedinačno pozdravio svakog od zatvorenika.

Na kraju se ponovno obratio prisutnima kako bi zajedno izmolili Očenaš te im je podijelio svoj blagoslov, a posjet je trajao otprilike 30 minuta.

D. K., KT

Objava Papa posjetio zatvorenike pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nadbiskup Gallagher komentirao je, na margini konferencije u Tiskovnom uredu Svete Stolice, audijenciju s vijetnamskim političkim predstavnicima: „Bio je to pozitivan susret“. Potom je najavio da će u travnju pohoditi tu zemlju, a potom će, do kraja godine, to učiniti i kardinal Pietro Parolin. Optimist je što se tiče mogućeg Papinog posjeta: „Mislim da će doći do njega. Papa Franjo želi ići, katolička zajednica ga jako želi i bila bi to vrlo lijepa poruka za cijelu regiju“.

„Susret Rimskog biskupa s izaslanstvom predstavnika vijetnamske Komunističke partije bio je pozitivan, znak jačanja odnosa sa Svetom Stolicom te također mogućeg budućeg posjeta Pape toj zemlji“, istaknuo je nadbiskup Gallagher osvrćući se na audijenciju koja je održana u Apostolskoj palači u Vatikanu. Izaslanici iz Vijetnama nakon susreta s Papom otišli su u Državno tajništvo na razgovor s mons. Gallagherom i s državnim tajnikom kardinalom Parolinom.

O mogućnosti putovanja u tu zemlju jugoistočne Azije govorio je i sâm papa Franjo, u rujnu prošle godine, na povratku s putovanja u Mongoliju. „Ako ne odem ja, Ivan XXIV. će sigurno ići“, rekao je Papa šaleći se tom prigodom.

Ž.I., KT

Objava Papa Franjo želi pohoditi Vijetnam pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Završnoj misi održanoj u parku uz rijeku u portugalskoj prijestolnici prisustvovalo je oko milijun i pol vjernika, objavio je Vatikan, pozivajući se na informacije lokalnih vlasti. Mnogi su vjernici prespavali na otvorenom jer su u subotu navečer ondje sudjelovali u bdijenju koje je predvodio Papa.

U govoru održanom nakon mise 86-godišnji Franjo je pozvao mlade da iskustva sa šestodnevnog okupljanja ponesu kući i primijene ih u svakodnevnom životu.

“Dragi prijatelji, dopustite meni, jednome starcu, da s vama mladima podijelim san koji u sebi nosim – a to je san o miru, san o mladima koji mole za mir, koji žive u miru i grade mirnu budućnost”, rekao je Sveti Otac.

“Dok se budete vraćali svojim domovima molim vas da nastavite moliti za mir. Štoviše, upravo ste vi znak mira za ovaj svijet, jer pokazujete da različite nacionalnosti, jezici i povijest mogu ujediniti ljude umjesto da ih dijele. Vi ste nada jednoga drugačijeg svijeta”, poručio je.

Zamolio ih je da misle i na one mlade ljude koji nisu mogli prisustvovati događaju zbog brojnih oružanih sukoba i ratova u svijetu.

“Razmišljajući o ovome događaju osjećam golemu tugu zbog voljene Ukrajine, koja i dalje jako pati”.

Franjo se u nedjelju navečer vraća u Rim, a prethodno je zahvalio svim volonterima koji su sudjelovali u obilježavanju Svjetskoga dana mladih.

Sastao se i s petnaesteročlanim izaslanstvom mladih Ukrajinaca

Na nedjeljnoj misi koncelebriralo je 700 biskupa i 10.000 svećenika, koji su pomogli u pričesti mnoštva vjernika.

Papa je najavio da će se sljedeći Svjetski dan mladih održati 2027. godine u Seulu u Južnoj Koreji.

Jedna od stalnih tema za vrijeme boravka pape Franje u Portugalu bili su društveni mediji i njihov potencijalno negativan učinak na mlade.

U porukama i govorima održanim protekli tjedan Sveti Otac ih je pozvao da se čuvaju lažne sreće koja na njih vreba u virtualnom svijetu.

Papin posjet Portugalu održan je u sjeni izvještaja portugalske komisije otprije šest mjeseci prema kojemu su svećenici u toj zemlji više od 70 godina seksualno zlostavljali najmanje 4815 maloljetnika.

Riječ je o tek jednom u nizu sličnih izvještaja iz raznih dijelova svijeta koji su u posljednjih nekoliko godina pridonijeli da se razotkrije svećeničko seksualno zlostavljanje maloljetnika i koji su uzdrmali Katoličku Crkvu.

Franjo je u srijedu rekao da je Crkvi potrebno “ponizno i trajno pročišćenje” kako bi se uspjela nositi s “mučnim kricima” žrtava svećeničkog seksualnog zlostavljanja. Istog se dana privatno susreo s 13 žrtava.

Objava PAPA FRANJO: “San mi je mir u svijetu” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Pozivam ih da se bore kada se, ponekad, prema njima nepravedno postupa. Čak i unutar Crkve, kada se njihova služba, tako plemenita, svodi na robovanje. Ponekad su za to odgovorni ljudi iz Crkve, rekao je Sveti Otac rođen u Argentini na video snimci koja je objavljena u utorak kako bi se predstavile Papine molitvene nakane za veljaču posvećene redovnicama i Bogu posvećenim ženama”, prenosi Hina.

Neka se ne obeshrabre, dodao je 85-godišnji Papa koji je više puta osudio “nasilje” i “ropski odnos” prema ženama

Pitanje redovnica koje obavljaju kućanske poslove u službi muške crkvene hijerarhije, napose kardinala i članova Kurije, već je bilo u središtu zanimanja javnosti.

Te žene rade kao sluškinje kod svećenika, biskupa i kardinala, gdje kuhaju, spremaju, peru odjeću i veoma su slabo plaćene, rekla je za AFP Lucetta Scaraffia, povjesničarka, komentatorica i bivša direktorica mjesečnika “Žene Crkva Svijet”.

To se u Crkvi smatra normalnim: žene moraju služiti ne tražeći ništa zauzvrat, dodala je Scaraffia, autorica knjige “Feministkinja i kršćanka”. Naučene su da budu počašćene što služe svećenicima. To je način razmišljanja.

Objava PAPA FRANJO ČASNIM SESTRAMA: “Vi niste ropkinje! Služba vam je plemenita i borite se protiv nepravde” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Franjo, koji je prvi put posjetio Lezbos 2016. godine i sa sobom u Italiju poveo 12 sirijskih izbjeglica, kratko se vratio u sklopu svoga petodnevnog puta po Cipru i Grčkoj kako bi se sastao s migrantima u kampu Mavrovouni, u kojemu se nalazi oko 2300 osoba.

Govorio je kako se ‘malo toga promijenilo po pitanju migracije’ od njegova zadnjeg posjeta prije pet godina

Sredozemlje, u kojem su tisuće ljudi stradale pokušavajući prijeći iz sjeverne Afrike u Europu, i dalje je ‘strašno groblje bez nadgrobnih spomenika’.

“Tu sam da vidim vaša lica i pogledam u vaše oči. Oči pune straha i očekivanja, oči koje su vidjele nasilje i siromaštvo, oči prošarane s previše suza“, rekao je na recepciji kampa. Franjo je drugi dan zaredom prozivao one koji koriste migraciju u političke svrhe.

“Lako je uzdrmati javno mnijenje usađujući strah od drugih”, rekao je, dodavši da ljudi koji su protiv migranata ‘ne govore s istim žarom’ o eksploataciji siromašnih, ratovima i industriji oružja. “Treba napadati udaljene uzroke, a ne siromašne ljude koji plaćaju posljedice i koje se čak koristi u svrhe političke propagande“, rekao je.

Kamp, sagrađen na starom vojnom poligonu, sastavljen je od desetaka montažnih konstrukcija, nekih sličnih kontejnerima za prijevoz robe, a nekih manjih izgrađenih od plastike. Prostori između konstrukcija su poput bezličnih ulica u kojima ljudi žive u limbu. Na dom jednog afganistanskog para naslonjena su dječja kolica i dječji tricikli.

Kad je ušao u kamp, Franjo je pozdravio i pružio ruke desecima tražitelja azila, uključujući i malu djecu, koja su se skupila da ga vide.

Sjedeći na stolcu pod šatorom, s vizurom mora iza sebe, papa je slušao Christiana Tanga Mukayju, 30-godišnjeg izbjeglicu iz Demokratske republike Kongo koji je u kampu s dvoje djece godinu dana. Otkad je došao, nije stupio u kontakt sa suprugom i trećim djetetom.

Mavrovouni, okružen betonom, bodljikavom žicom i morem, zamijenio je zloglasni kamp Moriju koji je izgorio prošle godine

Ne držeći se ranije pripremljena govora, Franjo je rekao da je ‘uznemirujuće’ čuti da su neki europski čelnici željeli iskoristiti zajedničke fondove da izgrade zid i stave bodljikavu žicu kako bi držali migrante podalje.

“Nalazimo se u eri zida i bodljikave žice“, rekao je. Poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao je EU da zajednički financiraju granični zid da zaustave val migranata koji dolaze s Bliskog istoka preko Bjelorusije u Poljsku i Litvu.

Iako je Mavrovouni sumoran i siv, poboljšanje je od Morije, koju su grupe za zaštitu ljudskih prava prozvale zbog zapuštenih i pretrpanih uvjeta. Grčka je već dugo glavna ulazna točka u Europsku uniju za migrante i izbjeglice koje bježe od rata i siromaštva na Bliskom istoku, Aziji i Africi, navodi dnevnik.hr. Stotine tisuća ljudi pristiglo je na plaže Lezbosa 2015. nakon što su na brodovima prešli iz Turske.

Objava Papa Franjo o susretu s migrantima: Vidio sam oči pune straha i očekivanja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Glavne teme razgovora, kako prenosi Jutarnji list, bile su stanje u svijetu suočenome s izazovima miru i napretku, od pandemije koronavirusa do klimatske i izbjegličke krize. Također, razgovaralo se i o odnosima Katoličke Crkve i Republike Hrvatske, te o političkom stanju u njezinu okružju, s osobitom pozornošću na odnose u Bosni i Hercegovini.

Nakon audijencije, Milanović je dao izjavu za javnost

Upitan o poruci Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije, ali i izjavama Pape kada govori da je to čin ljubavi dok u to vrijeme paralelno stižu poruke da bi trebalo napraviti neinvazivne metode testiranja te kako ljude ne bi trebalo prisiljavati na cijepljenje, predsjednik Milanović je rekao: „Ne mislim ja različito, ali opet, ovaj Papa nije uvijek nužno koordiniran sa svima, ali ne na vlastitu štetu. Tu očito prevladava znanstveni pogled na cijeli problem, a i maske se rijetko nose.

Propisane mjere Milanović smatra mahnitanjem bez ikakvih argumenata

Ne može biti znanost izum cjepiva, što je rezultat rada nekoliko briljantnih umova i ove gluposti s mjerama. U Austriji danas zabranjuju ljudima koji nisu cijepljeni da izlaze iz kuće, što je to, znanost? Građanima sam poručio da se cijepe, ali i građani imaju pravo da se zaštite od samovolje. Ja se pitam gdje su tu borci za ljudska prava, gdje je tu Europski sud za ljudska prava koji ima ambiciju krojiti ustav drugim državama, prati nos BiH s nekakvim slučajevima koji uopće nisu njihov posao“, kazao je Milanović.

S Papom je predsjednik Milanpović razgovarao i o stanju u BiH. „Dok god Hrvati inzistiraju da im se ne oduzima pravo da izabiru svog predstavnika i okreću se prema Sarajevu i to kažu, budite sretni i neka vam jeza krene niz kralježnicu kad Hrvati okrenu glavu od Sarajeva i kažu da ih to ne zanima. Educated guess je da Hrvati još uvijek haju za Bosnom i Hercegovinom“, rekao je Milanović.

Milanović Papi darovao glagoljaški misal

„Pričao sam mu o tomu da je glagoljica hrvatsko pismo bila stoljećima, a tek onda latinica. On je meni poklonio svoje radove, govore, i jedan umjetnički rad“, rekao je Milanović, dodavši kako je Sveti Otac pozvan doći u Hrvatsku.

Hrvatski predsjednik potom se sastao s državnim tajnikom Svete Stolice kard. Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom.

U nastavku dana, posjetit će Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima gdje će se susresti s rektorom don Markom Đurinom i hrvatskim studentima katoličkih sveučilišta u Rimu.

Spomenimo kako je ovo drugi posjet predsjednika Milanovića Svetoj Stolici, prvi je upriličen 2012., kada je bio premijer, te se sastao s tadašnjim papom Benediktom XVI.

Objava Zoran Milanović kod Pape Franje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava VIDEO: Enis Bešlagić o važnoj lekciji na susretu s papom Franjom pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Papi Franji u pismu poslali metke pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.