70,8 milijuna izbjeglih i raseljenih u 2018. prema izvješću UN-a
UNHCR je 19. lipnja objelodanio svoje godišnje izviješće u kojemu stoji da je u svijetu 41,3 milijuna interno raseljenih, 25,9 milijuna izbjeglica i 3,5 milijuna tražitelja azila.
Prošle je godine zabilježen rekordan broj izbjeglih i raseljenih u svijetu. Više od 70 milijuna osoba računa se kao raseljeni iz svojih domova, zbog: rata, gladi, nasilja, progona, bolesti i siromaštva.
Izviješće je ovo Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć izbjeglicama (UNHCR) u predvečerje Svjetskoga dana izbjeglica koji se obilježava danas 20. lipnja.
Tu se navodi da je 41,3 milijuna interno raseljenih osoba (IDPs), 25,9 milijuna izbjeglica i 3,5 milijuna tražitelja azila – od koji su polovica pripadnici manjina.
Da bi se shvatio opseg urgentnosti, kojega je papa Franjo spomenuo prošloga vikenda kada je posjetio potresom pogođeni Camerino u Italiji, moramo imati na umu da je prije deset godina broj raseljenih osoba bio „samo“ 43 milijuna.
Štoviše, broj interno raseljenih osoba udvostručio se tijekom posljednjih 20 godina.
Samo prošle godine, broj ljudi u bijegu povećan je za 2,3 milijuna.
Usporedbe radi, na kraju 2017. godine 68,5 milijuna ljudi računalo se da su bili nasilno raseljeni.
Više od 2/3 svjetskih izbjeglica dolaze iz pet zemalja: Sirije, Afganistana, Južnog Sudana, Mianmara i Somalije, navodi se u izviješću.
Razorena krvavim građanskim radom od ožujka 2011., Sirija je, zajedno s Kolumbijom, također zemlja s najvećim brojem interno raseljenih.
UN-ovi stručnjaci su primijetili da je broj od 70,8 milijuna izbjeglica i raseljenih zapravo konzervativna procjena, a da je stvarna brojka vjerojatno puno veća. Primjerice, broj ljudi koji su uslijed venezuelanske krize napustili tu zemlju nije uračunat.
Libanon je zemlja s najvećim brojem izbjeglica u odnosu na lokalno stanovništvu: 1 naprema 6, a i to je malo bolje s obzirom da je u jednom trenutku taj odnos iznosio 1 naprema 4.
Konačno, u izviješću se navodi kako najveći teret migracija i primanja izbjeglica i raseljenih ne nose bogate zemlje Zapada nego države u razvoju. Mnoge od njih su na Bliskom istoku, gdje se mogu vidjeti brojna etnička nasilja, sektaški i konfesionalni sukobi.
KT