Aarhus centar i građani traže od Schmidta da ne ublažava zabranu raspolaganja državnom imovinom
Aarhus centar u BiH i Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom uputili su službena pisma Visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, Pravobraniteljstvu BiH, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i Stalnoj misiji BiH pri UN-u, tražeći hitne mjere za zaštitu državne i javne imovine te zadržavanje postojeće zabrane raspolaganja državnom imovinom.
U pismu Aarhus centra, upućenom 30. listopada i 3. studenoga 2025. godine, izražena je zabrinutost zbog mogućeg ublažavanja zabrane raspolaganja državnom imovinom. Upozoreno je da bi takav potez, bez odgovarajućih zaštitnih mehanizama, mogao imati ozbiljne posljedice po javni interes, vladavinu prava i društvenu stabilnost. Navode i empirijske podatke o gubicima poljoprivrednog zemljišta, slabom nadzoru nad vodnim resursima te netransparentnim praksama pri dodjeli koncesija.
Savez za zakonito i transparentno raspolaganje imovinom dokumentirao je niz konkretnih slučajeva nezakonitih prenamjena i otuđenja zemljišta u Mostaru, Stocu, na Jahorini, u Rakitnu, Špionici, Glamoču, Kupresu i Rječici, upozoravajući na sistemske zloupotrebe i ignoriranje javnih rasprava.
Organizacije su uputile i konkretne zahtjeve OHR-u, Pravobraniteljstvu BiH i Ujedinjenim narodima
Među zahtjevima se izdvajaju: zadržavanje i jačanje zabrane raspolaganja državnom imovinom dok ne budu uspostavljeni trajni mehanizmi kontrole i transparentnosti; uvođenje obavezne nezavisne ocjene javnog interesa prije svake odluke o prenamjeni zemljišta; uspostava javnog GIS registra državne imovine; revizija svih odluka o prenamjenama od 2018. godine; te zahtjev da OHR ne pristupi ublažavanju zabrane sve dok ne bude donesen državni zakon o imovini.
U pismima se upozorava da bi svako popuštanje zabrane bez jasnog pravnog i institucionalnog okvira otvorilo prostor za korupciju, pravnu nesigurnost i ekološke štete, uz trajno urušavanje povjerenja građana u institucije.
Aarhus centar i Savez ističu da su spremni na suradnju s domaćim i međunarodnim institucijama, nudeći svoje baze podataka i stručnu podršku u procesu zaštite javnih resursa.
„Zemljište, šume i vode nisu roba – to su temeljna javna dobra i garancija opstojnosti naših zajednica. Njihova zaštita je ispit odgovornosti institucija i međunarodnih partnera“, poručeno je iz Saveza.
