Ako je Svemir beskonačan – gdje su svi?
Svatko nešto osjeća pri pogledu na zvjezdano nebo u vedroj noći. Neki ljudi su ljudi, tradicionalno, jednostavno zaneseni ljepotom prizora ili su zapanjeni nevjerojatnim rasponom Svemira. Mnogi ljudi zapadnu u egzistencijalnu ekstazu popraćenu polusatnim nemirom. Ali svatko osjeća nešto.
Fizičar Enrico Fermi također je nešto osjetio. Njega je zaintrigirao odgovor na pitanje: „Gdje su svi?"
Iznimno zvjezdano nebo čini se pustim, ali ono u što gledamo zapravo je naše blisko susjedstvo. Za najvedrijih noći može se vidjeti i do 2500 zvijezda (što je otprilike jedna stotina od ukupnog broja zvijezda u našoj galaksiji), a gotovo su sve od njih manje od 1000 svjetlosnih godinama udaljene od nas (što je 1 % promjera Mliječne staze).
Kada se bavimo zvijezdama i galaksijama, pitanje koje muči većinu ljudi glasi: „Ima li drugih inteligentnih bića u Svemiru?" Dodajmo toj muci i nekoliko brojeva…
Broj zvijezda u našoj galaksiji (njih između 100 i 400 milijardi) otprilike odgovara i broju galaksija u vidljivom Svemiru, tako da za svaku zvijezdu u golemoj Mliječnoj stazi postoji i cijela njena galaksija. Uglavnom se navodi da to čini ukupni broj zvijezda u rasponu između 1022 i 1024, što bi otprilike značilo da za svako zrno pijeska na Zemlji postoji 10.000 zvijezda.
Znanstvenici nisu jednoglasni kada je u pitanju broj zvijezda koje su nalik Suncu (po veličini, temperaturi i svjetlosti). Njihova mišljenja kreću se u rasponu između 5 i 20 posto. Ako se složimo s konzervativnijima (5 %) i uhvatimo se manjeg broja zvijezda (1022), dobit ćemo 500 trilijuna, odnosno 500 milijarda milijardi zvijezda nalik Suncu.
Također postoji rasprava i oko postotka tih zvijezda nalik Suncu koje bi u svojoj orbiti mogle imati planete nalik Zemlji (planete sa sličnim temperaturnim uvjetima koji bi mogli imati tekuću vodu i koji bi možda mogli podržavati život sličan onome na Zemlji). Neki kažu da taj broj doseže i do 50 %, ali za sad ćemo se držati konzervativnijeg iznosa od 22 % prema nedavnom istraživanju objavljenom u američkom časopisu „PNAS". Time dolazimo do zaključka da najmanje 1 % od ukupnog broja zvijezda u Svemiru možda ima potencijalno naseljiv planet nalik Zemlji u svojoj orbiti: njih 100 milijarda milijardi.
Dakle postoji 100 planeta nalik Zemlji za svako zrno pijeska na svijetu. Sjetite se toga sljedeći put kad bude na plaži.
Dalje nemamo puno izbora nego prikloniti se čistoj spekulaciji. Zamislimo da se nakon milijardi godina postojanja na 1 % tih planeta nalik Zemlji razvije život (ako je to točno, svako zrno pijeska na svijetu predstavljalo bi naseljeni planet). Zamislimo i da je na 1 % od tih planeta život napredovao do razine inteligencije poput one na Zemlji. To bi značilo da postoji 10 milijuna milijardi inteligentnih civilizacija u vidljivom Svemiru.
Ako se vratimo u našu galaksiju i na isti način procijenimo zvijezde u Mliječnoj stazi (njih 100 milijardi), zaključit ćemo da postoji 1 milijarda planeta nalik zemlji i 100.000 inteligentnih civilizacija u našoj galaksiji.
SETI (eng. Search for Extraterrestrial Intelligence – „Potraga za izvanzemaljskom inteligencijom") je organizacija posvećena slušanju signala koji dolaze od drugih inteligentnih bića. Ako smo u pravu kada kažemo da postoji još 100.000 inteligentnih civilizacija u našoj galaksiji, čak ako tek mali dio njih šalje radijske valove ili laserske zrake ili druge načine za uspostavljanje kontakta, ne bi li satelitska antena SETI-ja trebala uloviti neki signal?
Ali nije. Nitko. Nikada.
Gdje su svi?
