Ako se trend nastavi, isplata budućih mirovina bit će upitna

Mirovinski sustavi u oba entiteta u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim rizikom dugoročne neodrživosti zbog sve nepovoljnijeg odnosa broja zaposlenih i umirovljenika.

Nadležno federalno ministarstvo radi na mjerama za stabilizaciju sustava, dok ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da visoki doprinosi, dominacija neizravnih poreza i slaba povezanost javnog sektora s realnom ekonomijom dodatno ugrožavaju održivost mirovinskih fondova.

Prema podacima nadležnih institucija iz kolovoza ove godine, u Federaciji BiH bilo je 460.260 umirovljenika i 541.921 zaposlenih. To znači da na 100 umirovljenika dolazi oko 118 zaposlenih – omjer 1:1,18. Godinu ranije omjer je bio povoljniji – 1:1,21, odnosno 121 zaposlena osoba na 100 umirovljenika.

Mirovinski sustav pod ozbiljnim pritiskom

Ovaj negativni trend rasta broja umirovljenika i smanjenja broja zaposlenih za Fenu su komentirali i iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

“Trenutni omjer jasno pokazuje da je mirovinski sustav pod ozbiljnim pritiskom jer počiva na principu međugeneracijske solidarnosti. U praksi to znači da sadašnje generacije radnika uplaćuju doprinose iz kojih se financiraju sadašnje mirovine. Ako se ovaj omjer nastavi smanjivati, sustav postaje sve teže održiv”, upozoravaju.

Navode da bi optimalan omjer za dugoročnu stabilnost bio tri zaposlena na jednog umirovljenika, što je standard prema kojem su usmjereni brojni europski mirovinski modeli.

“Dostići taj omjer nije jednostavno, ali to je cilj kojem dugoročno trebamo težiti jer samo tako možemo osigurati stabilnost i sigurnu isplatu mirovina i u narednim desetljećima”, naglašavaju.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priprema mjere za dugoročnu održivost mirovinskog fonda, te ističu da na ovom pitanju rade oprezno i postupno, zajedno s Federalnim zavodom za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

U tom kontekstu, već su pripremljene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su upućene u daljnju proceduru Vladi i Parlamentu FBiH. Ako Zakon bude usvojen, od 2026. godine usklađivanje mirovina vršit će se dvaput godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja.

Do kraja ove godine mirovine će se usklađivati po dosadašnjem modelu kombinacije rasta indeksa potrošačkih cijena (inflacije) i stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), u omjeru 50:50. To znači da se mirovine ne usklađuju u potpunosti s realnim troškovima života i rastom plaća, već su ograničene ekonomskim pokazateljima koji su često umanjivali stvarni rast mirovina.

Prihvaćanjem izmjena Zakona, novi model koristio bi omjer 60:40 u korist povoljnijeg faktora između prosječne plaće i inflacije. Cilj ove promjene je omogućiti da mirovine brže i pravednije prate ekonomske promjene, posebno u kontekstu inflacije i rasta životnih troškova.

Stimulacije za kasniji odlazak u mirovinu

Iz Ministarstva napominju da rade na nekoliko inicijativa:

jačanje postojećih stimulacija za kasniji odlazak u mirovinu, jer se mirovina povećava za svaki mjesec rada nakon 65. godine,

povećanje zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada, prekvalifikacije i zapošljavanje ranjivih skupina,

efikasnija naplata doprinosa i borba protiv sive ekonomije, što bi trebalo uslijediti kroz najavljene fiskalne reforme.

“Velika očekivanja imamo u predstojećim fiskalnim reformama jer će njihov ishod značajno odrediti budućnost i u mirovinskom sustavu”, naglašavaju.

Kao jednu od mogućih mjera navode i izmjene u sustavu doprinosa i poreza: “Većina europskih zemalja primjenjuje progresivan model, gdje oni s višim prihodima uplaćuju veći postotak, dok kod nas gotovo svi plaćaju isto.”

Dodaju da se u javnosti često spominju i kombinirani modeli (javnog i privatnog stupa). Iako su oni zakonom prepoznati, interes radnika za njih zasad je slab.

Prakse iz regije i Europe

Navode da univerzalnog rješenja nema, ali da postoje modeli koji se mogu prilagoditi BiH, poput fleksibilnog rada starijih radnika uz kombinaciju plaće i mirovine ili višestupnih sustava s javnim i privatnim stubom.

U nekim europskim zemljama starosna granica za umirovljenje vezuje se uz očekivani životni vijek, čime se automatski balansira sustav.

Republika Srpska

Slični izazovi postoje i u RS-u, gdje broj umirovljenika također raste. Prema podacima Fonda PIO RS, u kolovozu ove godine bilo je 292.114 umirovljenika, što je više nego 2024. godine.

Mirovine u RS-u usklađuju se jednom godišnje, 1. siječnja, prema rastu prosječne plaće i maloprodajnih cijena. Vlada RS-a može donijeti i odluku o vanrednom povećanju – posljednje je bilo u kolovozu, kada su mirovine povećane za tri posto.

Stav analitičara Zorana Pavlovića

Pavlović upozorava da veliki udio financiranja javne administracije u BiH dolazi iz neizravnih poreza, dok direktni porezi i doprinosi čine manji dio. “Ono što bi trebalo jest da se proračuni pune pola iz neizravnih, a pola iz izravnih poreza, no to kod nas nije slučaj.”

On smatra da trenutni sustav omogućava javnoj administraciji da funkcionira neovisno o realnom stanju u gospodarstvu, što dugoročno može biti problematično i za mirovinski sustav.

Kao rješenja navodi:

vezivanje plaća zaposlenih u javnom sektoru uz prosjek plaća u realnoj ekonomiji,

ograničenje doprinosa na plaće na 50 posto, što bi motiviralo poslodavce da prijavljuju pune plaće i smanjilo sivu ekonomiju.

“Ne bude li više radnika na jednog umirovljenika, bojim se da se mirovine neće moći isplaćivati, osim ako se entiteti ne zadužuju – a to je najgora opcija”, zaključuje Pavlović.