APEL ZDRAVSTVENIH USTANOVA: Darivatelja krvi sve je manje, dobrovoljno darivanje je u krizi
Posljednjih dana učestali su apeli iz zdravstvenih ustanova dobrovoljnim darivateljima krvi. Zalihe su manje u ljetnom periodu, ali potreba je velika, kaže struka. Poručuju, darivanje krvi je human gest, o kojem bi trebala razmišljati šira zajednica. Između života i smrti pacijenta nerijetko se nađe i presudnu ulogu odigra potrebna doza krvi.
Znaju to obitelji onih koji su bili u toj situaciji
”Imao sam majku bolesnu i znam kako je naći krv. Kad sam tražio, bilo je teško naći i tako sad izlazim ljudima u susret”, govori Asmir Hrustić, darivatelj krvi. Nažalost, sve je manje onih koji žele i mogu darovati krv i utoliko je važnije istaknuti njihovu ulogu u društvu.
”Značaj dobrovoljnog darivatelja je neprocjenjiv za ovo društvo, krv nije lijek koji se može kupiti i dobrovoljni darivatelj je jedini izvor tog lijeka”, kaže Admira Pašalić, glavna sestra Transfuzijskog centra u Kantonalnoj bolnici Zenica. U ljetnim mjesecima, gotovo je pravilo, zalihe krvi u zdravstvenim ustanovama su manje. U pozadini problema nije samo nedostatak kontinuirane promocije darivanja.
”Problem je i u velikom egzodusu stanovništva. Ja to moram da naglasim – mi svaki dan od naših mladih darivatelja, koji su možda naša nada bili, saznajemo da oni odlaze. S druge strane, gubimo starije darivatelje koji zbog svojih godina, bolesti, svega što je prisutno u tim godinama – ne mogu više darivati krv”, objašnjava prim. dr. Kadrija Abduzaimović, načelnica Odjela za transfuziju Opće bolnice Tešanj .
Godišnje potrebe krvi u Kantonalnoj bolnici Zenica su oko 5.500 doza, oko 50% tih potreba bude osigurano organiziranim akcijama darivanja krvi koju realiziraju strukture Crvenog križa.
Upravo je Crveni križ , ističu u bolnicama, nezamjenjiv oslonac ovom segmentu zdravstvenog sustava
”Ostalih 50% već nekoliko godina zadovoljavamo sa obiteljskim darivanjem gdje tražimo od obitelji pacijenta da se organiziraju, da dovedu darivatelje, kako bi se mogle zadovoljiti te potrebe. Svi ljudi od 18 do 65 godina mogu darovati krv ako su zdravi i poželjno je kad bismo svi barem jednom u godinu dana dali krv – mislim tad da ne bi bilo potrebe za obiteljskim darivanjem”, ističe dr. Sanja Nikić, načelnica Transfuzijskog centra u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Darivatelji se ne trebaju plašiti darivanja krvi, dodaje glavna sestra Pašalić: ”Nikakve zarazne bolesti se ne prenose darivanjem krvi. Taj postupak će vam uzeti nekih pola sata vašeg vremena, a spasit ćete nekome život”. Dobrovoljno darivanje krvi je u krizi, upozoravaju zdravstveni profesionalci. To više nije problem samo zdravstvenih ustanova i pacijenata već cijele zajednice. Zato je potrebno mnogo više no s vremena na vrijeme istaknuti njihovu humanost.
