Arheološki lokaliteti BiH na meti pljačkaša
Već godinama brojna arheološka nalazišta u našoj zemlji, zbog nepostojanja kvalitetnog sistema zaštite, na meti su tzv. detektoraša, koji pljačkaju bh. blago i prodaju ga na crnom tržištu za prilične svote novca.- piše Avaz.ba
Vrijedna nalazišta
Usto što se vrijedna nalazišta nepovratno oštećuju, BiH se, zapravo, sistemski pljačka i gubi artefakte neprocjenjive vrijednosti.
Pljačkaši arheoloških nalazišta u BiH dolaze čak i organizirano iz susjednih zemalja, a za lov na naše blago naoružani su detektorima metala, od onih početničkih, koji koštaju 300 eura, do profesionalnih s 3D mapiranjem, vrijednih i 10.000 eura.
Prodaja na društvenim mrežama
Iako su trojica “detektoraša” iz Ljubuškog krajem 2020. godine uhapšena nakon pljačke arheološkog nalazišta Lib kod Tomislavgrada, odakle su iskopali izuzetno vrijedne historijske artefakte koji potječu iz 1. i 2. stoljeća prije nove ere, ipak su u konačnici dobili izuzetno blage sudske kazne, koje su i svojevrsno ohrabrenje za razbojnike koji koriste detektore.
-
Daorson: Česta meta
FOTO: ARHIVA
Koliko je cijela priča postala alarmantna, potvrdili su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Praktično, Komisija je zatrpana anonimnim dojavama i drugim dopisima u kojima je navedeno da se putem društvenih mreža i portala preprodaju kulturna dobra.
– Povodom sve češćih saznanja, kao i anonimnih dojava, Komisija djeluje u okviru svojih nadležnosti, odnosno obavještava nadležna policijska i istražna tijela, kao i druge zainteresirane – odgovorili su nam iz Komisije.
Nelegalna trgovina
Ante Vujnović, direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, kazao nam je da je pojava nelegalne trgovine arheološkim artefaktima poprimila široke razmjere.
-
U potragu za nalazima pomoću detektora
FOTO: ARHIVA
– Trenutačno su najugroženiji arheološki lokalitet prapovijesne gradine Lib u Tomislavgradu, helenistički lokalitet Daorson kod Stoca, područje oko starog grada Bjelaja u Bosanskom Petrovcu, ali i brojni drugi lokaliteti, posebno prapovijesne gradine, odnosno, gomile u Hercegovini – kaže nam Vujnović.
Prodaju ukradene predmete
Zanimljivo je da se nerijetko pljačkaši bh. kulturne baštine predstavljaju i kao razna udruženja, a okupljaju se na društvenim mrežama i kao zatvorene grupe, ali i javne, gdje i prodaju ukradene predmete poput rimskih novčića, i to po cijeni od 20 do 100 i više eura, srednjovjekovne kovanice, nakit, poput prstenja i narukvica, ali i druge razne bronzane i srebrene nalaze.
