BEZAKONJE U ŠUMARSTVU HNŽ: Tko je odgovoran što se već 15 godina izbjegava usvajanje županijskog Zakona o šumama
Šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 63% površine Bosne i Hercegovine, što našu državu svrstava među najšumovitije zemlje u Europi. Ovaj prirodni resurs od neprocjenjive je vrijednosti, ne samo s ekološkog aspekta već i s ekonomskog, budući da održivo gospodarenje šumama predstavlja nacionalni interes.
Međutim, šumarski sektor u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) već više od 15 godina funkcionira u stanju potpune nereguliranosti. Za razliku od ostalih županija u Federaciji BiH, HNŽ i dalje nema zakon o šumama – ni entitetski ni županijski – što je rezultiralo nekontroliranom eksploatacijom šumskih resursa i gubicima za cijelu zajednicu, piše ACT.
TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku
Kronologija problema
Do 2009. godine sektor šumarstva bio je uređen temeljnim zakonskim propisima na entitetskoj razini. Međutim, nakon apelacije Općine Konjic i Saveza općina i gradova FBiH, Ustavni sud Federacije BiH donio je odluku o ukidanju Zakona o šumama FBiH i kasnije Uredbe o šumama. Ova odluka ostavila je Federaciju BiH bez važećeg zakona, što se odrazilo na 51% ukupne površine BiH.
Nakon toga, županijske skupštine su, u cilju rješavanja problema, usvojile vlastite propise za sektor šumarstva – sve osim HNŽ. Nedostatak političke volje u ovoj županiji doveo je do potpunog izostanka pravnog okvira koji bi regulirao gospodarenje šumama, što je otvorilo prostor za zloupotrebe i nekontroliranu sječu.
Odgovornost političkih struktura
Jedan od ključnih problema je činjenica da Vlada HNŽ već više od dvije i pol godine drži posljednju verziju Prijedloga Zakona o šumama HNŽ u ladici, bez ikakvih pomaka ka njegovu usvajanju, tvrde iz Fondacije za društvene promjene.
Prijedlog zakona, upućen Vladi 5. rujna 2022. godine, do danas nije razmatran, niti je proslijeđen u skupštinsku proceduru, što predstavlja ključnu prepreku za njegovo usvajanje.
Prema izjavi Nesiba Mutapčije iz lipnja 2021. godine, kada je obnašao funkciju direktora Županijske uprave za šumarstvo HNŽ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ prvo je u entitetu FBiH pokrenulo proceduru izrade županijskog zakona o šumama.
Skupština HNŽ je još 2012. godine obvezala Vladu HNŽ da usvoji i uputi u proceduru Prijedlog Zakona o šumama HNŽ.
Tada su održane javne rasprave, koje su uključivale i izjašnjavanje općina Konjic i Jablanica, nakon čega je pripremljen Prijedlog Zakona o šumama HNŽ.
Međutim, Prijedlog nikada nije upućen u skupštinsku proceduru, s obzirom na to da nije mogao dobiti podršku Vlade, prvenstveno zbog političkih nadmudrivanja vodećih političkih stranaka u ovoj županiji.
Prema njima, najveću odgovornost za ovu situaciju snose predsjednici Vlade HNŽ u posljednjih 15 godina, uključujući:
Denis Lasić (studeni 2011. – travanj 2015.)
Stjepan Krasić (privremeno, travanj 2015. – rujan 2015.)
Nevenko Herceg (rujan 2015. – studeni 2023.)
Marija Buhač (studeni 2023. – danas)
Pritisak civilnog društva
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT uputila je 13. veljače 2025. godine zahtjev Vladi HNŽ za pristup informacijama o statusu Zakona o šumama, tražeći dostavu kopije Prijedloga zakona, kao i primjedbi i sugestija općina Konjic i Jablanica. Cilj je informirati javnost o razlozima dugogodišnje blokade usvajanja ovog važnog propisa.
Neusvajanje Zakona o šumama HNŽ već 15 godina predstavlja ozbiljan problem koji rezultira enormnom štetom za prirodu i zajednicu. Politička neodgovornost i izostanak volje za rješavanje ovog pitanja omogućili su da sektor šumarstva u ovoj županiji funkcionira u stanju anarhije. S obzirom na to da šume predstavljaju jedan od ključnih prirodnih resursa, njihova zaštita i održivo upravljanje moraju biti prioritet institucija vlasti.
Fondacija ACT nastavit će vršiti pritisak na nadležne organe i informirati javnost o svim narednim koracima u ovom procesu, sve dok se ne osigura adekvatan pravni okvir za zaštitu i očuvanje šuma u HNŽ.
