BHRT: Građani u Bosni i Hercegovini plaćaju sve skuplji život
Ekonomski rast Bosne i Hercegovine, potaknut povećanom potrošnjom i ulaganjima, u 2024. godini poboljšan je te je dosegnuo stopu od 2,6 posto. Prema projekcijama, rast bi ove godine trebao dosegnuti 2,7 posto, pokazuju podaci Svjetske banke.
Ipak, predviđa se novi inflacijski udar zbog rasta cijena roba i usluga. Koje preporuke Svjetska banka daje Bosni i Hercegovini i mogu li građani podnijeti nova, neizbježna poskupljenja?
Svjetska banka u najnovijem izvješću za Bosnu i Hercegovinu preporučuje prijelaz s modela rasta temeljenog na potrošnji na rast koji će biti potaknut izvozom, kao i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje investicija. Navode da bi prekvalifikacija radnika za „zelena“ radna mjesta povećala produktivnost i potaknula gospodarski rast, prenosi BHRT.
„U vrijeme globalne nesigurnosti, Bosna i Hercegovina treba ubrzati reforme koje omogućuju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje gospodarske otpornosti“, poručuje Kristofer Šeldon iz Svjetske banke.
Provedba preporuka Svjetske banke zahtijeva znatno aktivniji angažman vlasti, što, prema mišljenju stručnjaka, zasad nije vidljivo u praksi. Inflacija je, smatraju, neizbježna, ali tržište i dalje ima snažan utjecaj.
„Kao ekonomist vjerujem u snagu tržišta. Ako dođe do povećanja cijena, potražnja će reagirati. No ponavljam, Vlada ne poduzima odgovarajuće korake“, ističe profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje.
“Ako radnici dobiju veće plaće, to često poništi rast cijena proizvoda i usluga”
Ako država ne rastereti poslodavce i gospodarstvo, nećemo moći zaposliti ljude uz dostojne plaće. Uz sve postojeće probleme, slijede i remont u energetskom sustavu, što će zahtijevati novi uvoz električne energije i dodatna zaduženja poduzeća. Pavlović smatra da preporuke Svjetske banke, bez uključenja domaćih stručnjaka, više nalikuju „copy-paste“ dokumentima.
„Potrebna je fiskalna reforma. Treba osvijestiti građane da im i proizvodnja hrane na malim površinama može smanjiti troškove kućnog budžeta. Također, potrebno je jačati poljoprivredu jer to imamo. Nužno je modernizirati proizvodnju kako bi se smanjila potreba za radnom snagom koju je teško pronaći, a skupa je“, naglašava Pavlović.
Profesor ekonomije Sanel Halilbegović upozorava kako se rast BDP-a često pogrešno prikazuje kao uspjeh:
„Ovu izjavu Svjetske banke možete točno kopirati i primijeniti na bilo koju tranzicijsku državu. Dokle god se budemo hvalili rastom BDP-a, treba znati da i on raste zajedno s inflacijom“, ističe Halilbegović.
Bosna i Hercegovina izrazito ovisi o uvozu roba i usluga, a u posljednje vrijeme i o radnoj snazi, pa su nova poskupljenja gotovo neizbježna bez ozbiljnih fiskalnih reformi. Ekonomisti poručuju da će, sve dok se umjesto rješenja promatraju politička prepucavanja i ne postoji konkretan plan za rješavanje problema u energetici i rasterećenje gospodarstva, građani i dalje osjećati udare inflacije, a realni gospodarski rast bit će poništen – ponovno na štetu građana.
