BHRT: Siromaštvo u BiH, gotovo 18 tisuća ljudi hrane javne kuhinje
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09% pa je većina bh. građana u dvojbi, platiti račune ili kupiti hranu?
Kada treba obnoviti vozni park ili povećati vlastite plaće i uživati druge privilegije, bh. političari, prema dosadašnjoj praksi, ne štede, njihovi apetiti rastu. S druge strane, građani se suočavaju samo s rastom troškova života, kontinuiranim poskupljenjima. I stežu remen od prvog do prvog. Svakim danom svjedočimo sve većim poskupljenjima i sve većem standardu života, a plaće i mirovine su minimalne, prenosi BHRT.
Građani kažu, najteže je umirovljenicima, oni ne žive, nego preživljavaju. Nakon 34 godine predanog rada umirovljenici se bore kako izaći na kraj sa svim troškovima i rastom cijena, uz minimalnu mirovinu. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,09% pa je većina bh. građana u dvojbi, platiti račune ili kupiti hranu? Da teško pokrivaju troškove sa svojim primanjima, kažu i anketirani građani. Čak 53 javne kuhinje diljem BiH hrane gotovo 18.000 ljudi. U Bijeljini mogućnost toplog obroka koristi 297 osoba. U Mostaru posljednjih godina sve je veći broj korisnika koji traže podršku Crvenog križa. Nije drugačije ni u ostalim bh. gradovima.
“Potroši se 50.000 štruca na godinu dana, 8 tona krumpira, 6 tona kupusa, tona i pol graha, 3 tone tjestenine, tona i pol ulja i ostalih proizvoda”, kazao je Mitar Škorić, rukovoditelj Narodne kuhinje u Bijeljini.
“To je pomoć u hrani, u higijeni, pomoć u pelenama za odrasle, to je veliki broj. Otišlo je više od 200 posto, povećao se broj korisnika”, ističe Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Mostar. Točan broj siromašnih u BiH je nepoznanica.
Agencija za statistiku BiH mjerila je siromaštvo 2015., prosjek EU-a tada je bio 24%
“Statistika je uvijek bila točan zbroj netočnih podataka. Općenito vidimo na svakom uglu ljude koje žive mnogo lošije nego što bi nam to statistika trebala predočiti i što bi nam statistika prikazala. Definitivno građani BiH su siromašniji od prosjeka EU-a”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne.
“U EU imamo mnogo bolju mrežu podrške u smislu da neke socijalno ugrožene kategorije dobivaju određenu pomoć s obzirom na različite druge načine kako se troškovi života mogu smanjiti. U BiH toga nema. Mi čak nemamo ni socijalne karte”, ističe Ivan Gavran, ekonomski analitičar.
